{"id":171754,"date":"2015-02-09T10:43:01","date_gmt":"2015-02-09T09:43:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=171754"},"modified":"2015-02-09T10:43:01","modified_gmt":"2015-02-09T09:43:01","slug":"rodene-u-jesen-muci-astma-a-u-proljece-autoimune-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/09\/rodene-u-jesen-muci-astma-a-u-proljece-autoimune-bolesti\/","title":{"rendered":"Ro\u0111ene u jesen mu\u010di astma, a u prolje\u0107e autoimune bolesti"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-143101\" title=\"ljudsko tijelo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Godi\u0161nje doba u kojem ste ro\u0111eni itekako utje\u010de na va\u0161e sveukupno zdravlje, a znanstvenici tvrde kako je to posljedica dobivene koli\u010dine dnevnog svjetla u vrijeme ro\u0111enja i biolo\u0161kog sata.<\/p>\n<p><strong>Jesen<\/strong><\/p>\n<p>Djeca ro\u0111ena u jesen imaju 30 do 90 posto ve\u0107i rizik od razvoja alergija na mlijeko, jaja i kikiriki nego mali\u0161ani ro\u0111eni u bilo koje drugo doba godine. Bebe ro\u0111ene u jesen dobivaju manje vitamin D koji je neophodan za jak imunitet. Nedostatak vitamina D smanjuje za\u0161titnu funkciju ko\u017ee \u010dime se otvara put alergenima.<\/p>\n<p>Osim alergija, djeca ro\u0111ena u jesenskim mjesecima sklonija su astmi. Ona imaju 13 posto ve\u0107i rizik od te bolesti, potvrdila je studija iz 2013. godine.<\/p>\n<p><strong>Zima<\/strong><\/p>\n<p>Djeca ro\u0111ena tijekom zimskih mjeseci, to\u010dnije od studenog do sije\u010dnja, \u010de\u0161\u0107e su ljevaci nego oni ro\u0111eni tijekom toplijih razdoblja, utvrdili su njema\u010dki znanstvenici. Ve\u0107a izlo\u017eenost danjem svjetlu tijekom trudno\u0107e poti\u010de lu\u010denje hormona testosterona. To utje\u010de na hormonalnu ravnote\u017eu, izaziva promjene u mozgu i u odre\u0111ivanju dominantne ruke.<\/p>\n<p>Osim toga, ti su mali\u0161ani skloniji depresiji nego drugi i op\u0107enito su manje zadovoljni \u017eivotom, utvrdila je studija Sveu\u010dili\u0161ta Notre Dame.<\/p>\n<p><strong>Prolje\u0107e<\/strong><\/p>\n<p>Djeca ro\u0111ena u prolje\u0107e imaju pove\u0107ani rizik od autoimunih bolesti kao \u0161to su multipla skleroza, reumatoidni artritis i kolitis. Najmanji rizik od tih bolesti imaju ro\u0111eni u listopadu.<\/p>\n<p>Osim autoimunih bolesti, ro\u0111eni u prolje\u0107e imaju 25 posto ve\u0107i rizik od ne-Hodgkinovog limfoma. Znanstvenici vjeruju kako je za to kriva smanjena izlo\u017eenost infekcijama tijekom razvoja imunolo\u0161kog sustava. Stoga njihov imunitet razvija abnormalni odgovor na bolesti. Najve\u0107i rizik je kod onih ro\u0111enih tijekom travnja.<\/p>\n<p>\u010ce\u0161\u0107e boluju i od melanoma, a znanstvenici vjeruju da je to posljedica pove\u0107ane izlo\u017eenosti suncu u najranijoj dobi.<\/p>\n<p><strong>Ljeto<\/strong><\/p>\n<p>Djeca ro\u0111ena u ljeto sklonija su naglim promjenama raspolo\u017eenja, ali i samoubojstvu u odrasloj dobi. Znanstvenici smatraju da su krive promjene u mozgu nastale pod utjecajem vremenskih prilika.<\/p>\n<p>Osim toga, ro\u0111eni ljeti \u010de\u0161\u0107e imaju problema s vidom osobito kratkovidnosti. Oni imaju 17 posto ve\u0107i rizik od razvoja kratkovidnosti nego djeca ro\u0111ena zimi. Znanstvenici vjeruju kako su mogu\u0107i krivac razlike u temperaturi.<\/p>\n<p>Men's Health\/ 24sata.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Godi\u0161nje doba u kojem ste ro\u0111eni itekako utje\u010de na va\u0161e sveukupno zdravlje, a znanstvenici tvrde kako je to posljedica dobivene koli\u010dine dnevnog svjetla u vrijeme ro\u0111enja i biolo\u0161kog sata. Jesen Djeca ro\u0111ena u jesen imaju 30 do 90 posto ve\u0107i rizik od razvoja alergija na mlijeko, jaja i kikiriki nego mali\u0161ani ro\u0111eni u bilo koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-171754","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=171754"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171754\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=171754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=171754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=171754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}