{"id":172735,"date":"2015-02-19T08:25:38","date_gmt":"2015-02-19T07:25:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=172735"},"modified":"2015-02-19T08:29:24","modified_gmt":"2015-02-19T07:29:24","slug":"religija-i-proces-pomirenja-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/19\/religija-i-proces-pomirenja-u-bih\/","title":{"rendered":"Religija i proces pomirenja u BiH"},"content":{"rendered":"

Autor: Marijan Or\u0161oli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Bosanskohercegova\u010dki \u010dovjek je \u017eedan, gladan i \u017eeljan mira, napretka i sigurnosti. O tome svjedo\u010de brojna ispitivanja javnog mnijenja, me\u0111u kojima je i istra\u017eivanje u re\u017eiji Centra za empirijska istra\u017eivanja religije u BiH i Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu iz prosinca 2014, koje je pokazalo kako 77% ispitanika iz 13 bh. gradova pri\u017eeljkuje pomirenje i obnovu povjerenja u BiH. Veliki broj gra\u0111ana BiH smatra i da bi taj za bh. budu\u0107nost klju\u010dni proces trebale poticati ponajprije vjerske zajednice, i to iz barem nekoliko razloga: (1) temeljne poruke religija su poruke mira (sam pojam pomirenje potje\u010de iz vjerskih tradicija, iako bi se na osnovu brojnih povijesnih primjera moglo sasvim suprotno zaklju\u010diti); (2) vjerske zajednice jo\u0161 uvijek imaju velik utjecaj na kreiranje bh. stvarnosti; (3) u korijenu me\u0111uetni\u010dkih, interkulturalnih i mnogih drugih nesuglasica u BiH stoje drevne (me\u0111u)religijske nesuglasice i predbacivanja.<\/p>\n

Dojam je, me\u0111utim, kako vjerske zajednice nisu najadekvatnije odgovorile ovom izazovu. \u0160tovi\u0161e, istra\u017eivanje \u201eSpremnost na pomirenje u Bosni i Hercegovini\u201c (ur. S. Puhalo) pokazalo je porazan rezultat: spremnost na pomirenje ve\u0107a je kod bh. gra\u0111ana koji ne vjeruju, nego kod onih koji vjeruju. Zabrinjavaju\u0107 podatak u zemlji u kojoj se prema Gallupovom istra\u017eivanju 97% stanovnika izja\u0161njavaju kao vjernici. Ove podatke ipak dopunjuju drugi podaci iz istog istra\u017eivanja, prema kojima 29,5% bh. gra\u0111ana izjavljuje kako \u201eim religija ne predstavlja ni\u0161ta u \u017eivotu\u201c, a dobar broj od ostalih koji religiju smatraju va\u017enom u svom \u017eivotu iznesenim stavovima pokazuje nepoznavanje osnovnih na\u010dela vjere. Druga su istra\u017eivanja pokazala da gra\u0111ani BiH vide manjak autenti\u010dne duhovnosti i vezanje religije i nacionalizma kao najve\u0107e prepreke pomirenju.<\/p>\n

Dojam je i kako su u pora\u0107u ve\u0107u ulogu u pomirenju odigrale gra\u0111anske inicijative, doma\u0107e i me\u0111unarodne NVO, nego vjerske zajednice (Milan Vukomanovi\u0107). Treba istaknuti udru\u017eenje gra\u0111ana \u201eIstina i pomirenje\u201d na \u010delu s Jakobom Fincijem, te vi\u0161e poku\u0161aja uspostave Komisije za istinu i pomirenje u BiH na dr\u017eavnoj razini koji nisu urodili plodom. No, pitanje je i da li bi jedna takva komisija formirana od strane slabih i korumpiranih bh. institucija uop\u0107e bila i korisna. Ne bi bilo \u010dudo da se uslijed op\u0107e korupcije u jednoj takvoj komisiji putem namje\u0161tenih konkursa zaposle nekada\u0161nji ratni zlo\u010dinci i logorski \u010duvari. Najkonkretnijom se pokazala inicijativa REKOM, regionalna mre\u017ea NVO i pojedinaca koja se zala\u017ee za osnivanje nezavisne me\u0111udr\u017eavne Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o svim \u017ertvama ratnih zlo\u010dina. Nedostaju, me\u0111utim, inicijative koje bi do\u0161le direktno iz vodstva vjerskih zajednica, npr. kroz \u201eMe\u0111ureligijsko vije\u0107e\u201c. A mnogo je primjera iz svijeta gdje su karizmati\u010dni vjerski lideri i osnivali i vodili komisije za istinu i pomirenje, po\u010dev\u0161i od biskupa Desmonda Tutua (JAR) i Juana Gerardija (Gvatemala), do primjera iz Isto\u010dnog Timora, Sijera Leonea, Perua, \u010cilea. U BiH, \u010dini se, jo\u0161 uvijek nema vjerskih vo\u0111a spremnih na takve poteze. No, mora se priznati kako u BiH postoji dobar broj karizmati\u010dnih vjerskih slu\u017ebenika anga\u017eiranih na procesu pomirenja, pa i unutar inicijative REKOM.<\/p>\n

Prije nego \u0161to dublje zagazimo u temu pomirenja, mnogi \u0107e skeptici najprije upitati da li je, nakon krvavih, u svijesti jo\u0161 sna\u017eno prisutnih ratnih iskustava i drugih prija\u0161njih nedovr\u0161enih povijesnih konflikta, pomirenje u BiH uop\u0107e mogu\u0107e? Neki tvrde kako je mogu\u0107e pomirenje u odnosima izme\u0111u obi\u010dnih ljudi, a nemogu\u0107e izme\u0111u etnonacionalisti\u010dkih partija koje i nastoje zavaditi ljude. Ipak ova konstatacija nije ba\u0161 sasvim to\u010dna.<\/p>\n

S jedne strane, veliki broj ba\u0161 tih obi\u010dnih ljudi sna\u017eno je i emotivno prihvatio propagandu etnonacionalisti\u010dkih koncepata i najvi\u0161e putem dru\u0161tvenih mre\u017ea \u2013 gdje postoji odre\u0111en fizi\u010dki odmak od stvarnosti, a time i fizi\u010dka sigurnost i anonimnost \u2013 \u0161iri mr\u017enju i isklju\u010divost vi\u0161e nego bilo koji bh. etnonacionalni ideolog. Nepovjerenje se razgranalo i premre\u017eilo i sferu svakodnevnih me\u0111uljudskih odnosa izme\u0111u pripadnika razli\u010ditih religija i etnija. U pro\u0161losti je rad bio jedna od klju\u010dnih niti koja je plela mre\u017ee me\u0111uljudskih odnosa i povjerenja izme\u0111u razli\u010ditih identiteta. A danas je rad prezren vi\u0161e nego ikad u BiH, i zamijenjen politi\u010dkom podobno\u0161\u0107u i raznim strategijama nepravednog \u201esnala\u017eenja\u201c, koje produbljuju jaz ne samo izme\u0111u pripadnika razli\u010ditih kolektiva, nego i stvaraju kaste i klase unutar samih kolektiva. \u010cak ni borba za opstanak ne uspijeva ujediniti bh. gra\u0111ane. Pokazali su to gra\u0111anski nemiri iz velja\u010de 2014. kad su politi\u010dari i njihovi mediji lukavo dijelili nezadovoljne gra\u0111ane po etnopoliti\u010dkom klju\u010du. Istina, u majskim poplavama su o\u017eivjeli mnogi primjeri zaboravljene solidarnosti, no odmah nakon poplava stvari su se vratile na staro i prvi izbori su potvrdili dominaciju istih snaga koje su drmale i u 90-ima.<\/p>\n

S druge strane, ne stoji ba\u0161 ni tvrdnja kako je nemogu\u0107e pomirenje izme\u0111u etnonacionalisti\u010dkih partija. Na povr\u0161ini, oni su nepopravljivo zava\u0111eni. Ispod povr\u0161ine, radi se o pre\u0161utnom pomirenju po naravi istih etnokleptokratskih projekata, o odr\u017eavanju pat-pozicije koja odgovara tzv. \u201eelitama\u201c svih triju kolektiva u BiH, a koje u biti reketiraju pripadnike vlastitog kolektiva strahom od drugih.<\/p>\n

Koji faktori danas najvi\u0161e ko\u010de proces pomirenja u BiH, kakav je odnos vjerskih zajednica prema tim faktorima, i na koji bi se na\u010din moglo prevazi\u0107i te faktore i unaprijediti proces pomirenja i obnove povjerenja?<\/p>\n

Najve\u0107a ko\u010dnica pomirenju i ponajve\u0107i moralno-psiholo\u0161ki problem dana\u0161nje BiH je odnos prema \u017ertvama rata. Viktimiziraju\u0107i govor o vlastitim \u017ertvama i mu\u010denicima i politi\u010dka licitacija njihovim brojem \u2013 \u0161to vi\u0161e, to bolje \u2013 te\u017ee daljnjoj homogenizaciji etnokonfesije (dobro poznata dogma o jedinstvu). \u010cesto na\u017ealost u BiH u takvom govoru prednja\u010de predstavnici vjerskih zajednica. \u010cesto se upravo oni opiru priznavanju krivnje pripadnika vlastitog kolektiva za patnje drugih, ali i opra\u0161tanju drugima za pretrpljeno zlo. Naj\u010de\u0161\u0107e iz zabrinutosti za mogu\u0107i gubitak autoriteta i utjecaja me\u0111u pripadnicima vlastitog kolektiva. Nikako da uvide, kako samo politi\u010dki slabe vjerske zajednice mogu biti vjerodostojne nositeljice mira u BiH. (A. Kristi\u0107) Pa ako ve\u0107 ne postoji spremnost da se verbalno sro\u010di isprika i zatra\u017ei oprost za zla po\u010dinjena od pripadnika vlastitog kolektiva, dobar po\u010detak bile bi \u0161to \u010de\u0161\u0107e i \u0161to bolje popra\u0107ene zajedni\u010dke posjete predstavnika svih vjerskih zajednica svim mjestima stradanja, \u010diji bi primjer potaknuo i bh. vjernike na sli\u010dnu praksu.<\/p>\n

Druga najve\u0107a prepreka procesu pomirenja u BiH je podvojena (bolje: potrojena) percepcija zajedni\u010dke povijesti. U BiH danas postoje tri nacionalne slike povijesti, sve zasnovane na pseudopovijesnim predod\u017ebama. Na\u010din na koji je rat zavr\u0161io omogu\u0107io je svakoj od ovih triju pseudopovijesti osvajanje za sebe politi\u010dkog, ideolo\u0161kog i pedago\u0161kog prostora. (I. Lovrenovi\u0107) Vjerske zajednice su u ovom procesu odigrale va\u017enu ulogu, kao povijesni \u010duvari kolektivnog pam\u0107enja. Uslijed kontinuirano nepovoljnih povijesnih okolnosti ta su kolektivna pam\u0107enja o\u010duvana kao kolektivna zlopam\u0107enja, koja danas najvi\u0161e ko\u010de pomirenje u BiH. Taj se ra\u0161omon zlopam\u0107enja mora kriti\u010dki susresti i izlije\u010diti. Jer, kako ka\u017ee \u017deljko Marde\u0161i\u0107, \u201edana\u0161nji mir u svijetu najvi\u0161e ugro\u017eavaju nedovr\u0161eni ratovi iz pro\u0161losti, koji se nastavljaju u podvojenim pam\u0107enjima povrije\u0111enih zajednica, naroda i pojedinaca.\u201c Predvodnici procesa lije\u010denja pam\u0107enja mogli bi biti posebno oni koji su pre\u017eivjeli najgore a ipak se zala\u017eu za su\u017eivot, i oni koji su kadri proro\u010dki suo\u010diti svoj kolektiv s krivnjom za patnje drugih.<\/p>\n

Ipak, glavnina tog procesa trebala bi se odigrati unutar obrazovnog sustava, \u010dime dolazimo do problema bh. podijeljenih \u0161kola i nastavnih planova. Djeca se indoktriniraju razli\u010ditim romantiziranim i povijesno la\u017enim slikama povijesti zbog \u010dega \u0107e, kako vrijeme odmi\u010de, biti sve te\u017ee posti\u0107i pomirenje. Prema istra\u017eivanju me\u0111unarodne NVO \u201eSave the Children\u201c, polovica svih mirovnih sporazuma u svijetu je propala zbog zanemarenog problema lo\u0161ih i ideologiziranih obrazovnih sustava. I mnogi bh. gra\u0111ani prepoznaju ovu prijetnju. Prema u tekstu prethodno navedenom istra\u017eivanju iz prosinca 2014., gra\u0111ani su posebno naglasili probleme obrazovnog sustava kao ko\u010dnicu pomirenju. Njih 84,4% podr\u017ealo je ulaganje u nove, primjerenije programe obrazovanja.<\/p>\n

Bitan dio problema podijeljenog obrazovnog sustava je konfesionalni vjeronauk u \u0161kolama. Na po\u010detku rata sve su tri vjerske zajednice u podru\u010djima kontroliranima od njihovih pripadnika proslavile povratak vjeronauka u \u0161kole. To je vjerskim zajednicama dalo mogu\u0107nost ve\u0107eg utjecaja na mlade. No, ta mjera nije donijela manje asocijalnog pona\u0161anja me\u0111u mladima. Ono se \u010dak i pove\u0107alo. Naravno da \u0161kolski vjeronauk nije direktno kriv za sve negativne procese u BiH. No, zbog izostanka pozitivnih u\u010dinaka po pitanju pomirenja i tolerancije, trebalo bi ga kriti\u010dki preispitati. Mogu\u0107e bi ga bilo, ako ne nadomjestiti, a onda bar dopuniti uvo\u0111enjem predmeta kulture religije na dr\u017eavnoj razini.<\/p>\n

Druge bitne prepreke procesu pomirenja su diskriminatoran odnos ve\u0107inskih naroda prema povratnicima i manjinama diljem BiH, te tradicionalna bh. nespremnost na kompromis (kompromisu nisu skloni ni bh. povijest, ni tradicija ni mentalitet, pa \u010dak ni jezik: ne ozna\u010dava li rije\u010d kompromis uglavnom ne\u0161to negativno u na\u0161em jeziku, u izvedenicama poput kompromiser, truli kompromis i sl.).<\/p>\n

BiH je zemlja u kojoj na\u017ealost ima mnogo razloga za razli\u010dite oblike mr\u017enje. U takvoj atmosferi osnovna zada\u0107a religija bila bi ponuditi mnogo putova za pomirenje. Jer ono, pomirenje, vi\u0161e nije kadro samo do\u0107i odozdo, iz naru\u0161ene svakodnevice me\u0111uljudskih odnosa, kako mnogi o\u010dekuju. Potreban je dvosmjeran proces, potrebni su impulsi pomirenju i odozdo i odozgo, \u010diji bi dinami\u010dni susret pokrenuo proces op\u0107e katarze. Iluzija je o\u010dekivati i da \u0107e pomirenje do\u0107i samo od sebe. Ono mo\u017ee do\u0107i samo izgradnjom kulture pomirenja, \u010dije su ko\u010dnice, ali i mogu\u0107i katalizatori opisani u ovom tekstu. Ako se stvar prepusti vremenu, ono \u0107e samo zamrznuti zlopam\u0107enja koja \u0107e se u (ne)povoljnom trenutku povijesti odlediti i opet iznova zapaliti Balkan.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neki tvrde kako je mogu\u0107e pomirenje u odnosima izme\u0111u obi\u010dnih ljudi, a nemogu\u0107e izme\u0111u etnonacionalisti\u010dkih partija <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-172735","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172735"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172735\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}