{"id":173415,"date":"2015-02-26T08:04:13","date_gmt":"2015-02-26T07:04:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=173415"},"modified":"2015-02-27T07:55:23","modified_gmt":"2015-02-27T06:55:23","slug":"ako-zelis-putovati-moras-krenuti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/26\/ako-zelis-putovati-moras-krenuti\/","title":{"rendered":"Ako \u017eeli\u0161 putovati, mora\u0161 krenuti"},"content":{"rendered":"

\u00a0Autor: Marina Kelava<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Nakon pro\u0161logodi\u0161njeg premijernog izdanja, za ne\u0161to manje od mjesec dana Konferencija o dobroj ekonomiji do\u017eivjet \u0107e i svoje drugo izdanje. Udruga Zelena mre\u017ea aktivisti\u010dkih grupa ZMAG okupit \u0107e niz svjetskih i lokalnih stru\u010dnjaka i aktivista od 19. do 21. o\u017eujka u Velikoj dvorani Hrvatske obrtni\u010dke komore (Ilica 49) u Zagrebu te tako napraviti jo\u0161 jedan korak prema ekonomiji koju su u prvom izdanju konferencije definirali kao “ekonomiju koja podupire kvalitetu \u017eivota u cijeloj zajednici; koja stvara obilje prilika i mogu\u0107nosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugro\u017eavanja drugih; koja pravedno koristi i dijeli resurse; koja prihva\u0107a odgovornost, a njeguje solidarnost; koja po\u0161tuje odr\u017eivost ekosustava.”<\/p>\n

O razvoju “dobre ekonomije” u Hrvatskoj i drugom izdanju konferencije o dobroj ekonomiji za H-Alter govori Dra\u017een \u0160imle\u0161a iz ZMAG-a.<\/p>\n

Pro\u0161lo je godinu dana od Prve konferencije o dobroj ekonomiji. Osim \u0161to je ZMAG bio aktivan u posljednjih godinu dana osnivanjem novih zadruga i pokretanjem novih inicijativa, vidite li kakve druge pomake na planu ekonomije u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

Vidimo brojne pomake i na mnogim mjestima u Hrvatskoj se stvaraju temelji za dobru ekonomiju. Ti pomaci jo\u0161 nisu toliko vidljivi na nacionalnoj razini zbog op\u0107e krize, nezaposlenosti i osiroma\u0161enja s jedne strane, te s druge strane zbog porasta netolerancije i mr\u017enje \u0161to \u010desto i ide skupa kako nas je povijest nau\u010dila. A i radi se o stvarima koje se bolje prodaju kao roba za svakodnevnu konzumaciju.<\/p>\n

No, s terena \u0161irom Hrvatske dobivamo pozive na razmjenu ideja i suradnju i to nam pokazuje kako je sve ve\u0107i broj ljudi koji shva\u0107a neodr\u017eivost sada\u0161njeg sustava te su spremni graditi ne\u0161to bolje i pravednije, humanije i odr\u017eivije. A isto iskustvo imaju i partneri s kojima sura\u0111ujemo na ovoj temi.<\/p>\n

Kad samo pogledamo koji je put ZMAG pro\u0161ao od gotovo eksperimentalnog organiziranja prve konferencije o dobroj ekonomiji do osnivanja Zadruge za dobru ekonomiju radi se o kvantnim skokovima. A danas postoji i zna\u010dajna institucionalna podr\u0161ka pa je nedavno Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru\u0161tva raspisala poziv za iskazivanje interesa za razvojnu suradnju u sklopu tematskog fonda “Demokratizacija i razvoj civilnog dru\u0161tva 2.0” u sklopu kojega je i podru\u010dje Dobre-solidarne ekonomije. Na Fond 2.0. se do 18. o\u017eujka mogu javljati platforme od najmanje deset organizacija, institucija ili inicijativa i bit \u0107e zanimljivo vidjeti kako \u0107emo se svi na civilnoj sceni sna\u0107i u takvim druga\u010dijim uvjetima djelovanja i suradnje.<\/p>\n

Obja\u0161njavaju\u0107i pro\u0161le godine \u0161to je “dobra ekonomija” rekli ste kako “tu nema obe\u0107anja o nekakvom potro\u0161a\u010dkom raju kakvog smo i mi u Hrvatskoj njegovali do ove krize”. Ono \u0161to se primje\u0107uje na dr\u017eavnoj razini je da i dalje dominira orijentacija prema velikim projektima koji se redovno temelje na ekstrakciji neke vrijednosti, primjerice ideja kako nas bogatstvo u obliku nafte \u010deka u jadranskom podmorju te kako ga samo treba pokupiti i nastaviti kao i prije, samo bogatije. Ove godine ste prvi dan namijenili donosiocima odluka. Kako su ideje koje promovirate prihva\u0107ene me\u0111u njima?<\/strong><\/p>\n

Iskreno ne znam to\u010dno odgovor na pitanje. Znam da ako ne probamo izkomunicirati druga\u010dije modele razvoja da smo onda sigurno osu\u0111eni na dugoro\u010dno mrcvarenje i vje\u010dito i\u0161\u010dekivanje Godota. Jednostavno ne podr\u017eavamo ideju da se mo\u017eemo maknuti od politike niti da je to po\u017eeljno i da je cilj pobje\u0107i u neke male izolirane rajeve koliko god shva\u0107ali i imali razumijevanja za oga\u0111enost politikom i onima koji je predstavljaju. Kroz rad na pripremi konferencije vidjeli smo da se skupio dovoljan broj gostiju izvana koji su nama bili zanimljivi zbog svojih pri\u010da, a da istovremeno rade i na razinama koje bi mogle biti zanimljive donosiocima odluka. Tako je prirodnim putem do\u0161lo do odluke da napravimo ne\u0161to kao zagrijavanje, ne\u0161to \u0161to zovemo nulti dan konferencije i tu stavimo ve\u0107i fokus na pri\u010de i modele dobre ekonomije, ali koji ako se i ne iniciraju odozgo, zahtijevaju komunikaciju s onima gore, a u mnogim slu\u010dajevima i direktnu suradnju. I pri tome ne zovemo nekoga na trening ili dociranje, jednostavno nam se \u010dini razumnim da ako imamo osobu kao \u0161to je Jan Ollson koji dolazi kao supredsjednik Europske mre\u017ee gradova i regija za dru\u0161tvenu ekonomiju (REVES), pozvati predstavnike na\u0161ih gradova i regija da poslu\u0161aju o tome i da zapravo osvijeste kako se modeli dobre ekonomije primjenjuju svugdje i na svim razinama i kako nisu usamljeni u svojim razmi\u0161ljanjima da za svoj grad ili lokalnu zajednicu naprave ne\u0161to u tom smjeru. Kao \u0161to sam rekao, sve vi\u0161e ljudi i na tim razinama \u017eele promjene, ali ili zbog straha ili zbog nedovoljno informacija i kontakata, ili nedovoljno ljudi i znanja jo\u0161 \u010dekamo na mnogo mjesta dovoljno zrele plodove. Konferenciju vidimo i kao prostor gdje taj strah nestaje i gdje se stvaraju suradnje i zajedni\u010dke pri\u010de.<\/p>\n

U razgovoru pred pro\u0161logodi\u0161nju konferenciju rekli ste “da kroz sudjelovanje u tranzicijskim inicijativama ljudi postaju ponovno ili jo\u0161 vi\u0161e politi\u010dki aktivni i tra\u017ee rje\u0161enja kako da njihov prostor i zajednica budu spremni suo\u010diti se s tri velike krize dana\u0161njeg sustava: ekonomskom krizom, klimatskim promjenama i krizom resursa. Time osiguravaju i da se kao rje\u0161enja na te tri krize ne pojavljuju i ne ja\u010daju razni oblici mr\u017enje, netolerancije i okrivljavanja najslabijih \u0161to mo\u017eemo gledati u Hrvatskoj”. U Hrvatskoj je upravo uo\u010dljiv porast navedenih negativnih pojava u dru\u0161tvu proteklih mjeseci. Je li okretanje prema praksama koje nazivate “dobrom ekonomijom” ne\u0161to \u0161to mo\u017ee eliminirati ove pojave iz na\u0161eg dru\u0161tva?<\/strong><\/p>\n

Jasno da ne mo\u017ee, jer ekonomija nekog dru\u0161tva nije cijelo to dru\u0161tvo. Ono \u0161to se sigurno pokazuje kao dru\u0161tvena \u010dinjenica jest da podru\u010dja u svijetu koja prakticiraju modele dobre ekonomije manje pate od ovakvih konstruiranih bolesti kakve spominjemo. U tom kontekstu vidimo dobru ekonomiju kao jedan od neupitnih alata dobrog dru\u0161tva, gdje su ljudi solidarni sa slabijima i paze na njih, gdje se ne boje svojih identiteta i ne gnjave druge zbog njihovih, gdje je jasno da bez uva\u017eavanja jednih drugih imamo mrak i gazionicu. Ako kapitalizam ovisi o generiranju kriza, a svaka kriza ovisi o daljnjem generiranju mr\u017enje te i\u017eivljavanju na izmi\u0161ljenim krivcima za krizu, onda je jasnije za\u0161to nas bilo koji od modela dobre ekonomije vodi prema boljem i humanijem dru\u0161tvu.<\/p>\n

ZMAG je potaknuo djelovanje jedne tranzicijske grupe u Velikoj Gorici koja je ve\u0107 pokrenula vi\u0161e inicijativa u svojoj zajednici. Kako to funkcionira u praksi i \u0161to nedostaje da se ovakvo djelovanje pro\u0161iri Hrvatskom?<\/strong><\/p>\n

Nedostaje da se krene. Za pri\u010de kao \u0161to je iniciranje tranzicijske grupe nedostaje i ne\u0161to \u0161to je temeljni problem u Hrvatskoj, a to je nepovjerenje i strah s jedne strane, odnosno preveliko filozofiranje i analiziranje \u010demu nam nema premca u svijetu i \u0161ire pa smo o nekoj temi u stanju razglabati do unedogled. Bilo koje pri\u010de koje se nu\u017eno grade odozdo od samih ljudi, a tranzicijske inicijative po svojoj su\u0161tini su takve, ovise o razini povezanosti i suradnje na nekom podru\u010dju, te\u017ee uspijevaju u prostorima gdje ljudi ne komuniciraju i gdje je glavna fora kad netko ne\u0161to ga poku\u0161a poklopiti i cini\u010dno se sprdati.<\/p>\n

Zbog svega toga nekad se jednostavno bojimo krenuti, napraviti prvi korak. Pri\u010da s Velikom Goricom je posebno zanimljiva jer su nam \u010dak i neki prijatelji i prijateljice i ljudi s kojima smo mislili sura\u0111ivati na tome rekli kako \u0107e to te\u0161ko pro\u0107i u Gorici, jer je mnogi ljudi ne vide zaista svojom lokalnom zajednicom zbog blizine Zagreba. Unato\u010d tome, poklopile su se dvije klju\u010dne stvari, a to je dovoljna koli\u010dina i kvaliteta same ekipe iz Velike Gorice koji su se uklju\u010dili u ovu pri\u010du, te \u010dinjenica da je osoba koja je to vodila i koordinirala u ime ZMAG-a pored stru\u010dnosti i znanja imala sposobnost izgradnje povjerenja i osje\u0107aja suradnje bez \u010dega nema akcije. I to je to, jednostavno ne mo\u017ee\u0161 kontrolirati cijeli svijet oko sebe\u2026 krene\u0161\u2026 ako \u017eeli\u0161 saznati kako je putovati, mora\u0161 krenuti. Mene zaista negativno fascinira koliko je u Hrvatskoj ra\u0161iren taj misaoni sklop, da prije nego i krene\u0161 negdje ima\u0161 ve\u0107 \u010ditav zbor onih koji ti govore da bolje ipak ne. Kako je i primjereno u svijetu tranzicijskog pokreta, na\u0161e “koordiniranje” pri\u010dom je nakon godinu dana zavr\u0161ilo te je sada tranzicijska grupa u Velikoj Gorici samostalna i sami stvaraju \u010ditav niz dobrih pri\u010da od gradskih vrtova, razmjene i u\u010denja vje\u0161tina, sajmova lokalne i eko hrane, lokalne grupe solidarne razmjene. Da nismo zajedno krenuli, ne bi nikad znali \u0161to je sve mogu\u0107e.<\/p>\n

Konferencija po\u010dinje temom participativnog bud\u017eetiranja koje je u proteklih godinu dana srame\u017eljivo stiglo i u Hrvatsku. GONG je naime proveo jedan projekt u Pazinu koji se pokazao uspje\u0161nim. Koliko je bitno uklju\u010divanje gra\u0111ana u kreiranje javnih bud\u017eeta?<\/strong><\/p>\n

Bitno je zato \u0161to isto stvara temelje ne samo za odgovorniju i transparentniju vlast, nego i za ve\u0107u aktivnost i zainteresiranost samih ljudi za javne politike. Jedan od najve\u0107ih uspjeha ljigavo\u0107e politike je upravo \u0161to su nam ogadili na\u0161u vlastitu politi\u010dnost. A tamo gdje se raja ne bavi politikom, bajbaj dobro dru\u0161tvo. Tamo je upravo takvim politi\u010darima otvoren slobodan prolaz do \u017eu\u0111ene lezilebovi\u0107 zemlje.<\/p>\n

Participativni bud\u017eet je jedan od onih primjera koje smo spominjali da \u017eelimo pored same javnosti, gra\u0111ana i gra\u0111anki, aktivista i aktivistkinja da ponudi modele i donosiocima odluka koji su progresivni i zaista \u017eele slu\u017eiti svojem bira\u010dkom tijelu. Zato smo pozvali i Giovanni Allegrettija kao jednog od najve\u0107ih autoriteta u ovom podru\u010dju, ali i Isabel Xavier Canning, koja je direktorica Odjela za participaciju gra\u0111ana iz Cascaisa u Portugalu kao jednom od najboljih primjera kori\u0161tenja participativnog bud\u017eeta. Kao i na prvoj konferenciji, ne zanima nas puko teoretiziranje i tru\u0107tra\u0107 aktivizam, samo \u017eive pri\u010de i praksa.<\/p>\n

Na konferenciji \u0107e biti predstavljen i pokret Etinomia – eti\u010dni ekonomski model lokalnog razvoju u talijanskoj brdskoj regiji Susa koja je proiza\u0161la iz otpora lokalne zajednice prema uni\u0161tavanju javnog dobra i okoli\u0161a zbog izgradnje ultra brze linije za vlakove. S obzirom na sve ve\u0107i broj inicijativa u Hrvatskoj koje se protive raznim oblicima otima\u010dine javnih dobara, od onih na nacionalnoj razini poput inicijative protiv koncesioniranja autocesta do malih lokalnih inicijativa protiv nasipavanja pla\u017ea, kanaliziranja rijeka i sli\u010dno, le\u017ei li tu upravo potencijal da iz ovih pobuna izrastu novi ekonomski modeli kao \u0161to se dogodilo u talijanskoj Susi?<\/strong><\/p>\n

Pri\u010da iz regije Susa nam je iznimno bitna, i bili smo jako sretni kada smo dobili potvrdan odgovor da \u0107e do\u0107i na konferenciju, upravo \u0161to vidimo mnoge sli\u010dnosti s brojnim pri\u010dama u Hrvatskoj, a imamo neku bojazan da \u0107e se napadi na javna dobra i resurse slijepo nastaviti. Od njih mo\u017eemo puno nau\u010diti, posebno ljudi na terenu koji se bore za javna dobra i resurse. Oni su iz iznimno konfliktne situacije uz kampanju i direktne akcije No TAV pokreta koji se bori protiv suludog projekta bu\u0161enja planine u du\u017eini od 57 kilometara za novu trasu ultra brzih vlakova u\u010dinili transformaciju odnosno dodatak toj borbi kroz stvaranje Etinomie, njihovog modela eti\u010dne ekonomije koja je iznimno zanimljiva i inspirativna jer je grade ne samo hard-core aktivisti i aktivistkinje, nego i lokalna poduze\u0107a, zadruge i uprave. Etinomiu vide kao ekonomiju za za\u0161titu javnih dobara i resursa. Oni su mi ba\u0161 jedna od poslastica konferencije i s njima \u0107emo svjesno i zavr\u0161iti ovogodi\u0161nju konferenciju kao najavu ja\u010deg bavljenja ovom temom u sljede\u0107im koracima.<\/p>\n

Kako ocjenjujete kretanja na razini EU? Naime, dugo pregovarani paket zakona o cirkularnoj ekonomiji nova je Europska komisija povukla.<\/p>\n

Bah, vrlo kratko i na \u017ealost, to dovoljno govori koliko nas jo\u0161 fajtanja \u010deka i koliko se i u samoj EU i dalje “\u0161iba mrtvog konja”. Zato su nam i bitne pri\u010de kao ve\u0107 spomenuta REVES mre\u017ea ili RIPESS \u2013 Svjetska mre\u017ea za promociju solidarne ekonomije \u010dija iznimna predstavnica Judith Hitchman tako\u0111er dolazi da nas nau\u010di kako raditi i boriti se i na toj razini.<\/p>\n

\u010cini se da u Hrvatskoj najvi\u0161e novih inicijativa koje se kre\u0107u u smjeru “dobre ekonomije” ima na polju hranu. Osim hrane, koja su to jo\u0161 podru\u010dja koja imaju potencijal za razvoj u ovakvom smjeru a nisu se jo\u0161 izdvojila?<\/strong><\/p>\n

Normalno je da se hrana u po\u010decima isti\u010de, ona nas nekako najlak\u0161e pove\u017ee. Ali sve je vi\u0161e dobrih pri\u010da iz energije, gospodarenja otpadom, proizvodnje svakodnevnih potrep\u0161tina, socijalnih usluga i drugih. Primjerice, Bernard Delville, na\u0161 gost konferencije iz Belgije, vodi inovativan i prelijep model zadrugarstva za djecu kori\u0161tenjem obnovljivih izvora energije, ali klinci su glavni korisnici zadruge. Sada poma\u017ee i udruzi O.A.Z.A. iz Zagreba i drugim partnerima da napravi sli\u010dnu dje\u010dju zadrugu na otoku Krku. Tako\u0111er, na\u0161i dragi prijatelji iz centra znanja udruge MoST iz Splita osnovali su Socijalnu zadrugu START u kojoj su zadrugari besku\u0107nici i mladi. Nema djelatnosti koju ne mo\u017eemo voditi preko kriterija dobre ekonomije, na nama je odluka kako poslujemo i \u017eivimo.<\/p>\n

Koje biste jo\u0161 goste izdvojili?<\/strong><\/p>\n

Na svu sre\u0107u ve\u0107inu smo ve\u0107 spomenuli, jer bi mi ina\u010de to bilo te\u0161ko. Svaki je poseban na svoj na\u010din… svi guraju u dobrom smjeru, a postoji raznolikost u na\u010dinu tog guranja, ali od po\u010detka smo dobru ekonomiju postavili pluralnom i demokratski otvorenom pa nam je to ok. Ove godine smo se ranije po\u010deli pripremati za konferenciju u smislu kontakta gostiju. Odvalio sam kad se ljetos s potvrdom dolaska javio Carlos de Frejitas, jer znao sam da \u0107emo imati meni jednu od najlu\u0111ih i najinspirativnijih pri\u010da kao \u0161to je Banco Palmas iz Brazila. To su neki trenuci di te ba\u0161 ponese. Onda sam si reko pa ludilo, jo\u0161 njih par i ako i ne do\u0111u svi koje \u017eelimo imamo super pri\u010du. Banco Palmas je pri\u010da kakvu ba\u0161 \u017eelimo promovirati, zagovarati i boriti se za nju. U najsiroma\u0161nijem kvartu brazilskog grada Fortaleza kroz ja\u010danje socijalnih zadruga i dru\u0161tvenog poduzetni\u0161tva, mikrokreditiranje i stvaranje lokalne banke i valute do\u0161lo se do jedne od najsna\u017enijih pri\u010da izgradnje povjerenja i solidarnosti u zajednici. Ono \u0161to je zanimljivo u cijeloj pri\u010di je \u0161to je sustav na po\u010detku cijeli projekt do\u010dekao konfliktno i neprijateljski, te su se nizale optu\u017ebe zbog kori\u0161tenja vlastite lokalne valute i sli\u010dno, a danas u Brazilu postoji preko 100 tzv. “community banks” koje su nastale iz ove pri\u010de. Tako nam je ta pri\u010da zanimljiva i s te strane. S druge strane John Restakis iz Kanade je pri\u010da i institucija za sebe u svijetu zadrugarstva neovisno o zadnjoj knjizi “Humanizing the Economy”. On je preko 15 godina bio direktor British Columbia Cooperative Association, saveza preko 40 raznih zadruga iz tog dijela Kanade i me\u0111u najboljima u svijetu poznaje svijet zadrugarstva, zajedni\u010dke kupovine i prodaje, proizvodnje i kreditiranja.<\/p>\n

Posebnost ovogodi\u0161nje konferencije u izboru stranih gostiju je i \u0161to skoro nitko od njih ne\u0107e samo protutnjati Hrvatskom, odverglati svoje i oti\u0107i, nego, kao \u0161to sam ve\u0107 naveo u slu\u010daju Bernarda, dolaze tu podr\u017eati i pomo\u0107i lokalne pri\u010de dobre ekonomije ili imaju \u010ditav niz zasebnih i posebnih sastanaka sa svojim mogu\u0107im partnerima i suradnicima. Mi u ZMAG-u smo mnoge bezecirali u tom smjeru. Primjerice, John Restakis ostaje \u0161est dana u Hrvatskoj i radi sa svojim suradnicima i partnerima ovdje, Giovanni Allegretti odlazi zajedno s jo\u0161 jednim prijateljskim centrom znanja GONG-om u Pazin gdje oni provode svoj projekt Pazi(n) prora\u010dun s velikim dodirivanjem na participativni bud\u017eet, Judith Hitchman odlazi u Pulu i super. Dobro \u0107emo iskoristit njihov dolazak na konferenciju da oja\u010damo temeljno i dugoro\u010dno dobru ekonomiju u Hrvatskoj.<\/p>\n

Ove \u0107e se godine odr\u017eati i Sajam dobre ekonomije u prolazu Obrtni\u010dkog doma. \u0160to mo\u017eemo o\u010dekivati od Sajma? Tko sve sudjeluje?<\/strong><\/p>\n

Sajam dobre ekonomije je novost od ove godine i jo\u0161 jedna od na\u0161ih \u017eelja za ja\u010danjem pri\u010de oko konferencije i da dobivamo plodove iz nje. Na Nevjerojatno je \u0161to sve mo\u017ee veliko nastati iz predanih i odgovornih ljudi koji polako, ali organizirano i pametno vode grade dobru ekonomiju odozdosajmu \u0107emo u suradnji s na\u0161im partnerima iz CEDRA-e (Cluster za eko-dru\u0161tvene inovacije i razvoj) zvati proizvo\u0111a\u010de iz Hrvatske koje vidimo kao nositelje dobre ekonomije na terenu i na taj na\u010din ih predstaviti javnosti i gradu Zagrebu. Sajam radimo namjerno u subotu kada je dosta ljudi vani u \u0161etnji ili smucanju po gradu i ovo im je dobra prilika da neovisno od konferencije do\u0111u i podr\u017ee najbitniju kariku dobre ekonomije \u2013 proizvo\u0111a\u010de.<\/p>\n

Kome je konferencija namijenjena? Kako \u0107e se mo\u0107i sudjelovati?<\/strong><\/p>\n

Namijenjena je svima i svako \u0107e mo\u0107i kupiti ulaznicu. Vidljivo je da mi negdje blago i nje\u017eno usmjeravamo program, kao \u0161to sam spomenuo ideju s nultim danom. Ali primjerice mene bi i kao obi\u010dnog gra\u0111anina i aktivista zanimalo \u010duti \u0161to ne\u0161to kao Mre\u017ea europskih gradova i regija za dru\u0161tvenu ekonomiju radi, koje prostore okupljaju, kako to pribli\u017eiti negdje u Hrvatskoj, ili pri\u010da oko participativnog bud\u017eetiranja \u2013 to je nepresu\u0161ni izvor interesa i rasprava, i uvijek te to zanima. Ulaznica za tri dana \u0107e ko\u0161tati 90 kuna u \u0161to je uklju\u010den i topli obrok, \u0161to smatramo da je fer i pravedno i iz toga se pokrivaju tro\u0161kovi konferencije \u2013 svi mi koji radimo na njoj volontiramo.<\/p>\n

Posebnost ovogodi\u0161nje konferencije je i velika pomo\u0107 u organizaciji i suradnja koju smo dobili od prijatelja iz partnerskih organizacija, ve\u0107 spomenute CEDRA-e, ZEF (Zadruge za eti\u010dno financiranje) \u010diji je ZMAG i jedan od suosniva\u010da te HBS (Heinrich Boell Stiftung) Hrvatska od \u010dega su nam ovi posljednji i ogromna financijska potpora. Pored njih za taj dio pri\u010de smo zahvalni Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog dru\u0161tva, Uredu za udruge Vlade RH, Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Francuskom Veleposlanstvu u Zagrebu i Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu. Dobra ekonomija je nadi\u0161la sam ZMAG i sve vi\u0161e postaje op\u0107e mjesto kao platforma, ali zbog toga smo sretni. Na kraju se imamo \u010demu vratiti kao na\u0161em alatu za primjenu i zato smo i osnovali Zadrugu za dobru ekonomiju.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160imle\u0161a:Dobru ekonomiju vidimo kao jedan od neupitnih alata dobrog dru\u0161tva, gdje su<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-173415","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/173415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=173415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/173415\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=173415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=173415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=173415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}