{"id":173520,"date":"2015-02-27T07:27:44","date_gmt":"2015-02-27T06:27:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=173520"},"modified":"2015-02-26T22:44:57","modified_gmt":"2015-02-26T21:44:57","slug":"prepoznajte-napad-panike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/27\/prepoznajte-napad-panike\/","title":{"rendered":"Prepoznajte napad panike"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pani\u010dni napad mo\u017ee imati bilo koja osoba, pa \u010dak i oni ljudi koji nemaju anksiozni poreme\u0107aj.<\/p>\n

Ljudi obi\u010dno navode \u201cpani\u010dni napad\u201d kada opisuju niz emocija kao \u0161to je, primera radi, anksioznost pre nekog velikog doga\u0111aja, ili ljudi ovaj izraz koriste kako bi opisali ose\u0107aj predstoje\u0107e \u201cpropasti\u201d. Me\u0111utim, pani\u010dni napad zapravo ima specifi\u010dne simptome koji uz njega idu.<\/p>\n

\u0160ta je pani\u010dni napad i kako znati da li ga imate? Pani\u010dni napadi su epizode koje se iznenada pojavljuju, naizgled niotkuda, zajedno sa nizom fizi\u010dkih i psihi\u010dkih simptoma. Pani\u010dni napad se mo\u017ee definisati i kao nagli nalet intenzivnog straha ili sna\u017ene nelagode koja dosti\u017ee vrhunac u roku od nekoliko minuta. U tom vremenskom periodu, imate pani\u010dni napad ako imate \u010detiri ili vi\u0161e slede\u0107ih simptoma:<\/p>\n

– lupanje srca ili ubrzani rad srca<\/p>\n

– znojenje<\/p>\n

– drhtanje<\/p>\n

– kratak dah ili ose\u0107aj gu\u0161enja<\/p>\n

– bol u grudima ili nelagoda<\/p>\n

– mu\u010dnina ili \u017eeluda\u010dne smetnje<\/p>\n

– ose\u0107aj vrtoglavice ili nesvestica<\/p>\n

– utrnulost<\/p>\n

– ose\u0107aj nestvarnosti ili ose\u0107aj kao da ste odvojeni od sebe<\/p>\n

– strah od gubitka kontrole<\/p>\n

– akutni strah od umiranja<\/p>\n

Trajanje pani\u010dnog napada mo\u017ee se \u010diniti kao ve\u010dnost, ali on je zapravo prili\u010dno kratak. Iako se pojedini simptomi mogu zadr\u017eati, pani\u010dni napad obi\u010dno traje manje od deset minuta. Ljudi obi\u010dno misle da je u pitanju sr\u010dani udar, da umiru ili da gube zdrav razum, a njihova ose\u0107anja nisu u proporciji sa onim \u0161to se zapravo de\u0161ava. Pani\u010dni napad se mo\u017ee (ali ne mora) odnositi na ono \u0161to se de\u0161ava oko vas, a mo\u017ee se javiti iz smirenog ili anksioznog stanja.<\/p>\n

Za mnoge ljude, pani\u010dni napad je jednokratna pojava. Ipak, ako ste ga imali jednom, postoji \u0161ansa da ga imate ponovo. I dok nau\u010dnici ne znaju \u0161ta ta\u010dno uzrokuje pani\u010dne napade i za\u0161to ih neki imaju, a neki ne, jedna stvar sasvim je jasna: pani\u010dni napad nije karakterna mana ili slabost li\u010dnosti.<\/p>\n

\u0160ta treba da uradite ako do\u017eivite pani\u010dni napad? Ako ste imali samo jednu epizodu, nema razloga za brigu. Me\u0111utim, ako ste imali vi\u0161e od jednog napada ili ako brinete da \u0107ete do\u017eivjeti jo\u0161 jedan, potra\u017eite pomo\u0107 lekara. Metode samopomo\u0107i, kao \u0161to su tehnike disanja i opu\u0161tanja mogu biti od pomo\u0107i, ali pani\u010dni napadi se mogu tretirati i putem terapija, kao \u0161to je kognitivno-bihejvioralna terapija. U mnogim slu\u010dajevima lekovi poput antidepresiva mogu biti korisni ili neophodni za le\u010denje pani\u010dnih napada ili pani\u010dnog poreme\u0107aja.<\/p>\n

b92.net<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pani\u010dni napad mo\u017ee imati bilo koja osoba, pa \u010dak i oni ljudi koji nemaju anksiozni poreme\u0107aj. Ljudi obi\u010dno navode \u201cpani\u010dni napad\u201d kada opisuju niz emocija kao \u0161to je, primera radi, anksioznost pre nekog velikog doga\u0111aja, ili ljudi ovaj izraz koriste kako bi opisali ose\u0107aj predstoje\u0107e \u201cpropasti\u201d. Me\u0111utim, pani\u010dni napad zapravo ima specifi\u010dne simptome koji uz […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-173520","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/173520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=173520"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/173520\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=173520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=173520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=173520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}