{"id":172459,"date":"2015-02-16T08:38:39","date_gmt":"2015-02-16T07:38:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=172459"},"modified":"2015-02-17T08:42:47","modified_gmt":"2015-02-17T07:42:47","slug":"ttip-zapisana-buducnost-eu-hrana-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/16\/ttip-zapisana-buducnost-eu-hrana-1\/","title":{"rendered":"TTIP \u2013 Zapisana budu\u0107nost EU, hrana (1)"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Zvonko \u017duvela<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/TTIP.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-172460\" title=\"TTIP\/www.dw.de\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/TTIP.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/TTIP.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/TTIP-235x176.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/TTIP-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/TTIP-220x165.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Postojanje dr\u017eava ima svoj smisao i vjerujem da to nitko ne osporava, ali \u010dinjenica je da samo po sebi poti\u010de u ljudima neku vrstu osje\u0107aja kolektivne samodovoljnosti \u010dak i kad su dr\u017eave sasvim male i bez ikakvih izgleda same bez tu\u0111e pomo\u0107i opstojati. Taj svojevrsni izolacionizam u svijesti, uop\u0107e nije bezazlen jer u kona\u010dnici vodi u jedno specifi\u010dno politi\u010dko stanje zajednice u kojem se ona po\u010dinje baviti samo sobom i prakti\u010dki se isklju\u010di iz aktivnog u\u010de\u0161\u0107a na me\u0111unarodnoj sceni. Ni to samo po sebi nije tako stra\u0161no ako je zajednica mala jer ionako nema nekih ve\u0107ih mogu\u0107nosti aktivno participirati u dono\u0161enju strate\u0161kih odluka me\u0111unarodnog karaktera, ali ve\u0107 i sam zdravi razum govori da takva dr\u017eava ne smije ostati odsje\u010dena od saznanja o tome \u0161to se stvarno doga\u0111a izvan njenih granica, pogotovo kad se to i nje ti\u010de jer ako ve\u0107 odlukama ne upravlja, barem da ih spremno do\u010deka, pripremi se i na vrijeme iskoristi prilike koje se povremeno stvore jer neka krupna doga\u0111anja na me\u0111unarodnoj sceni to nude, posebice ona koja imaju gospodarsku agendu. Uzimaju\u0107i u obzir da \u017eivimo u demokratskom dru\u0161tvenom sustavu, dobra politi\u010dka praksa je omogu\u0107iti puku kvalitetan uvid u zbivanja izvan granica zemlje jer samo dobro informirana doma\u0107a javnost mo\u017ee formirati dobar politi\u010dki stav prema kojem \u0107e vlast oblikovati svoje pona\u0161anje na me\u0111unarodnoj sceni i temeljem kojeg \u0107e planirati za budu\u0107nost zajednice optimalne poteze.<\/p>\n<p>Uskla\u0111ivanje unutarnje i vanjske politike, posebice one s gospodarskim predznakom je ne\u0161to \u0161to je ina\u010de prili\u010dno zanemareno i premda nitko razuman ne\u0107e osporiti va\u017enost takvog uskla\u0111ivanja, u praksi je te\u0161ko oduprijeti se prekomjernoj navali unutarnjih problema koji se pojavljuju u sve ve\u0107em broju. Ipak, ne postoje prava rje\u0161enja koja bi na\u0161li isklju\u010divo unutar granica, barem ne ona dugoro\u010dna i sveobuhvatna i u kona\u010dnici sve vodi tome- moramo znati \u0161to se doga\u0111a i kad budemo znali \u0161to se doga\u0111a saznat \u0107emo \u0161to i kako nam je za \u010diniti. A priliku za ne\u0161to saznati i poku\u0161ati se u sve uklopiti imamo ovih dana, to\u010dnije svih ovih mjeseca iza nas i svih onih pred nama jer upravo u ovom vremenu se odvija jedno kolosalno doga\u0111anje u koje smo naizgled posredno uklju\u010deni, ali efekti doga\u0111anja \u0107e ubrzo i za nas biti posve izravni. Radi se o jednom projektu kojem po va\u017enosti i strate\u0161koj smjelosti na me\u0111unarodnom planu u pozitivnom smislu ne mo\u017ee parirati ni\u0161ta do sada vi\u0111eno. Projekt je zapravo jedan veliki sporazum \u010diji naziv je TTIP.<\/p>\n<p><strong>\u0160to je TTIP, \u010dime je motiviran i koji mu je cilj<\/strong><\/p>\n<p>Akronim TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partnership), u prijevodu: Transatlantsko Trgovinsko i Investicijsko Partnerstvo je partnerski sporazum u kojim tri partnera: SAD, Kanada i EU formiraju trgovinsku uniju. Ukupna populacija tri partnera je blizu zavidnih milijardu du\u0161a, a gospodarski potencijal koji \u0107e opslu\u017eivati tr\u017ei\u0161te partnera, bit \u0107e apsolutno nadmo\u0107an svim sada\u0161njim i potencijalnim koji se u ovom trenutku stvaraju ili bi se mogli stvarati negdje drugdje u svijetu, za sada! Prije nego krenem dalje, odmah \u0107u re\u0107i: ovaj sporazum je od goleme va\u017enosti za budu\u0107nost gospodarstva svih partnera i zapravo nema alternativu jer novi poredak vi\u0161e nije pred vratima, u\u0161ao je na velika vrata onog trenutka kad je Kina gospodarski prestigla SAD.<\/p>\n<p>Razlozi koji su potaknuli inicijativu za formiranje ove unije su jednostavni, metode ve\u0107 proku\u0161ane, ali ovaj put i napuhane jer uop\u0107e ne uzimaju u obzir niz potencijalnih problema koji se mogu pojaviti kod spajanja ekonomija koje zapravo uop\u0107e nisu kompatibilne. Ipak, i to ima svoj, jako jednostavan razlog koji potra\u017eimo u hitnji, jer vremena za studije i preispitivanje jednostavno vi\u0161e nema! Uostalom uop\u0107e ne sumnjam u to da je ovo za SAD nesumnjivo dobar potez, a za EU ograni\u010deno dobar, ustvari kako za koga u EU. Naime, ako se uzme u obzir da se SAD ne\u0107e tako skoro ni za jotu prilago\u0111avati EU standardima, osim ako bude ba\u0161 morao, a te\u0161ko da \u0107e morati jer su po svim presjecima efikasniji, imaju inicijativu i oni su u svemu ovome kolokvijalno govore\u0107i- \u0161ef parade, ostaje nam jednostavan zaklju\u010dak- u EU \u0107e do\u0107i do prili\u010dno velikih promjena, koje bi je na po\u010detku mogle u\u010diniti nestabilnom i stvoriti joj vi\u0161e problema nego koristi, ali na kraju i gospodarski efikasnijom. No efikasnost bi mogla imati neugodnu cijenu i zemlje EU kruga mogle bi postati manje po\u017eeljne za \u017eivljenje, sni\u017eenih ekolo\u0161kih standarda i erodiranih socijalnih prava. Neugodna \u010dinjenica je i da TTIP podrazumijeva napu\u0161tanje razmjerno dobro pokrivenih isto\u010dnih tr\u017ei\u0161ta jer je u TTIP agendi implicitno zacrtano udaljavanje od Rusije i Kine, u svakom pa i gospodarskom smislu.<\/p>\n<p>Kako se to odnosi na nas u Hrvatskoj? Ne zavaravajte se da se ovo nas koji ve\u0107 imamo svoje male zanimacije, vje\u010dite balkanske preokupacije, ne doti\u010de previ\u0161e. Dodu\u0161e, istina je da nas je opsesija \u017eicanjem, kemijanjem, otimanjem i pomalo i na sitno ratovanjem svatko sa svakim, vremenom skoro potpuno obogaljila, ali va\u017enost svega \u0161to se doga\u0111a je i dalje tu negdje, daleko ili blizu, svejedno i vrijeme je da ve\u0107 jednom po\u010dnemo pratiti \u0161to se doga\u0111a, ne samo lupetati kako smo Europa, budimo Europa, zapravo budimo svijet, u\u010dimo, sudjelujmo, budimo pametni jer danas je to lak\u0161e nego je ikad bilo!<\/p>\n<p><strong>Koje su sastavnice TTIP sporazuma?<\/strong><\/p>\n<p>\u010cinjenica je da TTIP sadr\u017ei neke pomalo neugodne stavke, ali i cijeli niz klauzula koje na planu krupnih gospodarskih poduhvata i op\u0107enito poslovanja ve\u0107ih kompanija izgledaju jako obe\u0107avaju\u0107e. Uzimaju\u0107i u obzir da javnost u fokus zanimanja u pravilu uzima prvo ono \u010dega se pribojava i u \u010demu vidi neku zamku, a takvo \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e ima karakter promjene i novosti i u principu odaje dojam kako je namijenjeno samo za neke a ne za sve, mislim da je dobro po\u010deti upravo od tih, dubioznih namjera. Neke mjere se \u010dine u najmanju ruku podmetnutima jer se pretpostavlja da \u0107e tako, u paketu pro\u0107i i ono \u0161to nikad ne bi pro\u0161lo samo za sebe. U tu kategoriju \u2018kukavi\u010djeg jajeta\u2019 ili kako mnogi i cijeli TTIP nazivaju ide i utisak o trojanskom konju unutar kojeg se kriju bezobzirni osvaja\u010di, otima\u010di koji trikom posti\u017eu ono \u0161to ina\u010de \u010dak ni na silu ne uspijevaju. Ipak, idemo redom\u2026 prvo sumnjive ili \u010dak procijenjeno lo\u0161e vijesti:<\/p>\n<p>Klauzule koje se odnose na uskla\u0111ivanje standarda za proizvodnju i distribuciju namirnica su tako definirane da imaju samo jedno zna\u010denje: sni\u017eavanje kriterija koji EU norme (standarde) \u010dine restriktivnim u odnosu na USA standarde. Ti kriteriji su zapravo jako odre\u0111eni i po \u010ditanju je odmah jasno na \u0161to se odnose:<\/p>\n<p><strong>Prehrambeni proizvodi<\/strong><\/p>\n<p>Uz industriju oru\u017eja i avio industriju, industrija hrane je jaki adut ameri\u010dke ekonomije. Ina\u010de, njihova hrana je na prili\u010dno zlu glasu kao izrazito one\u010di\u0161\u0107ena neprihvatljivo visokim koncentracijama otrovnih, uglavnom kancerogenih tvari i op\u0107enito patvorena. Ali zato su proizvodnja i potro\u0161nja enormni \u0161to je efikasnost proizvodnih procesa dovelo maksimuma i u\u010dinilo ih tr\u017ei\u0161no nadmo\u0107nim manjim EU ekonomijama naslonjenim na tradicijski ograni\u010dene na\u010dine i uskla\u0111ene s brojnim restrikcijama sra\u010dunatim na to da hrana ni na koji na\u010din ne \u0161teti zdravlju \u010dovjeka..<\/p>\n<p>U nastavku izdvajam nekoliko kriti\u010dnih detalja koji \u0107e biti ili ve\u0107 jesu kamen spoticanja u pregovorima. Prvo pitanje na koje bi bilo zanimljivo \u010duti odgovor: ho\u0107e li se birokracija unije oglu\u0161iti o masovne prosvjede koji se ve\u0107 dulje nesmanjenim tempom odr\u017eavaju po glavnim gradovima EU?! Po medijima istupaju nezavisni politi\u010dari, stru\u010dnjaci, profesori, farmeri i prakti\u010dki svih ljudi koji svi listom vide same probleme u poduhvatu za koji jedino vladaju\u0107a elita zna za\u0161to je za EU dobar. Ali, ho\u0107e li vlast to uva\u017eiti? To doista nije te\u0161ko pogoditi- ho\u0107e, ali ne posve!<\/p>\n<p><strong>GMO- Genetski Modificirana Hrana<\/strong><\/p>\n<p>EU \u0107e morati ukloniti restrikciju koja brani uzgoj i plasman GMO hrane i to na prvi pogled za mnoge izgleda kao neugodna \u010dinjenica jer su sumnji\u010davi, neki i prestravljeni na primjer jabukom kojoj geni mi\u0161a jam\u010de otpornost od napade nametnika na koje vi\u0161e ni pesticidi ne djeluju. No, kad bi samo to bilo posrijedi, postojao bi neki manevarski prostor unutar kojeg bi specijalizirane prehrambene ni\u0161e zadovoljile i afinitet i potrebe tih ljudi, ali to ne\u0107e biti mogu\u0107e jer \u0107e neke druge restrikcije naprosto odsijecati svaku mogu\u0107nost slobodnog izbora. Na primjer, sama komparativna neekonomi\u010dnost uzgoja klasi\u010dnih sorti u startu eliminira najve\u0107i dio potencijalne ponude, jer ona u takvoj situaciji ima jednostavno preskupe proizvode, a ne\u0107e mo\u0107i ra\u010dunati ni na potpore dr\u017eave i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Uzmete li u obzir i pridru\u017eenu regulativu koja propisuje na\u010dine i ograni\u010denja u klasificiranju i distribuciji sjemena, do zaklju\u010dka dolazimo s lako\u0107om: u skoroj budu\u0107nosti \u0107emo se hraniti ispo\u010detka prete\u017eito, a kasnije i u potpunosti samo GMO hranom! Da se ne igramo poga\u0111anja i naga\u0111anja, dovoljno je zaviriti u tu\u0111e dvori\u0161te- preko bare i sve je jasno, na policama trgovina hranom u SAD ve\u0107 je preko 70% takvih prehrambenih proizvoda! Naravno, hrana nije samo biljnog podrijetla i kad govorimo o onoj animalnog podrijetla, treba re\u0107i da sve o GMO vrijedi jednako i za \u017eivotinje iz uzgoja!<\/p>\n<p>Iako za sada nema znanstveno potvr\u0111enih sumnji u ispravnost ovakve hrane, ne zna\u010di da ih ne\u0107e biti, ali u principe kapitalizma je ugra\u0111en takav, spekulativni rizik i zato unato\u010d \u010dinjenici da je EU svojevremeno glatko odbacila mogu\u0107nost distribucije i uzgoja GMO hrane, ve\u0107 ni to nije u cijelosti ispo\u0161tovano jer dokazivanje, tj gensko ispitivanje po\u0161iljke jabuka iz zemalja izvan EU, na primjer iz Turske, naprosto nema smisla, to\u010dnije ekonomskog opravdanja i kao \u0161to ve\u0107 rekoh, ra\u010dunajte na to da \u0107emo se za godinu dvije hraniti isklju\u010divo takvom hranom!<\/p>\n<p><strong>Hormonski potican uzgoj \u017eivotinja<\/strong><\/p>\n<p>SAD imaju mesnu industriju koja gotovo isklju\u010divo koristi meso \u017eivotinja uzgojenih na sto\u010dnoj hrani \u201eoboga\u0107enoj\u201c hormonima kako bi \u017eivotinje \u010dim prije dobile na masi i u\u0161le u proces prerade. Metoda je jako efikasna i neke ra\u010dunice govore da je na taj na\u010din mogu\u0107e posti\u0107i rezultat koji je u odnosu na klasi\u010dan postupak hranjenja dvostruko efikasniji. I ovdje je posve jasno na dulji rok, metoda kori\u0161tenja hormonskih dodataka sto\u010dnoj hrani \u0107e u tr\u017ei\u0161noj utakmici naprosto pregaziti ina\u010de za zdravlje konzumenta nedvojbeno zdraviju metodu hormonski nepreparirane sto\u010dne hranu. U svemu tome ni\u0161ta ne\u0107e pomo\u0107i ni \u010dinjenica da je znanstveno potvr\u0111en kancerogen u\u010dinak takve hrane jer hormoni nisu ni kalori\u010dki ni gra\u0111evni materijal tijela nego regulatorna kemija organizma koji se truje do i preko granice s kojom se tijelo mo\u017ee nositi. Za razliku od GMO proizvoda, upotreba hormona je ne\u0161to prema na\u0161im europskim standardima apsolutno neprihvatljivo, ali kako je novac i politi\u010dki dogovor ipak vi\u0161e prihvatljiv nego je izlo\u017eenost te\u0161kom riziku neprihvatljiva, mogu\u0107e da i ovo biti u cijelosti prihva\u0107eno. Naravno, dozvola kori\u0161tenja kemikalija u proizvodnji hrane nije ujedno i nalog proizvo\u0111a\u010dima, samo prilika za podizanje \u201eproduktivnosti\u201c, ali mo\u017eete to zvati kako ho\u0107ete, ostaje \u010dinjenica da su u ovom trenutku tro\u0161kovi proizvodnje jedini\u010dne mase mesa u Njema\u010dkoj dvostruko ve\u0107i nego u SAD, a da nepovoljne okolnosti budu jo\u0161 nepovoljnije tro\u0161ak nastaje uglavnom iz dvostruko duljeg uzgoja.<\/p>\n<p>Na primjer, u EU zabranjeni beta adrenergi\u010dki agonisti, tvari s anaboli\u010dkim u\u010dinkom kod \u017eivotinja za proizvodnju mesa, u SAD se koriste bez ikakve kontrole i restrikcije, jednako kao i hormoni rasta, treba li re\u0107i- sve kancerogeno, ali i s podu\u017eom listom jako ozbiljnih nuspojava.<\/p>\n<p><strong>Razni rubni i \u0161tetni postupci u proizvodnji hrane<\/strong><\/p>\n<p>Kao \u0161to sam ve\u0107 u tekstu nazna\u010dio, EU propisi su neusporedivo oprezniji kad je zdravlje konzumenata posrijedi pa smo do sada u\u017eivali u hrani za koju mo\u017eemo re\u0107i kako je proizvedena prema prili\u010dno strogim normama koje nam jam\u010de stanovitu bezbri\u017enost. Me\u0111utim, takva vremena \u0107e uskoro biti iza nas jer je te\u0161ko povjerovati da \u0107e se industrija hrane odre\u0107i nekih efektnih trikova u kojima u\u010de\u0161\u0107e uzimaju neke izrazito otrovne tvari poput sinteti\u010dkih boja koje hranu \u010dine vizualno primamljivom, posebno \u201eljepilo\u201c za meso, zloglasna transglutaminaza kojom se prave \u201ekompilacije\u201c, mozaici iz manjih komada mesa, sve redom jako \u0161tetne tvari koje su proizvodnji hrane propisima EU zabranjene. TTIP \u0107e ih vjerojatno ipak vratit na mala vrata, ali u velikom stilu!<\/p>\n<p>Jedna praksa u prehrambenoj industriji SAD je za EU posebno odiozna i principijelne je naravi \u0161to zna\u010di da se iza nje mogu skriti i trenutno neprepoznatljivi, ali dugoro\u010dno krajnje ozbiljni i opasni efekti jer na\u010din na koji proizvo\u0111a\u010di u SAD kontroliraju proizvodni proces, na primjer meso peradi- samo na kraju postupka, ujedno zna\u010de i da se moraju koristiti daleko ve\u0107im koli\u010dinama nekih kemikalija za dezinfekciju i sli\u010dno, a te su opet otrovi, ali ba\u0161 otrovi, uostalom to im i jeste zada\u0107a- potrovati patogene kulture kojima je u proizvodnom postupku dano dovoljno vremena da se namno\u017ee u nedozvoljenom postotku.<\/p>\n<p>Na osobito zlu glasu je jedan takav postupak, \u201epranje\u201c kemikalijom naziva Chlorine. Ta ista kemikalija je ona iz javnih, pa i na\u0161ih ku\u0107nih toaleta, njome \u010distimo tamo gdje je najte\u017ee rasku\u017eiti, potamaniti patogene otrovom od kojeg mali jednooki zeleni prvo jo\u0161 ja\u010de pozelene, a onda se u vodicu pretvore, ispare. Koliko je to otrovno, mislim da ne trebam obrazlagati, iako su materijali o svemu lako dostupni, ali postoji ne\u0161to jo\u0161 ozbiljnije.<\/p>\n<p>Naime, metoda \u201epranja\u201c mesa u klorinu temelji se na povr\u0161inskoj penetraciji kemikalije do odre\u0111ene dubine i nije isklju\u010deno da neki novi sojevi bakterija evoluiraju i prodiru dublje, a \u010dak i sada, te\u0161ko da se ba\u0161 niti jedna otrovu ne skrije i u organizmu konzumenta aktivira\u2026. ne mora ba\u0161 odmah, mo\u017ee i za koju godinu\u2026 Uglavnom, u neku ruku ve\u0107 pomalo usmr\u0111eno meso agresivno i intenzivno \u201eperu\u201c pod mlazom klorina i to je to!<\/p>\n<p>Na \u017ealost, \u010dlanak ima ograni\u010den sadr\u017eajni okvir pa ne\u0107u dalje \u0161iriti pri\u010du na kloniranu hranu, vra\u0107anje u proces ciklus hranjenja prera\u0111ene ostatke mrtvih \u017eivotinja i jo\u0161 koje\u0161ta, samo za kraj primje\u0107ujem ne\u0161to \u0161to se name\u0107e kao pitanje bez vidljivog odgovora. Naime, ako postoji pravilo, postoji i princip i tako u slu\u010daju ovih prijepora o hrani ostaje u zraku visjeti jedno zna\u010dajno pitanje- kako to da samo s ameri\u010dke strane postoje deklarirano neprihvatljive metode i zna\u010di ili to da \u0107e EU generalno srozati svoje standarde ili \u0107e se amerikanci potruditi i ipak poku\u0161ati u\u010diniti \u0161to se zapravo ne mo\u017ee- o\u010duvati efikasnost uz pove\u0107anje sigurnosti kroz usvajanje EU propisa.<\/p>\n<p>Naravno, na varijantu \u201eb\u201c ne bih stavio ni prebijenu lipu, ali ipak mo\u017eemo ra\u010dunati na to da \u0107e ameri\u010dka strana morati barem u ne\u010dem popustiti i onda nam ostaje nadati se da \u0107e barem to znati, odabrati najopasnije i makar i nevoljko, barem na takve ustupke pristati. Summa summarum, hranit \u0107emo se jeftinije, vjerojatno \u0107emo misliti kako se hranimo i bolje, ali ako krenemo razmi\u0161ljati\u2026 ma, bolje ne razmi\u0161ljajmo jer kad ve\u0107 jedemo kao Amerikanci- i pona\u0161ajmo se kao Amerikanci!<\/p>\n<address><span style=\"color: #000000;\">Iako su u ovom prvom \u010dlanku iz serije od ukupno tri \u010dlanka cijela pri\u010da s TTIP mo\u017ee dojmiti poput pamfleta protiv tog sporazuma, moram re\u0107i da u namjeri \u010dlanka to ne stoji jer on nudi i niz velikih prilika za koje \u0107e biti pla\u0107ena odre\u0111ena cijena, ali u fokusu trebamo imati te prilike od koji \u0107e neke proiste\u0107i iz onog \u0161to nam sada izgleda ne ba\u0161 primamljivo, ali u \u010demu se kriju sitne pukotine koje su za manje dr\u017eavice poput na\u0161e, idealno skrovi\u0161te u predstoje\u0107em turbulentnom politi\u010dkom vremenu. U slijede\u0107em nastavku je na redu gospodarstvo u cjelini i u zaklju\u010dku \u0107u se osvrnuti na neke mogu\u0107nosti jer zapravo to je jedino \u0161to nas mo\u017ee i treba zanimati, kako \u0107emo dalje! U svakom slu\u010daju, TTIP \u0107e biti i velika, na\u0161a jedinstvena prilika za iskorak i to \u0107e kroz ovu seriju \u010dlanaka na TTIP temu samo isplivati na povr\u0161inu.<\/span><\/address>\n<p><a href=\"http:\/\/www.heraznanje.com\/ttip-zapisana-buducnost-eu-hrana-1\/\" target=\"_blank\">HeraZnanje<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razlozi koji su potaknuli inicijativu za formiranje ove unije su jednostavni<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":172460,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-172459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172459"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172459\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/172460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}