{"id":172584,"date":"2015-02-17T16:51:08","date_gmt":"2015-02-17T15:51:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=172584"},"modified":"2015-02-17T16:51:08","modified_gmt":"2015-02-17T15:51:08","slug":"najveca-sajber-pljacka-100-banaka-na-meti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/17\/najveca-sajber-pljacka-100-banaka-na-meti\/","title":{"rendered":"Najve\u0107a sajber plja\u010dka, 100 banaka na meti"},"content":{"rendered":"<p>Ruska kompanija Laboratorija Kasperski otkrila je da je oko 100 banaka iz vi\u0161e od 30 zemalja \u0161irom svijeta bilo na meti nepoznate hakerske grupe, \u0161to je vjerovatno najve\u0107a sajber plja\u010dka u istoriji, prenosi Tanjug vijest agencije Sputnjik.<\/p>\n<p>Kako navode u Kasperskom, dosad potvr\u0111eni slu\u010dajevi hakerskih napada ko\u0161tali su banke oko 300 miliona dolara, ali stru\u010dnjaci te kompanije upozoravaju da bi istragom mogao biti utvr\u0111en i tri puta ve\u0107i iznos, \u0161to zna\u010di da bi kona\u010dna \u0161teta mogla biti milijardu dolara.<\/p>\n<p>U istragu o napadima, koji su trajali dvije godine, a \u010diji je nivo sofisticiranosti bilo toliko visok da ih je bilo te\u0161ko uo\u010diti, uklju\u010deni su Interpol i Europol.<\/p>\n<p>Kako su naveli nezvani\u010dni izvori, nekoliko banaka je na taj na\u010din oplja\u010dkano u Rusiji, a na meti hakera su bile i banke u Japanu, Holandiji, \u0160vajcarskoj i SAD.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da su hakeri slali &#8220;zara\u017eenu&#8221; elektronsku po\u0161tu zaposlenima u bankama i tako pratili sadr\u017eaje na monitorima ra\u010dunara za koje su utvrdili da su zadu\u017eeni za nov\u010dane transakcije.<\/p>\n<p>Kako je Sputnjiku rekao Anton \u0160ingarov, jedan od stru\u010dnjaka kompanije sa sedi\u0161tem u Moskvi, rije\u010d je o dosad najsofisticiranijem kriminalnom napadu, pri \u010demu je kori\u0161\u0107en metod koji su u pro\u0161losti koristile vlade.<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, napad na svaku banku trajao je u prosjeku dva mjeseca, a dnevno je radilo po 10- ak hakera, koji su se postepeno infiltrirali u samo srce bankarskog sistema i na kraju uspjeli da u\u0111u u cijeli sistem.<\/p>\n<p>&#8220;Kontrolisali su ra\u010dune, uspjeli su da prebacuju novac s jednog ra\u010duna na drugi, a banke nisu ni shvatale da su napadnute&#8221;, rekao je on Sputnjiku.<\/p>\n<p>\u0160ingarov ka\u017ee da se o toj hakerskoj grupi ne zna ni\u0161ta sem da je re\u010d o dru\u017eini od hiljadu, mo\u017eda i nekoliko hiljada kriminalaca koji imaju unutra\u0161nju hijerarhiju.<\/p>\n<p>Da su napadnute, banke su otkrile tek nakon \u0161to je jedan od bankomata po\u010deo da izbacuje novac, pa su anga\u017eovale kompaniju za softversku za\u0161titu, koja je sprovela preliminarnu istragu i saop\u0161tila da \u0161teta od 300 miliona dolara nije kona\u010dna i da bi mogla biti \u010dak triput ve\u0107a, zaklju\u010duje Sputnjik.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ruska kompanija Laboratorija Kasperski otkrila je da je oko 100 banaka iz vi\u0161e od 30 zemalja \u0161irom svijeta bilo na meti nepoznate hakerske grupe, \u0161to je vjerovatno najve\u0107a sajber plja\u010dka u istoriji, prenosi Tanjug vijest agencije Sputnjik. Kako navode u Kasperskom, dosad potvr\u0111eni slu\u010dajevi hakerskih napada ko\u0161tali su banke oko 300 miliona dolara, ali stru\u010dnjaci [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-172584","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172584"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172584\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}