{"id":172933,"date":"2015-02-21T08:42:12","date_gmt":"2015-02-21T07:42:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=172933"},"modified":"2015-02-21T08:43:52","modified_gmt":"2015-02-21T07:43:52","slug":"islam-i-feminizam-nisu-u-sukobu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/21\/islam-i-feminizam-nisu-u-sukobu\/","title":{"rendered":"Islam i feminizam nisu u sukobu"},"content":{"rendered":"

Autorica: Rachel Rinaldo<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Mariju Ulfah Ansor upoznala sam jednog sparnog dana u Jakarti. Bilo je to krajem 2002. godine i upravo sam stigla u Indoneziju kako bih prou\u010davala \u017eenski aktivizam za svoju disertaciju iz sociologije. Maria Ulfah bila je voditeljica ogranka mladih \u017eena u jednoj od najve\u0107ih muslimanskih organizacija u Indoneziji \u2013 Nahdlatul Ulama \u2013 koja pru\u017ea usluge i pomo\u0107 milijunima Muslimana u Indoneziji. Zbog onoga \u0161to sam \u010ditala o Islamu, o\u010dekivala sam da \u0107e feminizam, \u017eenska prava i rodnu jednakost smatrati zapadnja\u010dkim i ne-islamskim pojavama. No, dok je sjedila preko puta mene u svojoj mekanoj svilenoj marami za glavu i skromnoj pristaloj odje\u0107i, govorila je strastveno o reproduktivnim pravima \u017eena, uklju\u010duju\u0107i i dostupnost kontracepcije i pilulu ‘za dan poslije’.<\/p>\n

Kada se islamske \u017eene pojavljuju u zapadnoj pop-kulturi, \u010desto su prikazane kao potla\u010dene i tihe. O islamu se stalno iznova govori kao o inherentno mizoginoj vjeri \u2013 od zabrane \u017eenama da nose hid\u017eab u Francuskoj, preko poku\u0161aja Femena da ‘oslobodi’ muslimanke progla\u0161avaju\u0107i “Topless Jihad Day” (Dan d\u017eihada u toplesu), do konstantnog propitivanja odje\u0107e muslimanki. Filmovi kao \u0161to je The Stoning of Soraya M potkrepljuju ameri\u010dka gledi\u0161ta na muslimanska dru\u0161tva kao nasilna i nazadna, dok \u017eenski likovi u TV-seriji Homeland (Domovina), premda sre\u0107om nisu nijemi, osciliraju izme\u0111u zlih teroristi\u010dkih sudionica i pomaga\u010dica CIA-e.<\/p>\n

Ali ako ulo\u017eite vrijeme u razgovor o feminizmu s muslimankama u Indoneziji, otkrit \u0107ete da islam i \u017eenska ravnopravnost nisu inherentno u sukobu. Umjesto toga, kao \u0161to pi\u0161em u svojoj knjizi Mobilizing Piety: Islam and Feminism in Indonesia (Mobilizacija pobo\u017enosti: Islam i feminizam u Indoneziji), zna\u010dajan broj aktivist\/kinja u Indoneziji koristi islam kao na\u010din gra\u0111enja potpore \u017eenskim pravima.<\/p>\n

Indonezija je zemlja s najve\u0107im brojem muslimana na svijetu \u2013 skoro 90 posto od 250 milijuna Indone\u017eana su muslimani. Indonezija je neobi\u010dna zbog svog eklekti\u010dnog naslije\u0111a: hinduisti\u010dko-budisti\u010dkog do dolaska islama u 14. stolje\u0107u; potom su je kolonizirali Nizozemci; zatim je od kasnih 1960-ih do 1998. godine bila pod vodstvom militaristi\u010dkog diktatora u sprezi sa SAD-om. Provela sam tamo godinu dana kao srednjo\u0161kolka na razmjeni, a kada se zemlja kasnih 1990-ih po\u010dela demokratizirati, \u017eeljela sam istra\u017eiti na koji je na\u010din \u017eenski aktivizam sudjelovao u tim uzbudljivim promjenama. Provela sam gotovo dvije godine izme\u0111u 2002. i 2008. sa \u017eenama iz \u010detiri organizacije: Solidaritas Perempuan \u2013 nevladina organizacija (NGO) koja zagovara prava \u017eena na prekomorske migracije zbog ku\u0107anskih poslova; mala muslimanska NGO Rahima \u2013 koja se fokusirala na obrazovanje o \u017eenskim pravima u islamu; Fatayat \u2013 koja nudi veliki raspon usluga i programa za \u017eene; te \u017eene u rastu\u0107oj muslimanskoj politi\u010dkoj stranci Prosperous Justice Party (PKS) koje zagovaraju sna\u017eniju ulogu \u017eena u dr\u017eavi. Kao sociologinja, volontirala sam u ove \u010detiri organizacije, intervjuirala njihove vo\u0111e i \u010dlanice, promatrala njihove radionice, sastanke osoblja i demonstracije.<\/p>\n

Od 1990-ih islam je po\u010deo zauzimati istaknutije mjesto u javnom \u017eivotu Indonezije. Mlade \u017eene su u velikom broju prigrlile pokrivala za glavu. Studiji Kurana postali su popularni, posvuda su nicale d\u017eamije, a ljudi su \u010dak po\u010deli koristiti vi\u0161e arapskih imena. Demokratizacija je donijela slobodu, a to je oja\u010dalo val islama. Premda je taj val bio uglavnom miroljubiv, pojavili su se i vjerski ekstremisti. Nakon 9\/11 Indone\u017eane je ljutila i \u0161okirala ameri\u010dka vanjska politika. Neki su osje\u0107ali da je “Rat protiv terorizma” bio “Rat protiv Muslimana”. Indone\u017eane su vrije\u0111ali i prikazi zapadnih medija muslimana kao terorista i ekstremista. Jedna mlada \u017eena koju sam upoznala na jednoj radionici predstavila mi se pokazuju\u0107i na svoju odje\u0107u i govore\u0107i samo napola u \u0161ali: “Ja nisam fundamentalistkinja.” Do vremena ameri\u010dkog napada na Irak, antiameri\u010dki osje\u0107aj je ve\u0107 bio oja\u010dao, a konzervativne interpretacije Islama su postizale sve ve\u0107u popularnost.<\/p>\n

Prvi\/e aktivisti\/kinje koje sam upoznala kada sam stigla upozoravali su me da je to izazovno okru\u017eenje za zagovaranje \u017eenskih prava. Premda Indonezija ima povijest \u017eenskog pokreta, a \u017eene su oduvijek bile gospodarski aktivne u ve\u0107em dijelu zemlje, \u017eenska prava i feminizam bili su sve vi\u0161e ozna\u010deni kao ‘zapadnja\u010dki’ i ‘ameri\u010dki’. To nisu bile dobre ‘etikete’ u tako polariziranoj situaciji.<\/p>\n

Ve\u0107ina aktivistkinja za \u017eenska prava koje sam upoznala bile su svjesne ekstremizma koji je ote\u017eavao njihov rad. Govorile su da ih lokalni ljudi gledaju sumnji\u010davo. Strani novac o kojemu su ovisili mogao ih je lako diskreditirati. Jedna volonterka iz Fatayata mi je rekla da ljudi odbijaju sve \u0161to ‘miri\u0161e na Ameriku’. U takvom okru\u017eenju trudila sam se shvatiti kako one shva\u0107aju i spajaju islam i feminizam u svom aktivizmu, u vremenu u kojemu su te ideje naj\u010de\u0161\u0107e vi\u0111ene kao nepomirljive.<\/p>\n

Kao \u0161to sam na po\u010detku i o\u010dekivala, postojale su \u017eene koje su feminizam i ravnopravnost odbacivale kao neislamske. Na primjer, \u017eene iz PKS-a obja\u0161njavale su op\u0107e gledi\u0161te te stranke po kojemu Kuran odre\u0111uje razli\u010dite ali komplementarne uloge mu\u0161karaca i \u017eena. Tako\u0111er, srela sam nekoliko feministkinja koje su bile odlu\u010dno sekularne. Ali u tri preostale organizacije na\u0161la sam velik broj posve\u0107enih Muslimanki koje su se zalagale za ravnopravnost i \u017eenska prava, premda mnoge nisu \u017eeljele da se njihov rad naziva ‘feministi\u010dkim’. Ove su aktivistkinje bile nadahnute velikim rasponom ideja, uklju\u010duju\u0107i i muslimanske tekstove i tradicije.<\/p>\n

Jedna od stvari koje su me odmah sna\u017eno privukle bilo je to \u0161to su ove glasne aktivistkinje za \u017eenska prava muslimanki stavljale sna\u017ean naglasak na interpretaciju religije. Taj je naglasak bio o\u010dit kako u neobaveznim uredskim razgovorima, tako i u njihovom slu\u017ebenom radu.<\/p>\n

Poput svih religija, islam je interpretiran i prakticiran na razli\u010dite na\u010dine. Neki muslimani su skloni vidjeti religijske tekstove kao nepromjenjive u svom zna\u010denju. S druge strane, aktivistkinje za \u017eenska prava u Indoneziji i druge progresivne snage tvrde da bi Kuran trebalo shva\u0107ati u njegovom povijesnom kontekstu. Prema njihovom mi\u0161ljenju, mogu\u0107e su razne interpretacije ovih tekstova, u obzir treba uzeti reformisti\u010dki duh Kurana, a zna\u010denje teksta trebalo bi uskladiti s potrebama dana\u0161njeg vremena.<\/p>\n

Ove razlike dolaze do izra\u017eaja kada se radi o specifi\u010dnim kulturalnim pitanjima, kao \u0161to je poligamija (koja je u Indoneziji trenutno legalna, ali postoje ograni\u010denja). Konzervativnije skupine kao \u0161to je PKS sklone su tvrditi da budu\u0107i da je poligamija dopu\u0161tena u Kuranu, ona je jednostavno dio islama i ne smije se odbaciti. Oni progresivnijih stajali\u0161ta, koji koriste kontekstualne interpretacije, ne dovode u pitanje postojanje poligamije u Kuranu, ali tvrde da to nije kompatibilno \u017eenskim pravima i stoga se kosi s egalitaristi\u010dkim duhom islama.<\/p>\n

Jako me se dojmilo to \u0161to su muslimanske \u017eenske organizacije kao \u0161to su Fatayat i mala NGO Rahima objavljivale egalitaristi\u010dke interpretacije islama kako bi javnosti pokazali da su \u017eenska prava i islam potpuno kompatibilni. Naprimjer, Fatayat je razvio niz programa ‘rodnih treninga’ (‘gender training’) u svojim ograncima diljem zemlje. Kurikulum tog programa obja\u0161njava pojam roda te govori o tome kakvu ulogu u javnom \u017eivotu islam daje \u017eenama, ohrabruje \u017eene da se obrazuju, dopu\u0161ta im da rade i tako dalje. Neke liderice u Fatayatu, poput Marie Ulfah, otvoreno su govorile o dru\u0161tvenim problemima, uklju\u010duju\u0107i i poligamiju \u2013 objavljivala je \u010dlanke u novinama i \u010dasopisima u kojima tvrdi da poligamija kr\u0161i duh islamskog zakona koriste\u0107i povijesna i teolo\u0161ka istra\u017eivanja kako bi objasnila za\u0161to je to bilo dopu\u0161teno u ranom islamu, ali nije prikladno u suvremenom svijetu. Sli\u010dno tomu, na radionici u Jakarti, Fatayat je pozvao teologa, lije\u010dnika i NGO aktiviste kako bi govorili o obrezivanju \u017eena, i ta grupa je analizirala religijske tekstove i do\u0161la do zaklju\u010dka da islam ne zahtijeva obrezivanje djevoj\u010dica.<\/p>\n

Izvan kozmopolitske Jakarte, nisu sve liderice u Fatayatu bile tako odu\u0161evljene rodnom jednako\u0161\u0107u poput Marie Ulfah. Ve\u0107ina ogranaka Fatayata vi\u0161e je fokusirana na religijske doga\u0111aje za \u017eene, no ta organizacija je klju\u010dni lokalni izvor informacija o \u017eenskom zdravlju i drugim pitanjima. Do kraja mojega istra\u017eivanja 2010., globalna situacija se smirila, pa tako i Indonezija. Indonezijske \u017eene nastavile su se suo\u010davati s brojnim izazovima, posebno kada se radi zdravstvenoj za\u0161titi i pristupu dobro pla\u0107enim poslovima i financijskim institucijama. No mogu\u0107nost da zagovaraju \u017eenska prava na temelju islama klju\u010dni je aspekt osna\u017eivanja \u017eena u dru\u0161tvu u kojemu je religija tako esencijalan dio svakodnevnog \u017eivota i politike.<\/p>\n

Zapravo, aktivistkinje poput ovih su samo jedan ‘\u010dvor’ u nastaju\u0107em me\u0111unarodnom muslimanskom feministi\u010dkom pokretu. Nakon dugotrajnog zagovaranja \u017eenskih prava u muslimanskim dru\u0161tvima, ovaj pokret nagla\u0161ava kompatibilnost islama i feminizma. Muslimanski feminizam zapravo se pojavio 1990-ih u Iranu i Maleziji. Kao \u0161to sam vidjela u Indoneziji, ovaj aktivizam koristi kontekstualnu interpretaciju kao metodu otkrivanja osnova za jednakost i prava u islamskim religioznim tekstovima, nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost razumijevanja religioznih tekstova s obzirom na dru\u0161tveni i povijesni kontekst. Mnoge klju\u010dne osobe u ovom globalnom pokretu su akademski obrazovane aktivistkinje s dobrim poznavanjem islamske teologije. Transnacionalna mre\u017ea Musawah, koja je usredoto\u010dena na reformu obiteljskih zakona u muslimanskim zemljama, postala je va\u017ean predvodnik takvog aktivizma, kao i WISE (Women's Initiative in Spirituality and Equality), globalna organizacija koja zagovara \u017eenska prava muslimanki. Malezijska grupa “Sisters in Islam” i britanska organizacija Maslaha vi\u0161e su lokalni primjeri.<\/p>\n

Pa ipak, \u010dini se da je muslimanski feminizam prisutniji i utjecajniji u Indoneziji nego u drugim mjestima. Premda se indonezijske aktivistkinje za \u017eenska prava muslimanki mogu pohvaliti s tek nekoliko zakonskih ili politi\u010dkih pobjeda, kao \u0161to je kriminalizacija obiteljskog nasilja 2004., imaju osje\u0107aj da su pomogle utjecati na diskusije o rodu u Indoneziji. Jedna od razlika mo\u017eda je to \u0161to indonezijske \u017eene ve\u0107 dugo sudjeluju u ekonomskom \u017eivotu, \u0161to im daje ne\u0161to vi\u0161e pokretljivosti i mo\u0107i nego \u017eenama u nekim drugim dijelovima svijeta. Druga klju\u010dna varijabla je demokratsko okru\u017eenje u Indoneziji, s gra\u0111anskim dru\u0161tvom koje daje priliku raznim glasovima da se oglase i \u010duju. U slu\u010daju Fatayara, povezanost s organizacijom Nahdlatul Ulama bitan je izvor legitimiteta. Indonezijsko prihva\u0107anje razli\u010ditih tradicija interpretacije islama tako\u0111er je prednost. I kona\u010dno, kako sve ve\u0107i broj Indone\u017eanki zavr\u0161ava Islamske studije, tako raste i njihov kredibilitet kao znanstvenica i interpretatorica religije. Kao \u0161to je rekla Lily Zakiyah Munir, jedna od najistaknutijih muslimanskih feministkinja u Indoneziji: “U Indoneziji, mi ka\u017eemo da smo feministkinje. Radimo za \u017eenska prava, no i dalje smo muslimanke.”<\/p>\n

\u00a0Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neki muslimani su skloni vidjeti religijske tekstove kao nepromjenjive u svom zna\u010denju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-172933","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172933"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172933\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}