![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/mozak.jpg\" "\\"mozak\\"")
<\/a>1. Alkohol ubija mo\u017edane \u0107elije<\/strong><\/p>\n\u2013 Istina je da gutljaj vina ne\u0107e ubiti mo\u017edanu \u0107eliju. Opijenost alkoholom tako\u0111e ne\u0107e izazvati odumiranje \u0107elija, ali \u0107e veze me\u0111u njima biti prekinute. Ve\u0107 nakon nekoliko pi\u0107a mo\u017ee do\u0107i do gubitka pam\u0107enja. Kako se koli\u010dina popijenog alkohola pove\u0107ava, tako i pam\u0107enje slabi. Prekomjerno dugogodi\u0161nje u\u017eivanje alkohola mo\u017ee dovesti do trajnog o\u0161te\u0107enja mozga.<\/p>\n
2. Droge stvaraju rupe u mozgu<\/strong><\/p>\n \u2013 Droge mogu promijeniti strukturnu povezanost mozga i ometati njegovu funkciju, ali zabluda je da one u mozgu stvaraju rupe.<\/p>\n 3. Mocartova muzika pove\u0107ava inteligenciju<\/strong><\/p>\n \u2013 Tu zabludu dugujemo ameri\u010dkim nau\u010dnicima na \u010delu s Frances Rauscher. Oni su 1993. objavili rezultate istra\u017eivanja prema kojem su studenti, koji su slu\u0161ali Mocartovu Sonatu za dva klavira (KV448) u trajanju od deset minuta, testove inteligencije polo\u017eili s osam do devet bodova vi\u0161e od drugih. Me\u0111utim, njihov bolji u\u010dinak trajao je samo 10 do 15 minuta. Dalja istra\u017eivanja nijesu mogla potvrditi te rezultate.<\/p>\n 4. Imamo samo pet osjetila<\/strong><\/p>\n \u2013 \u010cesto se govori da \u010dovjek ima pet \u010dula: pipanja, vid, sluh, miris i ukus. Me\u0111utim, postoje i neka druga, kao \u0161to su \u010dula ravnote\u017ee, vremena ili prostorne percepcije polo\u017eaja, kretanja i udaljenosti.<\/p>\n 5. Koristimo samo 10 posto mozga<\/strong><\/p>\n \u2013 Ta\u010dno je da nikada ne koristimo cijeli svoj mozak odjednom. Ali mozak je uvijek u punom poslu. Mnogi procesi teku automatski i izmi\u010du na\u0161oj pa\u017enji.<\/p>\n 6. Imamo 100 milijardi mo\u017edanih \u0107elija<\/strong><\/p>\n \u2013 Taj je broj preuveli\u010dan. Nau\u010dnici su 2009. prona\u0161li da \u010dovjek ima oko 86 milijardi mo\u017edanih \u0107elija. Ostatak od 14 milijardi bio bi dovoljan za stvaranje mozga jednog novog bi\u0107a.<\/p>\n 7. Sve zavisi od veli\u010dine<\/strong><\/p>\n \u2013 \u010covjek nema najve\u0107i mozak u pore\u0111enju s drugim bi\u0107ima, ni u apsolutnoj veli\u010dini, niti u odnosu na tijelo. Najve\u0107i mozak imaju delfini, a u odnosu na veli\u010dinu tijela isti\u010du se skarabi. Inteligencija ne zavisi od veli\u010dine mozga.<\/p>\n 8. Neki ljudi koriste uglavnom jednu stranu mozga<\/strong><\/p>\n \u2013 Tvrdi se da kreativni ljudi, pri logi\u010dkom i racionalnom mi\u0161ljenju, koriste uglavnom desnu stranu mozga. Tvrdi se, tako\u0111e, da ljevoruki i desnoruki razli\u010dito koriste mozak. Sve su to zablude, pokazala su istra\u017eivanja. U mozgu se aktiviraju razli\u010dita podru\u010dja, ali koji \u0107e njegov dio dobiti prednost ne zavisi od zna\u010daja pojedinca, nego od zadataka koje mozak dobija.<\/p>\n 9. U\u010dimo tokom spavanja<\/strong><\/p>\n \u2013 Stavljanjem knjiga pod jastuk ili reprodukcijom zvu\u010dnih, govornih knjiga tokom spavanja niko nije ni\u0161ta nau\u010dio. Ljudi u snu ne nau\u010de ni\u0161ta novo, nego prera\u0111uju i u\u010dvr\u0161\u0107uju ono \u0161to su nau\u010dili danju, u budnom stanju.<\/p>\n 10. Mozak radi poput kompjutera<\/strong><\/p>\n \u2013 Ra\u010dunari se te\u0161ko mogu upore\u0111ivati s mozgom. Oni rade isklju\u010divo logi\u010dki, ne mogu obaviti tako puno procesa i manje su slo\u017eeni od mozga. (Izvor: Novi list)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" O radu mozga postoje brojni mitovi, koje je nedavno na popularan na\u010din demantovao njema\u010dki Wirtschaftswoche<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-172447","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172447"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172447\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}