{"id":171853,"date":"2015-02-10T07:27:37","date_gmt":"2015-02-10T06:27:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=171853"},"modified":"2015-02-11T08:40:31","modified_gmt":"2015-02-11T07:40:31","slug":"covjek-koji-je-otkrio-tajne-svicarskih-bankara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/10\/covjek-koji-je-otkrio-tajne-svicarskih-bankara\/","title":{"rendered":"\u010covjek koji je otkrio tajne \u0161vicarskih bankara"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mladen Barbari\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Dok ga \u0160vicarci tra\u017ee zbog otkrivanja bankarske tajne i industrijske \u0161pijuna\u017ee, Herv\u00e9 Falciani, kako sam voli re\u0107i, \u017eivi \u017eivot Jamesa Bonda. Te\u0161ko je znati koliko je sve \u0161to govori istinito, da li je uistinu podatke HSBC-a objavio zbog ljubavi prema malom \u010dovjeku ili ih je namjeravao prodati… No, ako i izostavimo pri\u010de Francuza, ostaje \u010dinjenica da ga dvije dr\u017eave nisu htjele izru\u010diti, da se u brojnim zemljama zbog njegovih podataka istra\u017euju tisu\u0107e bogata\u0161a radi utaje poreza, da je jedina vlada koja po tom pitanju nije ni\u0161ta poduzela ona Gr\u010dka, a i ta je nedavno izgubila izbore i da je Hongkong and Shanghai Banking Corporation stari negativac koji je jo\u0161 od osnutka 1865. godine u Indiji legalno prodavao opijum zaradu odnose\u0107i u London.<\/p>\n

“Banke poput HSBC-a osmislile su sustav u kojem se bogate na ra\u010dun dru\u0161tva peru\u0107i novac i poma\u017eu\u0107i bogatima da izbjegnu pla\u0107anje poreza”, izjavio je Herv\u00e9 Falciani u intervjuu za njema\u010dki Der Spiegel u ljeto 2013. godine. Rije\u010d je o osebujnom IT stru\u010dnjaku koji je jo\u0161 2008. godine predao iscrpne dokumente \u0161to otkrivaju veze \u0161vicarske poslovnice engleske banke s diktatorima, kriminalcima, politi\u010darima… Nakon \u0161to je tim novinara iz 45 zemalja pregledao preko sto gigabajta dokumenata Me\u0111unarodni konzorcij istra\u017eiva\u010dkih novinara objavio je podatke o privatnim ra\u010dunima na kojima le\u017ei vi\u0161e of 100 milijardi nikada oporezovanih dolara kori\u0161tenih u nizu kriminalnih aktivnosti. U ukupnoj svoti Hrvatska, prema podacima koje je iz \u0161vicarske podru\u017enice banke HSBC prikupio zvi\u017eda\u010d Falciani, pridonosi s oko 30 milijuna od 37 klijenata o \u010dijim se identitetima jo\u0161 uvijek ne zna ni\u0161ta. Prema \u0161vicarskim zakonima Herv\u00e9 Falciani pro\u0161log je prosinca optu\u017een u odsutnosti za industrijsku \u0161pijuna\u017eu i kr\u0161enje bankarske tajne.<\/p>\n

Velika afera samo je rezultat potez\u00e2 osebujnog Francuza talijanskih korijena ro\u0111enog upravo na dana\u0161nji dan 1972. godine u Monacu. Nakon zavr\u0161enog studija Falciani se 2001. godine zaposlio u poslovnici HSBC-a u Monacu gdje je kao ra\u010dunalni in\u017eenjer unaprijedio sigurnosni sustav banke. Po\u010detkom 2006. godine iz Monaca prelazi u \u0161vicarsku podru\u017enicu u Genevi gdje ima zadatak implementirati novi sustav za Management odnosa s klijentima kada najvjerojatnije dobiva pristup delikatnim podacima.<\/p>\n

U intervjuu za \u0161panjolski El Pais 2013. godine tvrdi kako je “shvatio da je na\u010din na koji se podaci u banci obra\u0111uju olak\u0161avao izbjegavanje pla\u0107anja poreza. Predlo\u017eio sam sustav koji bi to onemogu\u0107io \u0161to su nadre\u0111eni odbili. Osobno, vjerujem da je tu rije\u010d o sistemskom kr\u0161enju temeljnih gra\u0111anskih prava “zamra\u010divanjem” novaca koji bi trebali slu\u017eiti op\u0107em dobru”. Od tog je trenutka Falciani po\u010deo prikupljati dokaze o potencijalnim prevarama koje su uklju\u010divale oko 130 tisu\u0107a klijenata banke, a \u0161to danas poznajemo kao Swiss Leaks.<\/p>\n

Iako je svojedobno kontaktirao \u0161vicarske vlasti, tamo\u0161nje se sudstvo nije pretjerano zamaralo onim \u0161to je Falciani imao za re\u0107i. Kako bi ih ipak privolio da istra\u017ee HSBC, Harv\u00e9 Falciani zapo\u010dinje pravu avanturu u stilu Jamesa Bonda, ili barem tako sam tvrdi. Naime, El Paisu je ispri\u010dao kako se odlu\u010dio aktivirati interni sustav za\u0161tite \u0161vicarskih banaka. S ljubavnicom, i suradnicom iz HSBC-a Georginom Mikhael, u velja\u010di 2008. godine pod la\u017enim imenom odlazi u Libanon gdje se u Bejrutu sastaje s ljudima iz podru\u017enice HSBC-a, Bank Audi. Tamo se susre\u0107e sa zaposlenicima koji su u direktnom kontaktu s menad\u017ementom Bank Audi nude\u0107i im, kako kasnije pri\u010da El Paisu, la\u017enu ponudu za nepostoje\u0107i sustav koji navodno prikuplja podatke o klijentima banke. Sumnji\u010davi menad\u017ement libanonske filijale o svemu obavje\u0161tava \u0161vicarski bankarski sustav koji zapo\u010dinje istragu o industrijskoj \u0161pijuna\u017ei \u0161to je Falcianiju i bio cilj. Da bi ga vlasti mogle prona\u0107i karte za let u Bejrut platio je novcima s privatnog ra\u010duna u HSBC-u. Kako pi\u0161e francuski Le Monde, nakon povratka iz Libanona Falciani je kontaktirao vlasti u Britaniji, Njema\u010dkoj i Francuskoj s kojima je dogovorio predaju dokumenata o desetero francuskih dr\u017eavljana. \u0160vicarci su ga kona\u010dno uhitili 22. prosinca te ispitivali \u010ditavog dana nakon \u010dega je pu\u0161ten uz obvezu da se idu\u0107e jutro vrati na daljnje ispitivanje.<\/p>\n

Premda mu je isprva bio cilj o svemu obavijestiti \u0161vicarske vlasti, nakon uhi\u0107enja je o\u010dito shvatio kako je predmet istrage umjesto HSBC-a, upravo on. Nenadanu priliku i pu\u0161tanje odmah je iskoristio te je s iznajmljenim automobilom pre\u0161ao francusku granicu. Tri dana nakon bijega, francuskim vlastima u Nici predaje pet DVD-ova s podacima. \u0160vicarci ve\u0107 u sije\u010dnju 2009. godine izdaju me\u0111unarodnu tjeralicu po kojoj je Falciani uhi\u0107en u Francuskoj. No istra\u017eni sudac u Nici otvara vlastitu istragu, ovoga puta ne protiv Falcianija ve\u0107 protiv francuskih dr\u017eavljana s Falcianijeve liste koje tereti za izbjegavanje poreza \u0161to dovodi do diplomatskih ekscesa izme\u0111u Francuske i \u0160vicarske.<\/p>\n

Kako tvrdi El Paisu, “u Francuskoj sam prema podacima vlade SAD-a bio laka meta te su mi savjetovali da se sklonim u \u0160panjolsku”. Po me\u0111unarodnom nalogu za uhi\u0107enje koji je izdala \u0160vicarska, Herv\u00e9 Falciani je jo\u0161 jednom uhi\u0107en u ljeto 2012 godine. Nakon gotovo pola godine neizvjesnosti \u0161panjolske vlasti uvjetno odbijaju \u0161vicarski nalog te bjegunca pu\u0161taju uz uvjete maksimalne sigurnosti. Naime, od tada Falcianija prati osam tjelohranitelja koje pla\u0107a UN ali se mora svakodnevno javljati lokalnoj policiji. Tek u prolje\u0107e 2013. godine \u0161panjolske vlasti kona\u010dno odlu\u010duju o pu\u0161tanju Falcianija na bezuvjetnu slobodu nakon dugotrajne suradnje izme\u0111u lokalnih i francuskih vlasti koja je uslijedila temeljem Falcianijevih podataka odnesenih iz HSBC-a. Kao razlog za ne izru\u010denje \u0160panjolci navode “kako je Herv\u00e9 Falciani donio informacije koje upozoravaju na ozbiljno sumnjive aktivnosti”. Bjegunac se tada ponovo vra\u0107a u Francusku gdje poreznicima poma\u017ee u istrazi protiv HSBC-a koja jo\u0161 uvijek traje. Pro\u0161le godine u prolje\u0107e istim je zadatkom bio i u Argentini gdje je Federalnoj agenciji za poreze pomagao u razja\u0161njavanju slu\u010dajeva pranja novca preko HSBC-a.<\/p>\n

Unato\u010d epizodama za koje ne postoje provjerene informacije, poput one u kojoj ga 2007. godine presre\u0107u agenti Mossada ne bi li provjerili tko s njegove liste sura\u0111uje s neprijateljima Izraela, podaci koje je Falciani predao vlastima u Francuskoj otkrivaju tamnu stranu “ure\u0111ene” \u0160vicarske. Unato\u010d tome \u0161to su Falcianijevi motivi dvojbeni, ostaje \u010dinjenica da se radi o tisu\u0107ama stranica koje obja\u0161njavaju na\u010din na koji velike banke preko \u0161vicarske peru novac ne samo obi\u010dnih bogata\u0161a ve\u0107 i notornih kriminalaca.<\/p>\n

Lupiga.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Banke poput HSBC-a osmislile su sustav u kojem se bogate na ra\u010dun dru\u0161tva peru\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-171853","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=171853"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171853\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=171853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=171853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=171853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}