{"id":172376,"date":"2015-02-15T09:30:02","date_gmt":"2015-02-15T08:30:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=172376"},"modified":"2015-02-15T09:30:43","modified_gmt":"2015-02-15T08:30:43","slug":"kijev-i-atena-prijestolnice-krize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/15\/kijev-i-atena-prijestolnice-krize\/","title":{"rendered":"Kijev i Atena, prijestolnice krize?!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tommaso di Francesco<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Nije to zlobni \u010din kalendara, ukoliko krajem dana\u0161njeg dana na dnevnom redu evropskog leadershipa propadaju dva presudna sastanka: sastanak na vrhu Eurogrupe o Gr\u010dkoj krizi i dogovori u Minsku o ratu u Ukrajini.<\/p>\n

Dva glavna grada, Atenu i Kijev, bez ustezanja se usu\u0111ujemo definirati scenarijem za ru\u0161evine Evrope.<\/p>\n

Obje \u201erazglednice\u201c odra\u017eavaju najni\u017ei nivo onog na \u010demu tvrdoglavo inzistiramo \u2013 i nastavit \u0107emo inzistirati \u2013 nazivati Evropska Unija. U prvoj od tih prijestolnica neosporno je da je najve\u0107i \u010dvor cijene krize, koja dovodi u pitanje ne samo evropsku politiku, ve\u0107 i demokraciju na cijelom Starom kontinentu. U drugoj prijestolnici smo na vrlo opasnom rubu vru\u0107eg rata nakon 1989, rata Zapada s Rusijom. No to je upravo kr\u0161\u0107anska Evropa \u2013 ona pravoslavna \u2013 podsjetila papu Francesca, izraziv\u0161i zgranutost zbog oru\u017eanog sukoba izme\u0111u \u201ekr\u0161\u0107ana\u201c u vrijeme takozvane prijetnje Isisa.<\/p>\n

Centralno pitanje za ove dvije prijestolnice krize, bilo je kako su sredi\u0161nji organizmi Evropske Unije, ve\u0107 potpuno u\u010dvr\u0161\u0107eni od strane zapadnih vlada, odgovorili na veliku ekonomsko-financijsku krizu godine 2009; kako su izbjegli nu\u017enost dru\u0161tvenog i politi\u010dkog odgovora na veliku krizu, koja nije bila vi\u0161e samo podlo\u017ena interesima me\u0111unarodnih banaka, niti \u201etr\u017ei\u0161tima\u201c; kakav je u\u010dinak izazvala paradigma \u0161tednje \u2013 austerity \u2013 te kako je brisanje javnih tro\u0161kova odnosno historijskog welfare, pretvoreno u dogmu.<\/p>\n

A na po\u010detku ukrajinske krize bilo je odbijanje organizama Evropske Unije da pomogne nov\u010danom posudbom, da se premosti ekonomska kriza, koja je buknula u Kijevu, nakon \u201erevolucije\u201c, \u0161to je potjerala jednog oligarha da bi na prijestolje postavila drugog i zapo\u010dela jo\u0161 jedan me\u0111unarodni gra\u0111anski rat, i to tako da se zemlja sada nalazi na rubu ponora ekonomskog sloma i potrebne su joj desetine milijardi eura.<\/p>\n

Vlada predsjednika Janukovi\u0107a ujesen 2013 je pred opasno\u0161\u0107u bankrota zatra\u017eila pomo\u0107 Evropske Unije, predla\u017eu\u0107i ujedno mogu\u0107nost i dobrih odnosa sa Zajednicom nezavisnih republika, \u0161to zna\u010di dobrih odnosa sa Rusijom, sa kojom se grani\u010di, imaju\u0107i u vidu usmjerenje isto\u010dne Ukrajine.<\/p>\n

Odgovor je bio neodgovorno i suho evropsko ne. Sve ono \u0161to se dogodilo poslije \u2013 kao smjesta dobijena zainteresirana pomo\u0107 Putina, \u010demu je potom uslijedilo opredjeljenje o \u201enepridru\u017eivanju\u201c Evropskoj Uniji \u2013 bilo je direktna posljedica tog evropskog odbijanja, za koje se svi danas prave kao da su na njega potpuno zaboravili. Tako se sasvim zaboravilo i bezrezevno podr\u017eavanje antiruske nacionalisti\u010dke ukrajinske revolucije, \u0161to zna\u010di navodne revolucije usmjerene protiv dijela ukrajinskog stanovni\u0161tva, a zatim pojava krajnje desnice, koju smo vidjeli na trgu Majdan. A tu krajnju desnicu sponzorirali su zapadni mediji kao i ameri\u010dka desnica, a aktivan je bio na Majdanu i sam \u0161ef CIE, John Brennan, poslan da bude na neki na\u010din iskori\u0161ten od Bijele ku\u0107e i to na inzistiranje republikanaca. Na sve ovo ne \u010dudi \u0161to je uslijedila jednako \u017eestoka reakcija istoka Ukrajine, koja historijski predstavlja rusku komponentu, govori ruskim jezikom i filoruska je po svom opredjeljenju.<\/p>\n

Zapadne sankcije, koje poga\u0111aju izme\u0111u ostalog i samu Evropsku Uniju \u2013 i naro\u010dito Italiju, vidi blokiranje plinovoda Southstream odnosno Ju\u017eni tok \u2013 a ne samo Rusiju, te ekonomska katastrofa u Ukrajini, koja se jo\u0161 uvijek nalazi na rubu bankrota i gotovo \u0161est hiljada poginulih, ve\u0107inom civila, predstavljaju trag ljudskog razaranja me\u0111unarodnih odnosa i to krvavi trag, koji je iz svega toga proiza\u0161ao i koji mora biti zaustavljen. I to smjesta, prekidom vatre, linijom razdvajanja zara\u0107enih strana, kontroliranim razoru\u017eanjem obje strane i definiranjem stvarnog autonomnog statusa pobunjeng Dombasa. Ratna spirala mora biti prekinuta na svaki na\u010din, jer je u pitanju mir u Evropi. I mir u svijetu.<\/p>\n

Sjedinjene Dr\u017eave putem Natoa ovoga su puta u sukobu \u010dak i sa svojim britanskim saveznikom, zbog toga \u0161to su pokazale spremnost, da po\u0161alju oru\u017eje Kijevu i da ubrzaju procese ulaska Ukrajine u Atlantski savez. To je ponovio \u2013 na sre\u0107u samo na rije\u010dima \u2013 predsjednik Obama, misle\u0107i da \u0107e tako pozitivno utjecati na pregovore koji se vode, na \u0161to je dobio jednako o\u0161tar odgovor od strane Moskve: \u201eUkoliko do\u0111e do isporuke oru\u017eja Kijevu, vojna eskalacija bit \u0107e neizbje\u017ena.\u201c<\/p>\n

Ono \u0161to danas imamo od Evrope jest dvostruka prijetnja. Mora da su to razumjeli, odnosno shvatili da se radi o posljednjoj obali, i Merkel i Hollande, po\u0161to su prvo posjetili \u201eneprijatelja\u201c Putina, a potom prisustvovali novom, i nadajmo se, odlu\u010duju\u0107em sastanku na vrhu u Minsku. Taj sastanak na vrhu je sastanak na rubu bezdana dvojice \u201eNormana\u201c; sastanak kojeg su se usudili kritizirati u nekim glavnim gradovima isto\u010dne Evrope i to oni, koji su sada postali ve\u0107i pristalice Atlantskog saveza od samog Starog kontinenta.<\/p>\n

Tragedija, koju svi vide, je inzistiranje na vanjskoj politici Evropske Unije, koja nije ni\u0161ta drugo do li puki surogat izbora i opredjeljenja Natoa. A ovaj je ostvario ukrajinsku krizu kao i svoj davni projekt, zapo\u010det jo\u0161 u devedesetim godinama, vlastitog pro\u0161irenja na istok, projekt neprestanog \u0161irenja svuda oko ruskih granica, u igri rizika, koja je na\u017ealost vidjela novne dislokacije vojnih baza, nove oru\u017eane sisteme, protivraketni \u0161tit, obnovljene ratne bud\u017eete u isto\u010dnoj Evropi i to po\u010dev\u0161i od Poljske i od Balti\u010dkih zemalja. A Evropska Unija je sve to mirno posmatrala.<\/p>\n

I nipo\u0161to nije dovoljna s tog stanovi\u0161ta posljednja izjava Mogherinijeve, koja je stalno inzistirala kako je kriza \u201epoliti\u010dka\u201c. Ona to izjavljuje i sada, po\u0161to se godinu dana ograni\u010dila isklju\u010divo na posmatranje. Kao \u0161to je Evropa posmatrala ljudski i dru\u0161tveni potres, koji je izazvala zlo\u010dina\u010dkim opredjeljivanjem za Memorandum, \u010dime je Evropska Komisija u zemlju sabila \u017eivot Grka, dovev\u0161i ih do krajnje bijede i baciv\u0161i ih u o\u010dajanje. I sada, dok se na negativu i dalje ratuje i te\u010de krv, u pozitivu u Ateni pobijedila je Syriza i dobila mandat naroda, koji bri\u0161e postojanje Trojke, super organizma povezanog s \u201etr\u017ei\u0161tima\u201c: te Trojke, \u0161to predsjedava svim ekonomskim diktatima, koja je kona\u010dno otvorila pregovore o dugu i blokirala perverznu spiralu privatizacija.<\/p>\n

Te ako razglednice iz Evrope ovako izgledaju, sada je postalo nemogu\u0107e pretvarati se kao da se ne doga\u0111a ni\u0161ta, dok s jedne strane prijeti oru\u017eani sukob bar kontinentalnih razmjera, a s druge strane propast granica Eurozone.<\/p>\n

Novi Plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detak ukrajinske krize ozna\u010dilo je odbijanje organizama EU da pomogne nov\u010danom posudbom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-172376","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172376","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172376"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172376\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172376"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172376"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}