{"id":174541,"date":"2015-03-10T07:40:08","date_gmt":"2015-03-10T06:40:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=174541"},"modified":"2015-03-11T08:49:09","modified_gmt":"2015-03-11T07:49:09","slug":"lomi-li-se-na-pitanju-jadrana-koncept-beskonacnog-rasta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/10\/lomi-li-se-na-pitanju-jadrana-koncept-beskonacnog-rasta\/","title":{"rendered":"Lomi li se na pitanju Jadrana koncept ‘beskona\u010dnog rasta’?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>To \u0161to u Jadranu zaga\u0111enje i brojni zaga\u0111iva\u010di ve\u0107 postoje ne bi trebao biti argument da se dodaju novi izvori zaga\u0111enja, ve\u0107 da se oni preispitaju, reguliraju i uklone. Ali, kako je svjetska ekonomija davno izgubila vezu sa zdravim razumom, ne \u010dudi da ni ovdje razum ne prolazi. Sukob izme\u0111u onih koji \u017eele bu\u0161iti i onih koji te planove \u017eele preispitivati, nije samo sukob oko Jadrana. To je sukob izme\u0111u onih koji su jo\u0161 duboko u staroj paradigmi rasta i razvoja i onih koji su uvidjeli nove odnose me\u0111u stvarima.<\/p>\n

“Ako pitate bilo kojeg razmjerno inteligentnog sedmogodi\u0161njaka kako zaustaviti globalno zatopljenje uzrokovano u velikoj mjeri paljenjem nafte i plina i uni\u0161tavanjem \u0161uma i mo\u010dvara, dijete \u0107e najvjerojatnije re\u0107i, ‘prestanite paliti naftu i plin i prestanite uni\u0161tavati \u0161ume i mo\u010dvare!'”, pi\u0161e Derrick Jensen pro\u0161loga tjedna u The Ecologistu.<\/p>\n

A \u0161to bi sedmogodi\u0161njak rekao za Jadran? Ako nismo rije\u0161ili problem morskog otpada, ako nismo rije\u0161ili zaga\u0111enje s tankera i kruzera, ako Italija ve\u0107 bu\u0161i Jadran a da ne znamo kakve to posljedice ima na na\u0161em dijelu Jadrana, \u0161to trebamo u\u010diniti? Nekako sumnjam da bi bilo koji sedmogodi\u0161njak rekao “dodati jo\u0161 naftnih bu\u0161otina i tankera i masovnog turizma i ne \u010diniti ni\u0161ta po pitanju ve\u0107 postoje\u0107eg zaga\u0111enja”. A to je upravo kako stvari vidi hrvatska vlast.<\/p>\n

Naime, iz Agencije za ugljikovodike i Vrdoljakova ministarstva uporno ponavljaju kako “platforme postoje u Jadranu ve\u0107 \u010detrdeset godina” pa je to argument koji je po njima dovoljan da kontrira svim ekolo\u0161kim zabrinutostima. Drugi tip argumenta, ponovljen primjerice u subotnjem izdanju Ve\u010dernjeg lista, je taj da Italija ima mno\u0161tvo platformi pa je Hrvatska glupa ako ne doda jo\u0161 koju bu\u0161otinu u to malo zatvoreno more.<\/p>\n

Me\u0111utim, u ovom izvo\u0111enju zaklju\u010daka postoji ozbiljan logi\u010dki problem. Jer to \u0161to zaga\u0111enje i zaga\u0111iva\u010di ve\u0107 postoje u Jadranu ne bi trebao biti argument da se dodaju novi izvori zaga\u0111enja, ve\u0107 valjda da se ozbiljno preispitaju i reguliraju postoje\u0107i izvori zaga\u0111enja. Ali, kako je op\u0107enito svjetska ekonomija davno izgubila vezu sa zdravim razumom, ne \u010dudi da ni ovdje zdrav razum ne prolazi. Ako prolazi razmi\u0161ljanje koje je sa strane fizike potpuno suludo, da je mogu\u0107 beskona\u010dan gospodarski rast na materijalno ograni\u010denom planetu, za\u0161to ne bi pro\u0161lo da je u malo zatvoreno more mogu\u0107e beskona\u010dno dodavati nove izvore zaga\u0111enja, a da ono ostane lijepo i plavo.<\/p>\n

Netko se nekad mora po\u010deti pona\u0161ati odgovornije prema Jadranu. Tko \u0107e to biti? Slovenija? Albanija? Crna Gora? Italija? \u0160teta \u0161to nije na vidiku da bi to u skoroj mogu\u0107nosti mogla biti Hrvatska. A ni druge navedene dr\u017eave ne pokazuju namjeru da budu predvodnici, ve\u0107 \u0107e i dalje vjerojatno govoriti “ako mogu oni, mo\u017eemo i mi” te trpati nove platforme, tankere, kruzere, marine u mali zatvoreni, materijalno ograni\u010deni ekosustav Jadrana. Isto kao \u0161to \u0107e ekonomisti i politi\u010dari i dalje forsirati vje\u010dni rast BDP-a kao mjerilo uspjeha dok realni svijet truli na svim razinama.<\/p>\n

Iako je to zbog prirode geopolitike te\u0161ko o\u010dekivati, ponekad se prona\u0111u dr\u017eave koje uspiju iskora\u010diti iz uskih okvira sada\u0161njeg trenutka i u\u010dine neke poteze sa stajali\u0161ta \u0161ire slike. Finska je, primjerice, pro\u0161loga tjedna usvojila klimatski zakon kojim si name\u0107e smanjenje emisija od 80 posto u odnosu na 1990. do 2050. pokazav\u0161i se odgovornijom prema klimi od ostatka EU. To namjeravaju ostvariti prelaskom na postuglji\u010dnu ekonomiju, ekonomiju koja nije bazirana na sve ve\u0107oj eksploataciji fosilnih goriva.<\/p>\n

Bu\u0161enje Jadrana odabir je upravo suprotnog puta, forsiranja razvojne ideje koja se temelji na eksploataciji fosilnih goriva, razvoja koji je doveo do globalno najve\u0107eg izazova dana\u0161njice, klimatskih promjena, jer prijeti materijalnom opstanku \u010dovje\u010danstva kao vrste.<\/p>\n

Indijska fizi\u010darka i aktivistica Vandana Shiva, koja u svibnju dolazi u Hrvatsku, pi\u0161u\u0107i u svojoj zadnjoj kolumni u The Asian Ageu podsje\u0107a kako je fizi\u010dar i filozof Thomas Kuhn revolucionizirao povijest znanosti pokazav\u0161i da se znanost ne razvija linearno, ve\u0107 je karakteriziraju periodi\u010dni pomaci u paradigmi, koji otvaraju nove pristupe razumijevanju, stvaraju\u0107i nove vrijednosne okvire. Takav se pomak u paradigmi trenutno odvija na podru\u010dju hrane i poljoprivrede kako napu\u0161tamo industrijsku paradigmu i stvaramo agro-ekolo\u0161ku, odnosno ekolo\u0161ku poljoprivredu, tvrdi Shiva, me\u0111utim, doga\u0111a se i na \u0161irem polju, na polju definicije onoga \u0161to je uop\u0107e “razvoj”. “Razvoj” u novoj paradigmi nije vi\u0161e ekvivalent rastu BDP-a.<\/p>\n

Ako se kroz ovu prizmu i\u0161\u010ditavaju izjave oko bu\u0161enja Jadrana, onda sukob izme\u0111u onih koji \u017eele bu\u0161iti i onih koji iste planove \u017eele preispitivati, nije samo sukob oko Jadrana. To je sukob izme\u0111u onih koji su jo\u0161 duboko u staroj paradigmi rasta i razvoja i onih koji su uvidjeli nove odnose me\u0111u stvarima. To je sukob izme\u0111u “vjernika” u beskona\u010dan gospodarski rast i onih koji su tu vjeru napustili. Po\u0161to je Jadran blizak \u0161irokoj javnosti i te\u0161ko da \u0107e neko drugo pitanje uskoro izazvati vi\u0161e emocija, mo\u017eda je ovo trenutak da se na njemu kona\u010dno slomi ideja beskona\u010dnog rasta. Mo\u017eda je Jadran prilika da kolektivno promijenimo paradigmu i prihvatimo neizbje\u017eno – nema beskona\u010dnog rasta na ograni\u010denom planetu i nema \u010dovjeka na planetu bez usporavanja klimatskih promjena. Kada bi rasprave kretale od ovih jednostavnih \u010dinjenica za vrdoljake, dori\u0107ke i Ve\u010dernjakove novinare tu ne bi bilo mjesta. Jer ono \u0161to oni imaju za re\u0107i pripada pro\u0161losti, vjera u koju oni vjeruju \u2013 beskona\u010dni rast pogonjen eksploatacijom ugljikovodika \u2013 dovela je i dru\u0161tvo i planet u sada\u0161nje predinfarktno stanje. Svako odlaganje napu\u0161tanja ovog koncepta, samo \u010dini infarkt sve bli\u017eim i bolnijim, i za Hrvatsku i za svijet. A poku\u0161avanje ukrcavanja na brod koji je davno otplovio Hrvatsku ostavlja i u vje\u010dnoj kolonijalnoj poziciji, jer kad mi za pedeset godina otkrijemo niskouglji\u010dnu ekonomiju, neke \u0107e druge njema\u010dke u njoj ve\u0107 biti onoliko ispred nas koliko su sad ispred u uglji\u010dnoj ekonomiji.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bu\u0161enje Jadrana odabir je forsiranja razvojne ideje koja je dovela do globalno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-174541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=174541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174541\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=174541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=174541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=174541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}