{"id":171984,"date":"2015-02-12T07:52:05","date_gmt":"2015-02-12T06:52:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=171984"},"modified":"2015-02-11T09:53:20","modified_gmt":"2015-02-11T08:53:20","slug":"ove-stvari-izbacite-iz-kuce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/12\/ove-stvari-izbacite-iz-kuce\/","title":{"rendered":"Ove stvari izbacite iz ku\u0107e"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/kuca.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-135233\" title=\"kuca\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/kuca-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Veliki broj proizvoda kojih ima u svakom doma\u0107instvu lo\u0161e uti\u010du na zdravlje, naro\u010dito ukoliko se upotrebljavaju \u010desto. Kako bi se izbegle negativne posledice, trebalo bi ih se otarasiti \u0161to pre.<\/p>\n<p>Svi smo mi skloni da pretrpavamo svoje domove kojekakvim komercijalnim proizvodima, a da pritom nemamo predstavu \u0161ta sebi i svojim uku\u0107anima zapravo \u010dinimo. Koliko god da vam deluje da su vam neke od ovih stvari neophodne, bolje je da ih nemate, a posebno da ih ne dr\u017eite u blizini svoje dece, jer su pogubne po zdravlje.<\/p>\n<p>S obzirom na to da zdravlje nema cenu, vreme je za veliko spremanje kojim \u0107ete se otarasiti ovih opasnih predmeta u svom domu.<\/p>\n<p>Antibakterijski sapuni<\/p>\n<p>Jedan od osnovnih sastojaka antibakterijskih sapuna je triklosan, za koji je dokazano da negativno uti\u010de na hormone, izaziva o\u0161te\u0107enja \u0161titne \u017elezde i povezan je sa mnogim infekcijama, a doprinosi i otpornosti organizma na antibiotike. Pritom, nema dokaza da su delotvorniji od obi\u010dnih sapuna, koji \u0107e, uz pravilnu upotrebu, o\u010duvati higijenu va\u0161ih ruku bez \u0161tetnih posledica.<\/p>\n<p>Kokice iz mikrotalasne<\/p>\n<p>I pored ukusa koji mami, treba biti svestan \u010dinjenice da su ove kokice izuzetno opasne i da sadr\u017ee neke od naj\u0161tetnijih hemijskih supstanci, me\u0111u kojima su i one kancerogene. Kokice same po sebi nisu \u0161tetne ukoliko se radi o onima koje su organski uzgajane. Me\u0111utim, ove \u0161to se kokaju u mikrotalasnoj trebalo bi izbegavati.<\/p>\n<p>Opasne hemikalije<\/p>\n<p>Sigurno ste ube\u0111eni da tako ne\u0161to nemate u svojoj okolini. Ipak, sredstva poput onog za \u010di\u0161\u0107enje rerne, kao i sprejovi i razni pra\u0161kovi protiv insekata i te kako su otrovni i treba ih izbegavati. Postoje proizvodi na prirodnoj bazi koji predstavljaju vernu zamenu i, iako su skuplji, vredi ih koristiti jer \u0107e sa\u010duvati va\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p>Ode\u0107a koja se ne gu\u017eva<\/p>\n<p>Ideja o ode\u0107i koju ne morate da peglate svaki put kada izlazite iz ku\u0107e zvu\u010di sjajno. Ipak, ovakva ode\u0107a sadr\u017ei formaldehid, koji, pored toga \u0161to omogu\u0107ava da ode\u0107a ostane neizgu\u017evana, istovremeno mo\u017ee izazvati razne bolesti, pa \u010dak i one najozbiljnije, poput karcinoma. Zarad va\u0161eg sopstvenog zdravlja, savetujemo da se, ipak, malo pomu\u010dite i uzmete peglu u ruke.<\/p>\n<p>Osve\u017eiva\u010di prostora<\/p>\n<p>Bez obzira da li se radi o osve\u017eiva\u010dima u spreju ili onima koji se uklju\u010duju u struju, \u0161tetnost na zdravlje je velika. Verovali ili ne, oni sadr\u017ee \u010ditav niz hemikalija koji zaga\u0111uju vazduh i izazivaju alergije, hormonske poreme\u0107aje, astmu pa \u010dak i karcinom. Sigurnije i jeftinije re\u0161enje je da otvorite prozor i osve\u017eite prostoriju u kojoj boravite.<\/p>\n<p>Posu\u0111e s nelepljivim dnom<\/p>\n<p>Lako \u010di\u0161\u0107enje ovog posu\u0111a dovelo je do njegovog masovnog kori\u0161\u0107enja, pa je ono u svim doma\u0107instvima postalo karika bez koje se ne mo\u017ee. Ipak, trebalo bi da odustatanete na vreme od kupovine ovakvih \u0161erpi, tiganja i lonaca, jer sadr\u017ee kancerogene materije koje, nakon du\u017eeg kori\u0161\u0107enja, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.<\/p>\n<p>Plasti\u010dne posude<\/p>\n<p>Pregledajte plasti\u010dne posude za \u010duvanje hrane koje imate i bacite sve one koje su napravljene od \u010diste, \u010dvrste plastike koja na sebi sadr\u017ei oznaku 7 ili \u201cpc\u201d (polikarbonat), jer ove plasti\u010dne posude mogu da sadr\u017ee bisfenol A. Poslednjih godina, zapadni proizvo\u0111a\u010di vi\u0161e ne kotiste ove supstance, ali plastika starije generacije ili ona nabavljena od neproverenih izvora, sigurno ih sadr\u017ei.<\/p>\n<p>Izno\u0161ene patike<\/p>\n<p>Nakon svakih 500 do 650 kilometara treba da zamenite patike za tr\u010danje, upozorava fiziolog D\u017eejson Karp. Dakle, ako neko tr\u010di 50 kilometara nedeljno, patike bi trebalo da promeni ve\u0107 posle tri meseca. Kada se patike previ\u0161e dugo nose, jastu\u010di\u0107i im se istanje, pa se javljaju bolovi u mi\u0161i\u0107ima i kostima, jer je manje materijala koji ubla\u017eava dodir stopala o tlo. Ako ne tr\u010dite, patike menjajte na svakih \u0161est meseci.<\/p>\n<p>Stare \u010detkice za zube<\/p>\n<p>Ako zube prete ujutru i uve\u010de, kao \u0161to bi i trebalo, \u010dekinje na \u010detkici se tro\u0161e br\u017ee. One po\u010dinju da se habaju ve\u0107 posle dva meseca, \u0161to zna\u010di da bi \u010detkice trebalo da bacite ve\u0107 posle tri meseca kori\u0161\u0107enja. Rascvetale \u010detkice su i manje efikasne, pa ako koristite njih, samo podsti\u010dete kvarenje zuba.<\/p>\n<p>Telegraf<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veliki broj proizvoda kojih ima u svakom doma\u0107instvu lo\u0161e uti\u010du na zdravlje, naro\u010dito ukoliko se upotrebljavaju \u010desto. Kako bi se izbegle negativne posledice, trebalo bi ih se otarasiti \u0161to pre. Svi smo mi skloni da pretrpavamo svoje domove kojekakvim komercijalnim proizvodima, a da pritom nemamo predstavu \u0161ta sebi i svojim uku\u0107anima zapravo \u010dinimo. Koliko god [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-171984","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=171984"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171984\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=171984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=171984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=171984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}