{"id":174603,"date":"2015-03-10T16:46:10","date_gmt":"2015-03-10T15:46:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=174603"},"modified":"2015-03-10T16:46:10","modified_gmt":"2015-03-10T15:46:10","slug":"mmf-siromastvo-se-najvise-povecalo-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/10\/mmf-siromastvo-se-najvise-povecalo-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"MMF: Siroma\u0161tvo se najvi\u0161e pove\u0107alo u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Siromastvo-foto-sebizinfo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-166280\" title=\"Siromastvo, foto sebizinfo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Siromastvo-foto-sebizinfo-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Smanjenje plata i posebno gubitak nov\u010danih doznaka doprinijeli su da se ekonomsko usporavanje iz Evrope prenese na nivo siroma\u0161tva u zemljama zapadnog Balkana, koje se od 2008. najvi\u0161e pove\u0107alo u Crnoj Gori i Albaniji, ocijenio je MMF.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju MMF-a pod nazivom Zapadni Balkan &#8211; 15 godina ekonomske tranzicije, navedeno je da su nakon raspada socijalisti\u010dkog re\u017eima u ranim 1990-im, sukobi u regiji izazvali velike poreme\u0107aje, a dohodak po stanovniku je pao.<\/p>\n<p>\u201cTempo oporavka bio je neujedna\u010den u drugoj polovini 1990-ih, pa neke zemlje poput Bosne i Hercegovine i Hrvatske do\u017eivljavaju o\u0161tar zaokret u rastu, dok su drugi, poput Srbije i Albanije suo\u010deni sa visokom volatilno\u0161\u0107u rasta. Do kraja decenije, me\u0111utim, realni bruto doma\u0107i proizvod (BDP) po stanovniku u regiji oporavio se na nivoe prije 1990-ih, uprkos jo\u0161 jednoj recesiji na kraju vijeka, kada je proizvodnja u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji zabilje\u017eila pad ve\u0107i od deset odsto u jednoj godini\u201c, navodi se u izvje\u0161taju u koji je agencija Mina-business imala uvid.<\/p>\n<p>Siroma\u0161tvo je, kako se dodaje, pove\u0107ano od 2008. godine, iako sa zna\u010dajnim odstupanjima u svim zemljama i u manjoj mjeri nego u novim zemljama \u010dlanicama EU.<\/p>\n<p>\u201cAlbanija i Crna Gora su vidjeli najo\u0161triji rast siroma\u0161tva od pojave globalne finansijske krize, iako se siroma\u0161tvo u Srbiji tako\u0111e pove\u0107alo\u201c, konstatovali su autori izvje\u0161taja.<\/p>\n<p>U godinama koje su vodile do globalne finansijske krize, deficit teku\u0107eg ra\u010duna pove\u0107an je u prosjeku vi\u0161e od deset odsto BDP-a u regionu, a, kako je ocijenjeno, Crna Gora je pretrpjela jedan od najo\u0161trijih propadanja teku\u0107eg ra\u010duna u svijetu.<\/p>\n<p>\u201cDok se jednim dijelom to odrazilo na investicije, uglavnom je pove\u0107anje deficita pogodilo netrgova\u010dki sektor, gdje je prostor za rast produktivnosti manji. To pogor\u0161ava probleme konkurentnosti regije, \u0161to se odra\u017eava kroz relativno uske izvozne baze i istovremeno kroz zavisnost od uvoza\u201c, smatraju u MMF-u.<\/p>\n<p>Sklonost ve\u0107ine zemalja zapadnog Balkana prema fiksnim ili gotovo fiksnim valutnim kursevima ote\u017ealo je, kako je ocijenjeno, potrebno prilago\u0111avanje izazovima konkurentnosti.<\/p>\n<p>MMF podsje\u0107a da je ve\u0107ina zemalja zapadnog Balkana po\u010dela privatizaciju kasnih 1990-ih i po\u010detkom 2000-ih, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora su se pridru\u017eile tom procesu u kasnijim fazama.<\/p>\n<p>\u201eTako\u0111e je bilo zna\u010dajnih varijacija kroz sektore privatizacije u bankarstvu, telekomunikacijama i u nekim slu\u010dajevima energetski sektor uop\u0161teno je krenuo naprijed, ali velika javna preduze\u0107a u istorijski zna\u010dajnim industrijama kao \u0161to su metalna, brodogradili\u0161ta, komunalne slu\u017ebe i \u017eeljeznice &#8211; dokazali su da ih je posebno te\u0161ko privatizovati\u201c, navodi MMF.<\/p>\n<p>Zastoj privatizacija, kako se navodi u Izvje\u0161taju, \u010desto odra\u017eava velika socijalna opozicija, visoki tro\u0161kovi u kratkom roku i nekoliko ozbiljnih ponu\u0111a\u010da.<\/p>\n<p>\u201cU Crnoj Gori, privatizovana preduze\u0107a koja se bave proizvodnjom \u010delika i aluminijuma nastavila su da &#8216;cijede&#8217; javne finansije\u201c, konstatovali su u MMF-u.<\/p>\n<p>U odnosu na prosjek EU, kako su dodali, nedostaci u svim zemljama zapadnog Balkana imaju tendenciju da budu ve\u0107 isti\u010du\u0107i zna\u010dajne potrebe za strukturalnim reformama u gotovo svim oblastima.<\/p>\n<p>\u201cTo va\u017ei i za Crnu Goru i Makedoniju, koje se mogu relativno dobro uporediti sa novim zemljama \u010dlanicama EU\u201c, smatraju u MMF-u.<\/p>\n<p>MMF navodi da su veliki nedostaci \u0161irom regiona u institucijama, infrastrukturi, efikasnosti tr\u017ei\u0161ta robe i razvoju finansijskog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>Procijenjeni nedostaci u poslovnoj sofisticiranosti i inovacijama su naro\u010dito veliki u pore\u0111enju sa EU, kako u odnosu na druge reformske oblasti i u suprotnosti sa generalno dobrim u\u010dinkom u odnosu na nove dr\u017eave \u010dlanice.<\/p>\n<p>Iz MMF-a podsje\u0107aju da je ve\u0107ini ekonomija zapadnog Balkana nedostajala nezavisna monetarna politika, \u0161to nijesu mogle da koriste da bi podr\u017eale ekonomsku aktivnost tokom krize.<\/p>\n<p>\u201cZemljama koje su jednostrano usvojile druge valute, kao \u0161to su Kosovo i Crna Gora, nedostajala je sposobnost da obezbijede potpunu likvidnost\u201c, ocjenjuje MMF.<\/p>\n<p>MMF podsje\u0107a da su Hrvatska i Makedonija dijelom transformisale naslije\u0111ene redistributivne penzione sisteme u selektivne kontributivne, gdje drugi stub sada zamjenjuje dio prvog stuba, dok tre\u0107i stub koji se odnosi na dobrovoljno privatne penzije, funkcioni\u0161u u Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, ali igraju samo malu ulogu.<\/p>\n<p>\u201cSrbija i Crna Gora su umjesto da se fokusiraju na reforme postoje\u0107eg Pay as you go, odnosno sistema me\u0111ugeneracijske solidarnosti, mijenjali formule za obra\u010dun penzija, postepeno pove\u0107avali starosnu granicu ili zatezali kriterijume za prijevremeni odlazak u penziju i smanjivali profesionalne i rodne privilegije. Me\u0111utim, ove reforme vjerovatno ne\u0107e donijeti zna\u010dajne u\u0161tede u kratkom roku i penzioni sistemi jo\u0161 nijesu odr\u017eivi\u201c, ocijenili su u MMF-u.<\/p>\n<p>U MMF-u smatraju da je najve\u0107a gre\u0161ka ekonomskog modela zapadnog Balkana hroni\u010dni problem nedovoljnog kori\u0161\u0107enja ljudskih resursa, odnosno visoke nezaposlenosti, u \u010demu prednja\u010di Bosna i Hercegovina.<\/p>\n<p>U nekim dr\u017eavama zapadnog Balkana otpor privatnom vlasni\u0161tvu zna\u010dio je pre\u017eivljavanje brojnih neefikasnih ili preduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koja su nastavila da optere\u0107uju javne finansije i raspodjelu resursa.<\/p>\n<p>\u201cU cijeloj regiji pretjerana birokratija i korupcija i dalje optere\u0107uju privredne aktivnosti. Va\u017eno je re\u0107i da je u ve\u0107ini zemalja zapadnog Balkana izostala \u0161iroka politi\u010dka podr\u0161ka dalekose\u017enim reformama. Name\u0107e se osje\u0107aj da su reforme na zapadnom Balkanu ostvarile premalo, a da su od rasta koristi imali samo malobrojni\u201c, konstatovao je MMF.<\/p>\n<p>Iz MMF-a poru\u010duju da bez hrabrog podsticaja na nove reforme, zemlje zapadnog Balkana ne mogu o\u010dekivati da \u0107e privu\u0107i nova ulaganja, potrebna za finansiranje brzog i odr\u017eivog rasta.<\/p>\n<p>\u201cZato se izla\u017eu riziku da \u0107e zapeti na nivoima dohotka manjim od tre\u0107ine onog kod njihovih bogatijih evropskih susjeda\u201c, navodi MMF.<\/p>\n<p>Region, kako je navedeno, daleko zaostaje za novim dr\u017eavama \u010dlanicama EU kada je rije\u010d o strukturnom preobra\u017eaju, mada je proces pristupanja EU najja\u010di katalizator reformi u novim \u010dlanicama.<\/p>\n<p>MMF smatra da je za trajni rast od klju\u010dne va\u017enosti o\u010duvanje makroekonomske stabilnosti.<\/p>\n<p>\u201cPotrebno je o\u010duvati dosada\u0161nja postignu\u0107a, recimo nisku inflaciju. Zemlje koje su suo\u010dene s visokim fiskalnim deficitima i javnim dugom moraju hitno rje\u0161avati ta pitanja\u201c, upozorava MMF.<\/p>\n<p>Svuda u regionu potrebna su ulaganja u sektorima izlo\u017eenim uvoznoj konkurenciji kako bi se osna\u017eio izvoz i smanjio visok trgovinski i deficit platnog bilansa.<\/p>\n<p>MMF poru\u010duje da bi se hitno trebalo pozabaviti visokim udjelom nenaplativih zajmova (NPL) kako bi ponovo porasla kreditna aktivnost, \u0161to bi olak\u0161alo oporavak.<\/p>\n<p>\u201cDa bi se ovaj problem rije\u0161io, potrebno je raditi na vi\u0161e strana \u2013 uklju\u010duju\u0107i bolju naplatu kolaterala, bolji okvir za odr\u017eanje trajnosti poslovanja i vansudsko restrukturiranje i rje\u0161avanje uskih grla u preoptere\u0107enom sudskom sistemu\u201c, kazali su iz MMF-a.<\/p>\n<p>Od klju\u010dne va\u017enosti je, smatra MMF, stvoriti okru\u017eenje koje \u0107e omogu\u0107iti razvoj nebankarskog finansiranja, \u0161to bi doprinijelo diversifikaciji izvora finansiranja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Albanija i Crna Gora su vidjeli najo\u0161triji rast siroma\u0161tva od pojave globalne finansijske krize, iako se siroma\u0161tvo u Srbiji tako\u0111e pove\u0107alo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-174603","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=174603"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174603\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=174603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=174603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=174603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}