{"id":174216,"date":"2015-03-06T12:09:49","date_gmt":"2015-03-06T11:09:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=174216"},"modified":"2015-03-06T12:09:49","modified_gmt":"2015-03-06T11:09:49","slug":"albanci-nude-cetiri-puta-jeftiniji-kabal-preko-jadrana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/06\/albanci-nude-cetiri-puta-jeftiniji-kabal-preko-jadrana\/","title":{"rendered":"Albanci nude \u010detiri puta jeftiniji kabal preko Jadrana"},"content":{"rendered":"<p>Albanija poku\u0161ava da se prije Crne Gore pozicionira kao glavna ruta za izvoz jeftinije struje u Italiju, prenijele su Vijesti.<\/p>\n<p>Energetski kabl koji preko Jadranskog mora povezuje Albaniju i Italiju mogao bi se pokazati izvodljivijim od onog koji treba da se postavi iz Crne Gora, tvrdi albanski stru\u010dnjak za energetiku, objavio je portal ICIS.<\/p>\n<p>Albanska vlada je pro\u0161le sedmice potpisala memorandum razumijevanja sa njema\u010dkom in\u017eenjerskom kompanijom Streicher o uspostavljanju konzorcijuma koji \u0107e raditi na tom planu. Naredni korak bi\u0107e studija izvodljivosti.<\/p>\n<p>Izgradnja kabla od 400 KV izme\u0111u Italije i Albanije na listi je projekata za koju je zainteresovana Energetska zajednica. Postavljanje infrastrukture za Trans-jadranski gasovod (TAP) moglo bi smanjiti tro\u0161kove za izgradnju kabla izme\u0111u Italije i Albanije, \u0161to ga \u010dini finansijski odr\u017eivijim, smatra Lorenc Gordani, pravni savjetnik za energetsko tr\u017ei\u0161te i projekt menad\u017eer pri albanskom centru za istra\u017eivanja (ACERC), prenose Vijesti.<\/p>\n<p>Prema prora\u010dunu albanskog Ministarstva energetike, tro\u0161kovi albansko-italijanskog kabla iznosili bi oko 200 miliona eura. Tro\u0161kovi kabla do Crne Gore procijenjeni su na oko 760 miliona eura.<\/p>\n<p>Crnogorski Elektroprenos u\u010destvova\u0107e sa oko 100 miliona u finansiranju postrojenja na koja \u0107e kabl priklju\u010diti, kao i sistem prenosa elektri\u010dne energije od obale do sjevera Crne Gore.<\/p>\n<p>\u201cNe znamo o kakvom se tehni\u010dkom rje\u0161enju radi za albansko-italijanski kabl. Regulator tr\u017ei\u0161ta u Italiji ne bi odobrio kompaniji Terni da finansira energetski podvodni kabl po cijeni koja nije ekonomski prihvatljiva. Crnogorski potro\u0161a\u010di ne finansiraju gradnju kabla, to radi Terna\u201d, saop\u0161tili su Vijestima u CGES-u.<\/p>\n<p>Preko cijena struje se osje\u0107a finansiranje trafostanice za kabl u Kotoru i dalekovoda do Pljevalja.<\/p>\n<p>Gordani ukazuje i na prolongiranje rokova za crnogorski kabl. On je nagovijestio da bi albanski kabl mogao prvi po\u010deti da radi, ali bi prvo morao da privu\u010de privatne investicije.<\/p>\n<p>U Crnoj Gori su po\u010deli radovi za gradnju trafo postrojenja za kabl, a polaganje podmorskog energetskog kabla Italija-Crna Gora po\u010delo je krajem februara sa italijanske strane. Po\u010detak gradnje je odlagan zbog spora sa Hrvatskom u vezi sa trasom kuda \u0107e pro\u0107i kabl kroz Jadran na njihovoj tertiroriji. Trebalo je da bude zavr\u0161en krajem ove godine, ali se sada pominje 2018.<\/p>\n<p>Kabl od oko 500 kV dug je 830 kilometara, od \u010dega je 786 kilometara podvodnog. Radi se o dva kabla, po 415 kilometara du\u017eine podsje\u0107au Vijesti.<\/p>\n<p>Portal ICIS navodi da \u0107e u narednih nekoliko godina u Albaniji biti izgra\u0111ene nove hidroelektrane, \u0161to \u0107e stvoriti zalihe koje \u0107e biti iskori\u0161tene za izvoz. Prema podacima ICIS-a, ova balkanska zemlja ve\u0107inu struje dobija iz hidroelektrana kapaciteta 1,4 gigavata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Albanija poku\u0161ava da se prije Crne Gore pozicionira kao glavna ruta za izvoz jeftinije struje u Italiju, prenijele su Vijesti. Energetski kabl koji preko Jadranskog mora povezuje Albaniju i Italiju mogao bi se pokazati izvodljivijim od onog koji treba da se postavi iz Crne Gora, tvrdi albanski stru\u010dnjak za energetiku, objavio je portal ICIS. Albanska [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-174216","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=174216"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174216\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=174216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=174216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=174216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}