{"id":172620,"date":"2015-02-18T07:40:31","date_gmt":"2015-02-18T06:40:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=172620"},"modified":"2015-02-17T21:46:08","modified_gmt":"2015-02-17T20:46:08","slug":"dan-zrtava-katolicke-crkve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/18\/dan-zrtava-katolicke-crkve\/","title":{"rendered":"Dan \u017ertava Katoli\u010dke crkve"},"content":{"rendered":"

Autor: Svjetlono\u0161a<\/strong> <\/em>\"\"<\/a><\/p>\n

Da, ne postoji takav dan.<\/p>\n

Postoji Dan \u017ertava fa\u0161izma, Dan \u017ertava holokausta, Dan \u017ertava totalitarnih re\u017eima, Dan \u017ertava domovinskog rata i mnogi drugi, no Dan \u017ertava Katoli\u010dke crkve ne postoji.<\/p>\n

Ne zato \u0161to \u017ertve ne postoje, ve\u0107 zato \u0161to ih se pomelo pod tepih. Gurnulo u ormare. Sakrilo iza takozvanih – isprika.<\/p>\n

Ne radi se tu o 4-5 godina rata, ne radi se o kojem desetlje\u0107u zlih ideologija, radi se o nekoliko stolje\u0107a sustavnih progona, pokr\u0161tavanja, mu\u010denja i ubijana ljudi.<\/p>\n

I makar slu\u017ebeno ne postoji Dan sje\u0107anja na \u017ertve Katoli\u010dke crkve, 17.02. nalazim prikladnim za takav spomendan.<\/p>\n

Na taj dan 1600. godine, u Rimu je zbog svojih “hereti\u010dkih” tvrdnji spaljen Giordano Bruno.<\/p>\n

Znanstvenik, pisac i pjesnik.<\/p>\n

Govorio je o tome kako su sve zvijezde sunca, i da postoji realna mogu\u0107nost za jo\u0161 ovakvih svjetova. Nakon \u0161to je proveo godine u tamnici, 1600. godine, \u017eivog ga spaljuju na loma\u010di.<\/p>\n

Kako je bio neslomljiva duha i zadnje \u0161to im je na su\u0111enju rekao, bilo je:<\/p>\n

\u201eMo\u017eda vi, moji suci, izgovarate ovu presudu protiv mene s ve\u0107im strahom nego ja koji ju primam\u201c.<\/p>\n

pa znaju\u0107i njegovu narav, nare\u0111eno je da mu se \u010davlom zabije jezik u nepce, kako ne bi morali slu\u0161ati njegovu \u201eherezu\u201c.<\/p>\n

Dva dana prije, 15.02. obilje\u017eava se ro\u0111endan Galilea Galileja, koji je pod prijetnjom i istragom Crkve, odlu\u010dio svoje stavove o kretanju Zemlje odbaciti kao hereti\u010dke i tako se spa\u0161ava brutalne smrti, ali do kraja \u017eivota \u017eivi zatvoren u svojevrsnom ku\u0107nom pritvoru.<\/p>\n

Ovim rije\u010dima se Galileo morao pokajati kle\u010de\u0107i na koljenima:<\/p>\n

(skra\u0107ena verzija)<\/p>\n

“Ja, Galileo, u mojoj sedamdesetoj godini \u017eivota, kao zatvorenik i na koljenima, pred va\u0161om Eminencijom i Pre\u010dasnom Gospodom kardinalima, Inkvizitorima protiv hereti\u010dke izopa\u010denosti, imaju\u0107i pred svojim o\u010dima Sveto Pismo, koje doti\u010dem svojom rukom, odri\u010dem se i proklinjem i gnu\u0161am gre\u0161ke i hereze kretanja Zemlje.”<\/em><\/p>\n

Dakako, oni su samo najpoznatiji. Povijest zlo\u010dina je daleko ve\u0107a. A i ovo je samo sa\u017eetak: (u suradnji sa Znanost i biblija)<\/p>\n

KRI\u017dARSKI RATOVI<\/p>\n

Kako je sve po\u010delo :<\/p>\n

Papa Urban ll, u strastvenom, propagandisti\u010dkom govoru pred tisu\u0107ama prikupljenih vjernika u Clermontu, u Francuskoj, 27.11.1095, poziva sve istinske kr\u0161\u0107ane da oslobode Svetu Zemlju od Muslimanskih nevjernika, koji su je osvojili stolje\u0107ima prije i sada napla\u0107ivali hodo\u010dasnicima ulaz. Tisu\u0107e naivnih vitezova, kmetova, pa \u010dak i nekoliko kraljeva stavlja na svoje tunike veliki crveni kri\u017e i odlazi u 200. godi\u0161nji rat za osloba\u0111anje navodnog Isusovog groba. Za\u010dinjen prijetnjom pakla i obe\u0107anjem nagrade (konkretno Papa je udijelio “izlazak iz \u010distilli\u0161ta svim sudionicima direktno u Raj” – poznato?), poziv je nai\u0161ao na neo\u010dekivani odaziv. Oni koji su pro\u010ditali o nasilju u Bibliji znaju da i Kri\u017earski ratovi i Inkvizicija i progoni \u017didova i ostalih “pogana” nalaze tamo svoje puno opravdanje.<\/p>\n

Prvi Kri\u017earski rat je pokrenut 1096-1099 bojnim pokli\u010dem “Deus Vult” (Bog to \u017eeli), pozivom na uni\u0161tenje nevjernika u “Svetoj Zemlji”. Kri\u017eari u Njema\u010dkoj prvo su se obra\u010dunali s “nevjernicima me\u0111u nama”, \u017didovima u dolini rijeke Rajne. Tisu\u0107e su odvu\u010dene iz svojih domova ili mjesta gdje su se skrivali, i sasje\u010deni ili \u017eivi spaljeni (“vatra \u010disti”). Onda su religiozne legije plja\u010dkale i ubijale putem sve do Jeruzalema. Sve\u0107enik Raymond Aguilers je napisao: “U Solomonovom hramu (u Jeruzalemu), gazili smo do koljena u krvi, pa \u010dak i do konjskih uzda, po pravednom i \u010dudesnom Bo\u017ejem sudu.” Oko 40.000 Muslimana, zajedno s \u017didovima je pobijeno u ta dva dana, i tako je Jeruzalem “o\u010di\u0161\u0107en od nevjerni\u010dke ruke”. Zabilje\u017eeno je i da su spalili jednu sinagogu punu \u017didova. Nakon pokolja svi su se okupili oko navodnog Kristovog groba na misu zahvale. U njihovim rukama je grad ostao oko 100 godina.<\/p>\n

Na drugi Kri\u017earski rat 1147- 1149 poziva Papa Eugenije III (d.1153); Kako je “Svetac” Bernard, redovnik iz Clairvaux-a izjavio: “Kr\u0161\u0107ani slave smrt pogana, jer je time Krist sam proslavljen.” Zavr\u0161ava totalnim porazom njema\u010dko-francuske vojske od Turaka. 1187.<\/p>\n

U Tre\u0107em Kri\u017earskom ratu (inicijator Papa Grgur VIII ), nakon \u0161to je Richard Lavljeg Srca osvojio grad Acre u 1191, nare\u0111uje da se 3000 zarobljenika — od kojih su mnogi bili \u017eene i djeca — izvede iz grada i zakolje. Neki su raskomadani, ne bi li prona\u0161li progutane dragulje. Biskupi su davali blagoslove. “Nevjerni\u010dki \u017eivoti nemaju vrijednosti”. Kroni\u010dar Ambroise, ushi\u0107eno pi\u0161e: “Pobijeni su svi odreda. Neka je za to blagoslovljen Stvoritelj!”<\/p>\n

Nakon \u0161to se Friedrih Barbarossa utopio prelaze\u0107i konjem rijeku, njema\u010dki kri\u017eari se povla\u010de, i gube ste\u010dene pozicije. Mudri muslimanski vo\u0111a Saladin daje besplatan pristup kr\u0161\u0107anskim hodo\u010dasnicima.<\/p>\n

Papa Aleksandar III posje\u0107uje 1177. godine hrvatski grad Zadar. Trideset i pet godina poslije, Zadar su osvojili, oplja\u010dkali i sru\u0161ili kri\u017eari 1202. U gradu je izveden masakr. Prije polaska iz Zadra, poru\u0161ili su zidine i uni\u0161tili sam grad. Ku\u0107e i crkve su sru\u0161ene do temelja. O\u0161tetili su i katedralu Sv. Sto\u0161ije. Preostalo stanovni\u0161tvo je iseljeno iz Zadra (prete\u017eno u Nin), dok su grad naselili Mle\u010dani. Dio flote ostao je stacioniran na Ugljanu kao osiguranje naseljenim Mle\u010danima u gradu. Kako bi se Emerik ispri\u010dao gra\u0111anima (preostalima koji su naselili Nin), gradu Ninu je 1203. dao status slobodnog kraljevskog grada (kao jedini dalmatinski grad).<\/p>\n

Dje\u010dji Kri\u017earski rat 1212<\/p>\n

” Budu\u0107i da nas Bog vidi kao grije\u0161nike, kakvi jesmo, ne\u0107e nam pru\u017eiti svoju mo\u0107nu ruku i pomo\u0107i razbiti nevjernike. Zato \u0107emo u rat poslati nevinu djecu. Dobri Bog, uz Duha Svetoga, milostivog Isusa i njegovu bezgrije\u0161nu Majku, te ostale Svece, smilovat \u0107e se na tu djecu i, kao u dobra stara Biblijska vremena, napraviti \u010dudo te poraziti mrske bezbo\u017enike. ”<\/p>\n

Djeca su navodno ukrcana na 7 brodova i poslana u osloba\u0111anje Svete zemlje. Ve\u0107ina ih nije niti do\u0161la do tamo, podavili su se, a ostatak je pao u tursko ropstvo.<\/p>\n

\u010cetvrti Kri\u017earski rat 1201-1204.<\/p>\n

Povod 4.kri\u017earskog rata bio je poziv pape Inocenta II. da se dokraj\u010di okupacija Kristova groba, pogotovo sad kad se nakon smrti Saladina 1193. njegovo carstvo raspalo na 17 dr\u017eava. Papin poziv je nai\u0161ao na brojne pote\u0161ko\u0107e kod vladara zapadne Europe koji su me\u0111usobno posva\u0111ani te se odaziva plemstvo i vitezovi \u017eeljni boga\u0107enja i slave (visoko francusko plemstvo iz interesa kako \u0107e osvojenu Svetu zemlju me\u0111usobno podijeliti i osnovati kr\u0161\u0107ansko kraljevstvo).<\/p>\n

Pohod na Carigrad. Prvo osvajanje grada koji je bio u kr\u0161\u0107anskim rukama (17. 07. 1203.) i pokolj i plja\u010dka njegovih stanovnika – kr\u0161\u0107ana. \u010cak su i opatice bile silovane. Na prijestolje Patrijarha, kri\u017eari ustoli\u010duju prostitutku. Papa Ino\u0107entije III (1160-1216), daleko od toga da bi se zgra\u017eao nad zlo\u010dinima koje su po\u010dinili, on se raduje pobjedi nad Isto\u010dnom Crkvom koja je do tada odbijala priznati njegovu nadmo\u0107. Taj podlac je naredio i genocid nad Albigenzima u Francuskoj. Za nagradu je progla\u0161en svecem.<\/p>\n

Sve je to toliko oslabilo Bizant, da su Turci kasnije lako prodrli u Europu sve do Hrvatske i dalje.<\/p>\n

Serija poraza, do osmog Kri\u017earskog rata 1291. kada su kr\u0161\u0107ani izgubili i Akon, posljednje ostatke kri\u017earske dr\u017eave. Epilog bi mogao biti kri\u017earski pohod koji je krenuo hu\u0161kanjem pape Urbana V 1395. Tada je sa Rodosa organiziran pohod na Egipat. Kri\u017earski fanatici su zauzeli Aleksandriju. “Pokolj ne samo muslimana, ve\u0107 i kr\u0161\u0107ana i \u017didova, bio je po okrutnosti ravan onome u Jeruzalemu 1099. i Carigradu 1204.<\/p>\n

Edward I je pokrenuo 9. kri\u017earski rat (Edward ‘Longshanks’). To je onaj vladar protiv kojeg se borio William Wallace (\u0161iroj publici poznat iz filma ‘Braveheart).<\/p>\n

Pastirski Kri\u017earski rat<\/p>\n

Kri\u017earski ratovi na Baltiku<\/p>\n

Poznati su nam kao Sjevernja\u010dki kri\u017earski ratovi (the Northern Crusades). Pokrenuo ih je papa Celestin III 1193. godine. Cilj im je bio konvertirati na kr\u0161\u0107anstvo Estonce, Litvance, \u0160ve\u0111ane, Fince, Pruse, Saksonce, itd…<\/p>\n

Teutonski vojni red osnovan je u 12. stolje\u0107u u Palestini, u Akri. \u010cinili su ga katolici njema\u010dkog podrijetla. Protjerani su s Bliskog Istoka negdje u prvoj polovici 12. stolje\u0107a i onda su krenuli prema Sjeveru; prema Transilvaniji, Poljskoj, te Baltiku. Primali su naredbe direktno od pape. Provodili su prili\u010dno agresivnu politiku.<\/p>\n

Jedan od ciljeva im je bio tako\u0111er bio konvertirati pravoslavnu Rusiju na katoli\u010danstvo. Me\u0111utim, Rusi su ih pobijedili u bitci kod jezera Peipusa (negdje opet u prvoj polovici 12. stolje\u0107a), \u0161to je postepeno dovelo do odustajanja od gore spomenute ideje. Ali, zato su krajem 14. stolje\u0107a uspjeli doprinijeti konvertiranju Litve na kr\u0161\u0107anstvo. Tada je do\u0161lo i do poljsko-litvanskog saveza (litvanski vladar – mislim da su imali vojvodu ili nadvojvodu – je o\u017eenio poljsku princezu).<\/p>\n

No, isto tako treba napomenuti kako je primarni cilj ovdje bila teritorijalna ekspanzija, uz pro\u0161irenje politi\u010dkog utjecaja, dok je konverzija na kr\u0161\u0107anstvo predstavaljala popratan cilj. Gore navedeni paganski narodi dugo su pru\u017eali otpor, me\u0111utim na kraju su popustili pritisku te prihvatili kr\u0161\u0107anstvo kao religiju, te feudalizam kao poredak.<\/p>\n

Iako su Kri\u017earski ratovi formalno zavr\u0161ili 1291, kona\u010dnim gubitkom Svete zemlje, \u017eidovi su ponovno podvrgnuti genocidu. Skoro 40.000, mladih “ratnika kri\u017ea” plja\u010dkalo je ubijalo i spaljivalo na svom putu prema jugu Europe i iskorijenilo oko 150 \u017eidovskih zajednica.<\/p>\n

“Sveti” kr\u0161\u0107anski ratovi<\/p>\n

Kada je kr\u0161\u0107anska rulja spalila Aleksandrijsku knji\u017enicu (tada najve\u0107u na svijetu) 391.god, \u0161teta po napredak \u010dovje\u010danstva je bila neprocjenjiva. Uz knji\u017enicu je bilo sveu\u010dili\u0161te sa tisu\u0107ama studenata, koji su besplatno mogli u\u010diti i biti podu\u010davani, a za siroma\u0161nije se prikupljao novac. Ogromno dvori\u0161te je bilo neka vrsta foruma, a po no\u0107i je svatko mogao spavati na podu. Moglo se podu\u010davati bilo \u0161to. Niti danas nemamo ne\u0161to sli\u010dno.<\/p>\n

Gra\u0111a se sakupljala i prevodila 625 godina, a njeni resursi su bili ogromni (sa tada nezamislivih 750.000 knjiga).<\/p>\n

Rulju je nahu\u0161kao kr\u0161\u0107anski parijarh Teofil. Jo\u0161 gore u\u017easne scene doga\u0111ale su se i 21 godinu kasnije, kada je patrijarh Sveti \u0106iril ohrabrio ‘Kr\u0161\u0107ansku’ svjetinu da mu\u010dki ubije najve\u0107u znanstvenicu svih vremena – matemati\u010darku i filozofa – Hipatiju, 412.<\/p>\n

Ta inteligentna, rje\u010dita i ne manje lijepa predsjednica aleksandrijske \u0161kole platonisti\u010dke filozofije, uhva\u0107ena je na putu na posao, iako je bila svjesna opasnosti, i razjarena rulja ju je odvukla do oltara Teofilove crkve, i tu joj \u0161koljkama zderala svu ko\u017eu do kostiju. Glavni poticatelj \u0106iril je za nagradu i mirnu savjest, progla\u0161en Svecem, a Hipatija, po kr\u0161\u0107anskom nauku, oti\u0161la u pakao.<\/p>\n

U 4. stolje\u0107u, car Konstantin, prvi rimski car koji je postao kr\u0161\u0107anin, daje ubiti preko 3000 kr\u0161\u0107ana, jer se njihovo tuma\u010denje Svetog Pisma nije slagalo s njegovim (zamislite nisu se slagali s prevelikim povezivanjem crkve i dr\u017eave). To je mnogo vi\u0161e od par kr\u0161\u0107ana koji su stradali u svima dobro poznatim “bacanjima kr\u0161\u0107ana lavovima” u 1. stolje\u0107u. Ostali “progoni” kr\u0161\u0107ana (Japan, Kina, Sudan itd.) nastali su kao revolt prema poku\u0161ajima Crkve da uvodi svoju dogmu na mala vrata pod krinkom “humanitarnog rada” i tako nadvlada doma\u0107e religije.<\/p>\n

U 777., Karlo Veliki, pobo\u017eni branitelj Rimske crkve, nakon poraza Saxonskih pobunjenika, daje im izbor izme\u0111u pokr\u0161tavanja i pogubljenja. Kada su odbili krstiti se, dao im je odrubiti glave – 4500 u jednom danu.<\/p>\n

1209, Sveti Papa Ino\u0107entije III pokrenuo je oru\u017eani pohod protiv kr\u0161\u0107ana Albigenza na jugu Francuske.<\/p>\n

U 12 stolje\u0107u po\u010dinje diskvalifikacija katara – upravo kada su u Europi po\u010deli nicati religiozni pokreti Valdenaza i Albigenaza (odnosno katara), a posebice kad je utjecaj Katara poprimio takve razmjere, da je po\u010deo predstavljati opasnost po samu Crkvu i njezina bogatstva. Ne zato jer su zagovarali asketizam i primali \u017eene u sve\u0107enike, ve\u0107 zvog odricanja od sve\u0107eni\u010dke vlasti i vlasti tada totalno degradiranog Pape. Katare bismo najbolje mogli usporediti s dana\u0161njim napredno-liberalnim pogledima. Kako bi se Crkva obranila od takvih pokreta, koji su postajali sve ra\u0161irenijima, ona ih je proglasila hereti\u010dkima i odredila smrtnu kaznu i mu\u010denje za osumnji\u010dene za herezu. Posljedica je bio i prvi interni kri\u017earski rat protiv Katara (1209-1229) u Ju\u017enoj Francuskoj (iako su ovi bili miroljubljivi).<\/p>\n

1208.godine papa Ino\u0107ent III pozvao je na kri\u017earski rat protiv katarskih gnosti\u010dkih vjernika, kako su se skupnim imenom nazivali oni koji su prihva\u0107aju\u0107i gnosticizam, odnosno izravnu spoznaju Boga, odbacivali posredovnu ulogu pape i sve\u0107enstva (a bez te uloge naravno da bi KC izgubila i politi\u010dki utjecaj…<\/p>\n

Katari su, dakle, izazvali bijes time \u0161to su odbacivali papinstvo i katoli\u010dku crkvu – njihova hereza u svojim dogmatskim postavkama bila je ista kao i ona manihejaca. Bijes Crkve je posebnom snagom buknuo u Beziersu, u kojem su ti papini kri\u017eari po\u010dinili strahovito krvoproli\u0107e, za \u0161to nam je kao dokaz ostalo i pismo papinog legata Arnolda, monarha iz Citeauxa koji se papi Ino\u0107entu ovako hvalisao o ishodu pokolja:<\/p>\n

“Mi ne \u0161tedimo nijedan stale\u017e, nijedan rod, nikakvu dob; od o\u0161trice je ma\u010da palo oko 20 000 ljudi. Nakon pokolja, grad je opusto\u0161en i spaljen, te je tako na \u010dudesan na\u010din bjesnjela bo\u017eja osveta.” Postoji pri\u010da da je papin legat kod pada Beziera izrekao i ove monstruozne rije\u010di: “Pobijte ih sve, Bog \u0107e znati koji su njegovi.” Crkveni apologeti se zaklinju da to nije kazao, ali kako se god okrene, Crkva je okaljala svoje ruke do laktova u krvi, za sva vremena.<\/p>\n

Tada su doslovce istrebljeni gradovi Perignan, Narbonne, Carcassone, Toulouse. Genocid je trajao 40 godina.<\/p>\n

Mnogi su prvo oslijepljeni, osaka\u0107eni, vu\u010deni konjima i kori\u0161teni kao mete za ga\u0111anje. Rat su vodile razne vojske uklju\u010duju\u0107i Vatikansku. Ono \u0161to niti tada nisu uspjeli istrijebiti, dovr\u0161ila je “Sveta” Inkvizicija u sljede\u0107a dva stolje\u0107a. Zatrli su im apsolutno svaki trag, tako da danas nema skoro nikakvog dokumenta o njima osim katoli\u010dke antipropagande.<\/p>\n

U 12. i 13. stolje\u0107u ra\u0111a se inkvizicija.<\/p>\n

Njen za\u010detnik je 1231. Papa Grgur IX.<\/p>\n

Inkvizitori imaju neograni\u010deno pravo primjene svakog mogu\u0107eg na\u010dina nano\u0161enja patnje i u\u017easa la\u017eno optu\u017eenim \u017ertvama. Izmi\u0161ljeno je preko stotinu sprava za mu\u010denje. \u017drtve se ma\u017eu lojem i polako \u017eive peku. Pe\u0107i nacista za ubijanje ljudi, prvo je koristila kr\u0161\u0107anska Inkvizicija. Surova mu\u010denja stotina tisu\u0107a ne-kr\u0161\u0107ana prestra\u0161na su za opisivanje. Pogubljuje se stotine tisu\u0107a “heretika”.<\/p>\n

“Evolucije Inkvizicije”:<\/p>\n

– 1542. Sveta slu\u017eba univerzalne Inkvizicije<\/p>\n

– 1908. Sveta slu\u017eba<\/p>\n

– 1965. Kongregacija za nauk vjere<\/p>\n

Engleski su katolici pogubljivani pod protestantskim re\u017eimima. Ameri\u010dki povjesni\u010dar William T. Walsh pi\u0161e: “U Britaniji, 30.000 odlazi na loma\u010du zbog vje\u0161ti\u010darstva; u protestantskoj Njema\u010dkoj, brojka je oko 100.000”.<\/p>\n

“Notorno je poznata \u010dinjenjica da je vjerovanje u pravednost ka\u017enjavanja heretika bila tako \u010desta kod religijskih reformatora 16. stolje\u0107a kao \u0161to su Luther, Zwingli, Calvin i njihovih prista\u0161a, da mo\u017eemo vidjeti kako je njihova tolerantnost zapo\u010dela s padom njihove politi\u010dke mo\u0107i.” (C.E., s.v., “Inquisition,” 8:35).<\/p>\n

Zabilje\u017eeno je da je Crkva proglasila SVECIMA \u010dak \u010detiri Velika Inkvizitora: Peter Martyr (u.1252), John Capistran (u.1456), Peter Arbues (u.1485) i Pius V (u.1572)? St. Dominic (u.1221).<\/p>\n

Inkvizicija – organizirana za borbu protiv Katarskih vjernika. 1197. Petar II. Aragonski proglasio Katare neprijateljima dr\u017eave i naredio da se spaljuju. Inocent III je ugradio inkvizicijski postupak u crkveno sudbeno pravo. 1208: Papa Ino\u0107encije nare\u0111uje kri\u017earski pohod protiv francuskih Katara. Preko 100.000 i je ubijeno od Arnaudovih vojnika kod Beziera. 1231. postavljeni papinski inkvizitori. Jo\u0161 1224. objavljen zakon protiv krivovjeraca u Lombardiji. 1252. Inocent IV. ovlastio inkvizitore da izvla\u010de priznanja mu\u010denjem.<\/p>\n

Crkva je strogo zabranjivala bilo kakva medicinska istra\u017eivanja, seciranje mrtvaca i sl., i poticala neukost i zanemarivanje bilo \u010dega tjelesnog (higijenu, tjelovje\u017ebu, pobolj\u0161anje svjetovnih uvjeta \u017eivota, obrazovanje), jer nisu va\u017eni, va\u017eno je pokajanje grijeha radi vje\u010dnog spasenja. \u017divotni vijek je bio 25 – 30 god. Nije \u010dudo da su najve\u0107e epidemije tifusa i kuge harale upravo u Mra\u010dnom Kr\u0161\u0107anskom srednjem vijeku kada je Crkva bila na vrhuncu svoje mo\u0107i.<\/p>\n

Sveti Bernard Clairvaux (1090-1153), najutjecajniji kr\u0161\u0107anin svog vremena, izra\u017eavao je duboko nepovjerenje u intelekt i ponavljao “da je stjecanje znanja, ako nije u svrhu svete misije, poganski \u010din i stoga zao.”<\/p>\n

Prema biblijskom citatu: “Svjetovnih se pak praznorje\u010dja kloni: sve \u0107e vi\u0161e provaljivati prema bezbo\u017enosti i rije\u010d \u0107e njihova kao rak-rana izgrizati.” (Timotej, 2,16)<\/p>\n

Kao doprinos Crkve u sirenju znanosti i pisane rijeci, spomenuo bih jos i listu zabranjenih knjiga, “Index Librorum Prohibitorum”, koje je Katolicka Crkva proglasila opasnim po crkvu i vjeru njenih pripadnika. Prva cjelovita verzija Index-a se pojavila za vrijeme pape Pavla IV 1557. godine. Ne treba niti spominjati da je Sveta Inkvizicija bila “autor” te liste. Lista zabranjenih knjiga se odrzala do danasnjeg dana i redovno je azurirana do 1948. godine, a to 32. izdanje je sadrzavalo preko 4000 zabranjenih i cenzuriranih knjiga. U tom izdanju nema npr. “Meine Kampf”-a (kao ni jednog djela nekog drugog fa\u0161isti\u010dkog autora koji je bio katolik).<\/p>\n

Popis predstavlja samo zabranjene radove katoli\u010dkih pisaca, jer oni ostali (ateisti npr.) nisu niti zastupljeni na njoj, po onoj definiciji da su hereti\u010dka djela “ipso facto” zabranjena. Pod “hereti\u010dkim” se podrazumijevaju djela koja na bilo koji na\u010din kritiziraju bilo koji element katoli\u010dke vjere.<\/p>\n

Za izbijanja kuge 1348-1349, glasine su se \u0161irile da \u017didovi truju bunare. Uslijedili su pokolji ogromnih razmjera. Npr. Flagelanti, ili kr\u0161\u0107anski pokajnici koji su javno bi\u010devali sami sebe za pokoru od grijeha, navalili su na \u017eidovsku komunu u Frankfurtu i iskalili svoj bijes na njima.<\/p>\n

Protestanti Hugenoti su druga\u010dije gledali na katoli\u010dke dogme i osu\u0111ivali pona\u0161anje Crkve u to vrijeme. U no\u0107i Svetog Bartolomea 1572, zapo\u010deo je nad njima masakr koji je trajao 6 tjedana i pobijeno je 10.000 Hugenota. Jedna grupa tih “heretika” je pobjegla na Floridu, ali 1565 \u0161panjolska brigada otkriva njihovu koloniju i sve ih pobije nakon \u0161to su se predali. Blagoslov Pape Grgura XIII: “Mi se radujemo \u0161to ste oslobodili svijet od tih bijednih heretika.”<\/p>\n

Od 1550-1650-te oko 100.000 “vje\u0161tica” je spaljeno u Europi kao posljedica kr\u0161\u0107anskog fundamentalizma (Vidi u Bibliji: Nedaj vra\u010darici da \u017eivi! Spali djevojku!). Povjesni\u010dari procjenjuju da je ukupno bio daleko ve\u0107i broj \u017ertava – ve\u0107inom \u017eena.<\/p>\n

Konkvistadori<\/p>\n

“Mart\u00edn Fern\u00e1ndez de Enciso, geograf koji se na\u0161ao me\u0111u osniva\u010dima kolonije Darien, izlagao je tezu da je teritorij West Indies predan u ruke \u0161panjolcima … ” upravo kao \u0161to je i teritorij Kane Galilejske predan izraelcima. \u0160panjolci, dakle, nagla\u0161avao je, mogu postupati s indijancima na isti na\u010din na koji je Jo\u0161ua postupao sa stanovnicima Jerihona (totalni genocid),” [55]<\/p>\n

Pizaro (Francisco Pizarro, 1471-1541.) i njegova bra\u0107a predvodili su osvaja\u010dku vojsku koja je uni\u0161tila dr\u017eavu Inka i zavladala Peruom, tako \u0161to je prodrla iz Paname, 1531. Kad su stigli u Peru, nai\u0161li su na rat oko prijestolja, zmedu Atahualpe i njegovog brata Huaskara.<\/p>\n

\u0160panjolci su miroljubivo u\u0161li u Kusko 1532. i pozvali Atahualpu u svoj logor, na gozbu u njegovu \u010dast, gdje je on do\u0161ao s pratnjom od nekoliko tisu\u0107a ljudi, ali nenaoru\u017eanih. \u0160panjolski misionar u pratnji Kortesa je tra\u017eio od Atahualpe da prihvati kr\u0161\u0107ansku vjeru i da prizna vrhovnu vlast \u0161panjolskog kralja, Karla V, \u0161to je Atahualpa odbio. Na dati znak, \u0160panjolci su osuli paljbu topovima, zatim jurnuli na Atahualpinu pratnju i pobili one koji su pre\u017eivjeli topovsku paljbu, a njega zarobili.<\/p>\n

\u0160panjolci su za Atahualpu tra\u017eili otkup – da im se napuni zlatom i srebrom odaja u kojoj je bio zarobljen. Inkama je trebalo nekoliko mjeseci da skupe otkupninu u zlatu i srebru. Pretapaju\u0107i kipove i nakit u zlatne i srebrne poluge, skupili su oko 24 tona plemenite kovine – otkupninu koja je vrijedila po procjenama oko 4,6 milijuna dukata. U me\u0111uvremenu su se Pizaru pridru\u017eile i nove snage pod zapovjednistvom Almagra, koje su tra\u017eile udio u plja\u010dki. Kad je cijeli otkup skupljen, konkvistadori su naredili da se Atahualpa spali (po nekima to je bilo 1533., a po drugima 1534).<\/p>\n

Kad je Atahualpa bio na loma\u010di, jedan misionar mu je ponudio da ga objese, umjesto da ga spale, ako prihvati kr\u0161\u0107ansku vjeru (to je bio maksimum kr\u0161\u0107anskog milosr\u0111a). Atahualpa je prihvatio i tako su ga objesili. Poslije tog i mnogih drugih postupaka nije \u010dudo da su Indiosi do\u0161li do zaklju\u010dka da su kr\u0161\u0107ani daleko gori ljudi od njih, a njihova religija i Bog zapravo religija zla i Bog zla. )<\/p>\n

Jedan od cini\u010dnih detalja ovog vi\u0111enja povijesti je da je bjesomu\u010dno ubijanje domorodaca ubla\u017eeno uredbom koja se zvala “reljuerimiento”, a koja je nalagala sljede\u0107e: Prije nego \u0161to bi se po\u010delo s nasiljem, Indijancima bi bio pro\u010ditan nalog da se pokore osvaja\u010du, jer je Papa Aleksandar VI – Bor\u0111ija njihovu zemlji poklonio (!?) svjetovnoj vlasti tj. \u0161panjolskoj kruni, kojoj oni, stoga, duguju pokornost. Vjerojatno su Indijanci (ukoliko bi im uredba uop\u0107e bila prevedena) bili u \u010dudu – kako netko iz daleke zemlje mo\u017ee pokloniti njihovu zemlju nekom drugom (iz isto tako daleke zemlje), \u010dija je produ\u017eena ruka s ma\u010dem, sad pred njima, spremna da ih ubije na znak neslaganja.) Ali, cinizam povijesti nije bio samo tada i tu na djelu.<\/p>\n

Izmedu ostalog, opravdanjima osvajanja dodani su argumenti, koji su trebali indijance prikazati u negativnom svjetlu, kao \u0161to su obredi prino\u0161enja ljudskih zrtava njihovim bogovima (koji su, naravno, smatrani demonima). Asteci su u svojim religijskim obredima \u017ertvovanja ubijali oko stotinak ljudi godi\u0161nje. Nakon uspostavljanja konkvistadorske strahovlade to je prestalo, ali je zato sada Kr\u0161\u0107anskom Bogu prino\u0161en mnogo ve\u0107i danak – oko 400 tisu\u0107a Indijanaca svake godine, tj. oko 40 milijuna za stotinak godina !!! Cijela jedna civilizacija je iskorijenjena.<\/p>\n

1723 biskup Gdanjska, u Poljskoj, zahtijeva da se svi \u017didovi izbace iz grada. Gradsko vije\u0107e je to odbilo, ali biskupov strastveni govor je zapalio masu koja je prodrla u geto i pretukla sve njegove stanovnike na smrt.<\/p>\n

“Kada je Napoleon osvojio \u0160panjolsku 1808, Poljski narednik Lemanouski izvje\u0161tava da su se Dominikanci [zadu\u017eeni za poslove Inkvizicije] utvrdili u svom samostanu u Madridu. Kada su Lemanouskijeve trupe na silu u\u0161le unutra, inkvizitori su poricali bilo kakvo postojanje \u0107elija za torturu.<\/p>\n

“Vojnici su pretra\u017eili samostan i otkrili ih ispod podova. \u0106elije su bile pune zatvorenika, svih golih, mnogi poludjeli. Francuska vojska, navikla na okrutnosti i krv, nije mogla podnijeti to \u0161to je vidjela. Ispraznili su sve od ljudi, postavili barut i digli sve u zrak.” (De Rosa, op. cit., p. 172).<\/p>\n

Vatikan ne mo\u017ee izbje\u0107i svoj dio odgovornosti za nacisti\u010dki Holokaust, koji je bio dobro poznat Papi Piu XII, ali je njegova licemjerna \u0161utnja bila potpuna tijekom rata, o ovoj najva\u017enijoj od tema (npr. Guenter Lewy, The Catholic Church and Nazi Germany, McGraw-Hill, 1964, pp. 300-04). Sada je u postupku njegova beatifikacija.<\/p>\n

“1936, Biskup Berning od Osnabruch-a je razgovarao s Fuhrerom preko jedan sat, Hitler je uvjerio njegovu Presvijetlost da nema bitnih razlika izme\u0111u nacional-socijalizma i Katoli\u010dke Crkve. “Zar nije Crkva,” rekao je, “gledala na \u017didove kao na parazite i zatvarala ih u getoe?”<\/p>\n

“Ja samo \u010dinim ono,” hvalio se, `\u0161to je crkva \u010dinila tisu\u0107u i petsto godina, ali mnogo efikasnije.’ Budu\u0107i da sam Katolik, rekao je biskupu Berningu, “divim im se i \u017eelim promovirati Katoli\u010danstvo.” (De Rosa, op. cit., p. 5; Lewy, op. cit., p. 111).<\/p>\n

Sramotan broj progona i ubojstava od kako je Kr\u0161\u0107anstvo prvi put dobilo vlast, jedan je od najgorih u povijesti. Ukupan broj Manihejaca, Arijanaca, Priscilijanaca, Paulicijanaca, Bogumila, Katara, Waldenzijanaca, Albigenza, ‘vje\u0161tica’, Lolarda, Husita, \u017didova i Protestanata pobijenih zbog pobune protiv Rima ili drugih denominacija, prelazi nekoliko milijuna; a osim stvarnih pogubljenja, daleko ve\u0107i broj je mu\u010denih, zatvorenih i osaka\u0107enih.<\/p>\n

Seksualno iskori\u0161tavanje koje je po\u010dinilo i \u010dini sve\u0107enstvo, razotkriva se tek u zadnje vrijeme. S druge pak strane, stolje\u0107ima se usa\u0111uje u vjernike krivica zbog svih mogu\u0107ih “grijeha puti” i tako puni svoje ispovjedaonice.<\/p>\n

Ovdje nisu ubrojene sve \u017ertve seksualnih zlo\u010dina, kojih je bilo toliko da je Crkva imala potrebu izdati dokument kojim regulira protokol su\u0111enja i tajnosti glavnih aktera, u slu\u010dajevima seksualnog zlostavljanja \u017eena, mu\u0161karaca, djece i \u017eivotinja.<\/p>\n

O\u010dito ljudi koji dr\u017ee religiju za silu dobra gledaju samo na Dr. Jekyll-a, a zanemaruju Mr. Hyda. Ne vide praznovjerno divlja\u0161tvo koje pro\u017eima ljudsku povijest. Naivni ne vide licemjerje i hipokriziju onih od kojih bi se tome najmanje nadali.<\/p>\n

Za kraj, u spomen na sve \u017ertve kri\u0161\u0107anskog re\u017eima i zlo\u010dine Katoli\u010dke crkve, jo\u0161 jednom \u017eelim spomenuti Giordana Bruna, \u010dovjeka sa vizijom, jednog od brutalno ubijenih zbog svojih uvjerenja, a u ime imaginarnih nedokazivih likova.<\/p>\n

I danas u znak sje\u0107anja na rimskom trgu Campo de Fiori stoji spomenik na mjestu na kojem su ga spalili na loma\u010di prije 415 godina.<\/p>\n

Svjetlonosa.bloger.index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I makar slu\u017ebeno ne postoji Dan sje\u0107anja na \u017ertve Katoli\u010dke crkve, 17.02. nalazim prikladnim za takav spomendan.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":172621,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-172620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172620"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172620\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/172621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}