{"id":171644,"date":"2015-02-08T09:16:34","date_gmt":"2015-02-08T08:16:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=171644"},"modified":"2015-02-08T09:16:34","modified_gmt":"2015-02-08T08:16:34","slug":"indignadosi-na-vlasti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/08\/indignadosi-na-vlasti\/","title":{"rendered":"Indignadosi na vlasti?"},"content":{"rendered":"

Autor: Renaud Lambert<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Na madridskom trgu Puerta del Sol, u samom srcu \u0161panjolske prijestolnice, 15. svibnja 2011. okupilo se na stotine, potom na tisu\u0107e prosvjednika. Mediji su ih vrlo brzo prozvali indignadosima. Prosvjedovali su protiv banaka koje su preuzele ekonomiju kao i demokracije koja ih \u201cne predstavlja\u201d. Na njihovim uzavrelim skupovima zabranjene su zastave, politi\u010dki slogani i dr\u017eanje govora u ime kolektivnih organizacija. Me\u0111u njima se vrlo brzo pro\u0161irio slogan: \u201cUjedinjenom narodu ne trebaju stranke\u201d.<\/p>\n

Tri godine kasnije trg Puerta del Sol je prazan. Te\u017enja za promjenom nije nestala: transformirala se. Pone\u0161to neo\u010dekivano, nada se sad kristalizirala u novu politi\u010dku stranku: Podemos (na \u0161panjolskom: \u201cMi mo\u017eemo\u201d). I dok su u ve\u0107ini europskih zemalja politi\u010dke stranke sve vi\u0161e diskreditirane, Podemos do\u017eivljava zapanjuju\u0107i uspjeh.<\/p>\n

\u201cGotovo je te\u0161ko povjerovati\u201d, s osmijehom govori europski zastupnik Podemosa Pablo Echenique na susretu koji je organizirao pari\u0161ki \u201ckru\u017eok\u201d te stranke u studenom 2014. \u201cNa\u0161a stranka osnovana je u sije\u010dnju 2014. Pet mjeseci kasnije osvojili smo 8 posto glasova na europskim izborima. Danas nas sve ankete predstavljaju kao prvu politi\u010dku snagu \u0160panjolske!\u201d Vo\u0111e Podemosa ipak znaju da istra\u017eivanja javnog mnijenja nisu izbori. Nove ankete iz prosinca 2014. smje\u0161taju, uostalom, stranku na drugo mjesto, iza \u0160panjolske socijalisti\u010dke radni\u010dke stranke (PSOE). Te\u0161ko je, ipak, isklju\u010diti mogu\u0107nost pobjede na op\u0107im izborima koji \u0107e se odr\u017eati najkasnije 20. prosinca 2015.<\/p>\n

Stvaranje Podemosa proiza\u0161lo je iz sljede\u0107e konstatacije: \u201cPrema na\u0161em mi\u0161ljenju pokret 15. svibnja (15-M) zatvorio se u koncepciju politike koja se ograni\u010dava na pokret\u201d, obja\u0161njava nam sociolog Jorge Lago, \u010dlan gra\u0111anskog savjeta Podemosa, njegova \u0161ireg upravnog tijela. \u201cNo ideja da \u0107e se progresivna akumulacija snaga nu\u017eno prevesti u politi\u010dko okupljanje pokazala se pogre\u0161nom\u201d. Osnovane su aktivisti\u010dke udruge protiv delo\u017eacija, kao i mre\u017ee otpora protiv uni\u0161tavanja javnog zdravstva, no \u0161iroki pokret je posustao, prije nego \u0161to se sasvim raspao.<\/p>\n

Na izbornom planu dogodilo se \u010dak razo\u010daranje, nastavlja Lago: \u201cIako se 80 posto stanovni\u0161tva izja\u0161njavalo u korist pokreta 15-M, nastavili su glasati za tradicionalne stranke\u201d. U studenom 2011. op\u0107i su izbori na vlast vratili konzervativnu politi\u010dku struju. Otud i dvojna hipoteza na koju se osnivanjem Podemosa htjelo odgovoriti: \u0161to ako me\u0111u ljudima koji su simpatizeri pokreta 15-M neki i dalje \u017eele biti politi\u010dki reprezentirani, barem u ovom trenutku? I \u0161to ako projekt dru\u0161tvene transformacije nu\u017eno ide preko dr\u017eave?<\/p>\n

\u010cak i ako raskida s pozivima na direktnu demokraciju s trga Puerta del Sol, Podemos se smatra nasljednikom \u201cduha 15. maja\u201d, naro\u010dito po svojim na\u010delima participativnog financiranja, transparentnosti i kolektivnog odlu\u010divanja. No njegovi se \u010dlanovi kriti\u010dki osvr\u0107u na izvjesne zamke plenumskog na\u010din funkcioniranja. Na prvom kongresu stranke u listopadu pro\u0161le godine Echenique je zastupao ideju ve\u0107e decentralizacije, horizontalnosti, fleksibilnosti. No prijedlog Pabla Iglesiasa, koji je dobio puno ve\u0107u potporu, pogurnuv\u0161i tog sveu\u010dili\u0161nog profesora na mjesto glavnog tajnika stranke, bio je upravo suprotan: dosezanje ciljeva pokreta iziskuje organizaciju koja ne\u0107e razvodniti svoje zahtjeve u beskrajnom promi\u0161ljanju vlastitog funkcioniranja.<\/p>\n

\u201cNarod\u201d protiv \u201ckaste\u201d<\/strong><\/p>\n

Prosvjednici iz 2011., oni najvi\u0161e privr\u017eeni autonomiji dru\u0161tvenog pokreta, ne libe se optu\u017eivati za izdaju: nova stranka igrat \u0107e ulogu idiota korisnih \u201csistemu\u201d. \u201cPodemos se pojavio kao sredstvo institucionalizacije dru\u0161tvene energije i procesa masovnog eksperimentiranja\u201d u posljednjih nekoliko godina, smatra Nuria Alabao, aktivistkinja jednog barcelonskog kolektiva.1 Podemos ne \u201cobnavlja\u201d pokret 15-M nego mu predla\u017ee novi teren borbe, odvra\u0107aju pak iz krugova bliskih Iglesiasu. \u201cDru\u0161tveni pokreti mogu efikasno o\u010duvati svoju autonomiju podr\u017eavaju\u0107i, kad im se to \u010dini kao dobar izbor, vladu koja im je sklonija od onih koje je u zadnje vrijeme imala \u0160panjolska\u201d, primje\u0107uje Lago. Pitanje podr\u0161ke ipak je manji problem od pitanja kritike: \u0161to \u0107e se dogoditi kad se vlada, koju dru\u0161tveni pokreti ve\u0107 procjenjuju odve\u0107 plahom, na\u0111e na udaru konzervativnih snaga? Treba li se pridru\u017eiti zboru kriti\u010dara i igrati ulogu protivnika, ili uti\u0161ati svoju rezerviranost i izdati pro\u0161le bitke? Kao i drugdje u svijetu, pitanje ostaje otvoreno.<\/p>\n

Ako i ne postoji izravni kontinuitet izme\u0111u pokreta 15-M i uzleta stranke Podemos, ona ipak ne bi bila mogu\u0107a bez pokreta koji joj je, kako tvrde vo\u0111e nove stranke, pru\u017eio politi\u010dki subjekt koji se u Europi rijetko stvara na takav na\u010din: narod. \u201cNe proizvodi \u2018narod\u2019 ustanak, nego ustanak proizvodi narod\u201d, pi\u0161e anonimni kolektiv Nevidljivi komitet u svojoj posljednjoj knjizi.2 Dok na drugim zemljopisnim \u0161irinama \u201cnarod\u201d ostaje prazna rije\u010d, fantomska politi\u010dka snaga koju nastoje okupiti diskurzivnim \u010daranjem, u \u0160panjolskoj je termin utjelovljen za dugih no\u0107i okupacije trgova.<\/p>\n

Pojava kolektivnog \u201cmi\u201d velikim se dijelom mo\u017ee objasniti ozlogla\u0161eno\u0161\u0107u elita ove zemlje, koje Podemos naziva \u201ckastom\u201d. Uzmimo za primjer razinu korumpiranosti spram koje Francuska izgleda \u010dista kao suza: skoro dvije tisu\u0107e afera trenutno su predmet sudske istrage, u njih je upleteno najmanje pet stotina visokih du\u017enosnika \u0161to dr\u017eavu ko\u0161ta, procjenjuje se, oko 40 milijardi eura godi\u0161nje.3 Reakcije dviju glavnih stranaka, Narodne stranke (PP, desnica, trenutno na vlasti) i PSOE-a: trebalo bi \u201cograni\u010diti kaznenu odgovornost pojedinaca koje primaju ilegalne donacije\u201d4, a dr\u017eati izvan dosega pravde politi\u010dke stranke koje od tog profitiraju. \u010cak ni monarhija, dugo vremena nedodirljiva, vi\u0161e ne uspijeva spasiti obraz elitama jer nedavni skandali kompromitiraju i infantkinju Cristinu de Bourbon.<\/p>\n

Kad dosegne taj stadij, obja\u0161njava Iglesias, korupcija postaje \u201cstrukturna\u201d.5 Nerazaznatljivo se, dakle, preklapa s op\u0107om koncepcijom politike koju dobro ilustrira ve\u0107 notorni povik konzervativne poslanice Andree Fabre: 11. srpnja 2012., za vrijeme plenarne sjednice Kongresa tijekom koje je Mariano Rajoy najavio novo rezanje naknada za nezaposlene, Fabre nije mogla zadr\u017eati radost. Aplaudiraju\u0107i \u0161efu vlade, uzviknula je poruku namijenjenu nezaposlenima: \u201cneka idu dovraga!\u201d<\/p>\n

Istodobno, dok pola nezaposlenih ne prima nikakve naknade, 33 od 35 najve\u0107ih \u0161panjolskih tvrtki izbjegava poreze izmje\u0161taju\u0107i filijale u porezne oaze.6 Pola milijuna djece u \u0160panjolskoj palo je u siroma\u0161tvo nakon 2009., ali najbogatiji prosperiraju: njihova je imovina prosje\u010dno porasla za 67 posto otkako je Rajoy do\u0161ao na vlast.7 Istovremeno, a u cilju spre\u010davanja rizika nove mobilizacije uvijek nepouzdanog stanovni\u0161tva, od pro\u0161log prosinca takozvani zakon \u201co gra\u0111anskoj sigurnosti\u201d sustavno zabranjuje sve \u0161to je omogu\u0107ilo prosvjede 2011.: okupljanje na javnim mjestima, distribuciju letaka, okupaciju trgova, itd.<\/p>\n

Podemos dr\u017ei da je pucanje \u0161panjolskog nekretninskog mjehura uru\u0161ilo materijalnu osnovu na kojoj je po\u010divao \u201ckonsenzus\u201d uspostavljen Ustavom iz 1978., sa svojim paktom o tranziciji, svojom monarhijom \u2013 diskreditirani Juan Carlos nedavno je morao ustupiti prijestolje svojem sinu \u2013 i svojim tlapnjama o dru\u0161tvenom usponu. \u201cEkonomska kriza izazvala je politi\u010dku krizu\u201d, obja\u0161njava Lago, \u201ca takva izvanredna situacija preduvjet je za bilo kakvu dubinsku dru\u0161tvenu promjenu\u201d. Nakon \u201cdestitutivnog\u201d procesa iz svibnja 2011, do\u0161ao je red na anga\u017eman u \u201ckonstitutivnom\u201d procesu: transformirati dr\u017eavu preko dr\u017eave same.<\/p>\n

Razdoblje kroz koje prolazi \u0160panjolska puno je razli\u010ditih opasnosti. Jer, kako nagla\u0161ava Iglesias, ekstremna desnica u takvoj situaciji \u201cpliva kao riba u vodi\u201d (o\u017eujak 2013.).8 U ovom pogledu, me\u0111utim, \u0161panjolska ljevica u\u017eiva jednu prednost u odnosu na svoje francuske kolege: velik dio \u0161panjolske nacionalisti\u010dke ekstremne desnice formalno je integriran u PP. Stoga im je te\u0161ko proizvesti antisistemski diskurs sli\u010dan onomu francuske Nacionalne fronte, koja nikad nije dr\u017eala vlast osim u pojedinim op\u0107inama.<\/p>\n

No dramati\u010dni kontekst \u0160panjolske zasigurno nije dostatno obja\u0161njenje nedavnog uspona Podemosa. Ve\u0107 dugo politi\u010dka formacija Ujedinjena ljevica (Izquierda Unida, IU) zastupa sli\u010dan politi\u010dki program, ne uspijevaju\u0107i ipak uzdrmati politi\u010dki poredak. Va\u017eno je, dakle, i pitanje metode. Vo\u0111e Podemosa smatraju da je ljevica dugo grije\u0161ila sa svojim kompliciranim analizama, svojim opskurnim referencama i \u0161ifriranim rje\u010dnikom. Ali, kako smatra Iglesias, \u201cljudi ne glasaju za nekoga zato \u0161to se identificiraju s njegovom ideologijom, kulturom ili vrijednostima, nego zato \u0161to se sla\u017eu s njim\u201d (30. srpnja 2012.). A glasaju naro\u010dito ako se osoba koja je u pitanju pokazuje normalnom, simpati\u010dnom, \u010dak i\u2026 duhovitom.<\/p>\n

Vi\u0161eklasni savez<\/strong><\/p>\n

Prvi posao kojeg se Podemos treba prihvatiti sastoji se, dakle, u \u201cprevo\u0111enju\u201d tradicionalnog diskursa ljevice, po\u010dev od diskurzivnih osi koje su kadre okupiti \u0161ire \u010dlanstvo: pitanja demokracije, suvereniteta i socijalnih prava. \u201cKonkretno\u201d, poja\u0161njava Lago, \u201cmi ne govorimo o kapitalizmu, nego zastupamo ideju ekonomske demokracije\u201d. U diskursu Podemosa se, dakle, zanemaruje uobi\u010dajena dihotomija \u201clijevo-desno\u201d: \u201cGlavna linija podjele\u201d, obja\u0161njava Iglesias, \u201cjeste ona koja suprotstavlja one koji, poput nas, zastupaju demokraciju (\u2026) i one koji su na strani elita, banki, tr\u017ei\u0161ta; postoje oni dolje, i oni gore; (\u2026) postoji elita i postoji ve\u0107ina\u201d. (22. studenog 2014.)<\/p>\n

\u010cuvari marksisti\u010dke ortodoksije kritiziraju ovakvu vrstu nediferencirane dru\u0161tvene analize. Za vrijeme konferencije odr\u017eane 24. kolovoza 2014., jedan aktivist pitao je Iglesiasa za\u0161to nikad ne koristi izraz \u201cproletarijat\u201d. Mladi politi\u010dki vo\u0111a je odgovorio: \u201cNa po\u010detku pokreta 15-M, studenti s mog fakulteta \u2013 vrlo politizirani studenti, koji su \u010ditali Marxa i Lenjina \u2013 po prvi puta su sudjelovali na plenumima rame uz rame s \u2018normalnim\u2019 ljudima. I vrlo brzo su si po\u010deli \u010dupati kose: \u2018Ali oni ni\u0161ta ne razumiju!\u2019. Vikali su: \u2018Ti si radnik, \u010dak i ako to ne shva\u0107a\u0161!\u2019 Ljudi su ih gledali kao vanzemaljce, studenti su se vra\u0107ali ku\u0107i frustrirani. (\u2026) Upravo to neprijatelj o\u010dekuje od nas. Da koristimo rije\u010di koje nitko ne razumije, da ostanemo u manjini, u sigurnom skrovi\u0161tu tradicionalnih simbola. Dobro zna da, dokle god smo ondje, nismo mu prijetnja\u201d.<\/p>\n

Iako su ga, barem dijelom, osnovali aktivisti s krajnje ljevice, od kojih su neki do\u0161li iz grupe Antikapitalisti\u010dka ljevica (Izquierda Anticapitalista, IA), Podemos je ponosan na \u010dinjenicu da je oko 10 posto njegovih bira\u010da na europskim izborima u svibnju 2014. ranije glasalo za desnicu. Regrutiranje stranke tako\u0111er se pove\u0107alo stvaranjem vi\u0161e od tisu\u0107u \u201ckru\u017eoka\u201d po cijeloj zemlji. Prekvalificiranim i urbanim mladima s po\u010detka pri\u010de pridru\u017eili su se radnici, \u010dinovnici, stanovnici sela itd\u2026<\/p>\n

Povijest ipak pokazuje da takav vi\u0161eklasni savez ima obi\u010daj raspasti se \u010dim su aspiracije boljestoje\u0107ih zadovoljene.9 \u0160to jam\u010di da Podemos ne\u0107e upasti u istu klopku? \u201cNe mo\u017eemo jam\u010diti\u201d, priznaje Lago. \u201cNo to se pitanje postavlja samo onima koji su u prilici pobijediti. Radije bih se suo\u010dio s tim problemom nego se \u0161titio tradicionalnom marginalno\u0161\u0107u ljevice.\u201d<\/p>\n

Inspirirani analizama Antonia Gramscija vo\u0111e Podemosa smatraju da se politi\u010dka borba ne smije ograni\u010diti samo na ru\u0161enje postoje\u0107ih ekonomskih i socijalnih struktura, nego da se tako\u0111er treba voditi na kulturnom planu, na planu \u201chegemonije\u201d koja legitimira dominaciju mo\u0107nih u o\u010dima onih nad kojima se dominira. No, u ovoj domeni, neprijatelj uspostavlja svoje kodove, svoj rje\u010dnik, svoju dramaturgiju. A postoji jedno sredstvo kojim se, bolje nego drugima, stvara gram\u0161ijevski \u201czdrav razum\u201d: televizija.<\/p>\n

Jo\u0161 od 2003. Iglesias i njegovi prijatelji (me\u0111u kojima je i sveu\u010dili\u0161ni profesor Juan Carlos Monedero) stvaraju vlastite audiovizualne programe, me\u0111u kojima je i La Tuerka. Emisija politi\u010dke debate, koja se prikazuje na razli\u010ditim lokalnim televizijskim kanalima i na Internetu, tako\u0111er igra ulogu centra refleksije \u201ckojim se, u lenjinisti\u010dkoj perspektivi, nastoji razumjeti svijet, kako bismo bili spremni kada do\u0111e \u010das\u201d. (Iglesias, o\u017eujak 2013.) Pozivaju\u0107i povremeno osobe koje se smatraju desni\u010darima, mladi su drugovi stekli reputaciju koja im omogu\u0107uje da sudjeluju u politi\u010dkim debatama koje organiziraju veliki televizijski kanali: drugi element njihove strategije upravo je \u201cne prepustiti teren neprijatelju\u201d. \u201cLa noche en 24h\u201d, jedna od najpoznatijih politi\u010dkih emisija TVE-a (najve\u0107eg javnog televizijskog kanala zemlje) ugostila je 6. prosinca 2014. Iglesiasa. On je na samom po\u010detku naglasio da poziv ne shva\u0107a kao uslugu: \u201cTrebalo se puno boriti kako bih dospio ovamo\u201d, ustanovio je pred pokunjenim novinarom i producentom emisije Sergiom Mart\u00ednom. \u201cDozvolit \u0107ete da zahvalim radnicima ove televizijske ku\u0107e jer da nije bilo pritiska koji su oni vr\u0161ili, kako i sami znate, nikad me ne biste pozvali u eter\u201d.<\/p>\n

\u0160panjolska vladaju\u0107a klasa raspola\u017ee izbornim sustavom koji pogoduje dvjema vode\u0107im strankama, kao i onima koje predstavljaju pojedine teritorije, poput nacionalista. \u201cAritmetika je jednostavna\u201d, obja\u0161njava sociolog Laurent Bonelli u studenom 2011. \u201cNacionalisti\u010dkoj stranci Geroa Bai iz Navarre potrebno je 42.411 glasova kako bi osvojila zastupni\u010dko mjesto, PP-u 60.000, PSOE-u 64.000,a Ujedinjenoj ljevici 155.000\u2026\u201d10 Strategija Podemosa, koji poku\u0161ava odbiti svaku zajedni\u010dku frontu \u2013 savez stranaka ili koaliciju koja bi Podemos svrstala u odnosu na tradicionalnu ljevicu i desnicu \u2013 mogla bi li\u0161iti stranku glasova ljevi\u010darskih pobornika nezavisnosti pojedinih nacija unutar \u0160panjolske kao i aktivista Ujedinjene ljevice, koji optu\u017euju Podemos za \u201chistorijsku neodgovornost\u201d.11 \u0160panjolska elita ipak je uznemirena: prvog prosinca 2014. \u0161panjolski poslodavac svih poslodavaca Juan Rosell pozvao je na veliku koaliciju \u201cpo uzoru na Njema\u010dku\u201d izme\u0111u PP-a i PSOE-a.<\/p>\n

\u201cProgram Podemosa nipo\u0161to nije maksimalisti\u010dki\u201d12, podsje\u0107a Iglesias. Ustavotvorna skup\u0161tina odmah po dolasku na vlast, fiskalna reforma, restrukturiranje duga, smanjenje dobi za umirovljenje na 65 godina, prelazak na tridesetpetosatni radni tjedan, referendum o monarhiji, ponovno pokretanje industrije, vra\u0107anje prerogativa suverenosti koje je dr\u017eava prepustila Bruxellesu, samoodre\u0111enje \u0161panjolskih \u201cregija\u201d\u2026 Unato\u010d tome, stranka je prijetnja financijskim centrima mo\u0107i, koje Podemos naziva \u201cnjema\u010dka Europa\u201d i \u201ckasta\u201d. A oni ve\u0107 pokazuju zube. U kolumni novinara Salvadora Sostresa u dnevnom listu El Mundo 2. prosinca Iglesiasa se uspore\u0111uje s biv\u0161im rumunjskim vo\u0111om Nikolaeom Ceau\u0219escuom i sumnji\u010di da mu je samo jedna ideja na umu: \u201cDa pote\u010de krv siroma\u0161nih, do posljednje kapi\u201d13 Nekoliko tjedana ranije jedan zastupnik PP-a bio je jo\u0161 izravniji: \u201cTreba mu spremiti metak u potiljak!\u201d14<\/p>\n

1 Nuria Alabao, \u201cPodemos y los movimientos\u201d, 7. studenog 2014, diagonalperiodico.net<\/address>\n
2 Comit\u00e9 invisible, A nos amis, La Fabrique, Pariz, 2014.<\/address>\n
3 \u201cInvestigadores de la ULPGC analizan como estimar el coste social de la corrupci\u00f3n en Espa\u00f1a\u201d, Sveu\u010dili\u0161te Las Palmas de Gran Canaria, 29. srpnja 2013.<\/address>\n
4 Europa Press, Madrid, 28. studeni 2014.<\/address>\n
5 Pablo Iglesias, Disputar la democracia. Pol\u00edtica para tiempo de crisis, Akal, Madrid, 2014.<\/address>\n
6 \u201cLa responsabilidad social corporativa en las memorias anuales del IBEX35\u2033, Deseto izdanje, Observatorio de responsabilidad social corporativa, Madrid, 2011.<\/address>\n
7 Vicente Clavero, \u201cLos due\u00f1os del Ibex son un 67% m\u00e1s ricos desde que gobierna Rajoy\u201d, 7. svibnja 2014, publico.es<\/address>\n
8 Ako nije druk\u010dije napomenuto, citati Iglesiasa su sa javnih konferencija dostupnih na Internetu. Datumi nazna\u010duju vrijeme postavljanja videa na Internet.<\/address>\n
9 Vidi Dominique Pinsolle, \u201cEntre soumission et r\u00e9bellion\u201d, Le Monde diplomatique, svibanj 2012.<\/address>\n
10 Vidi Laurent Bonelli, \u201cBourrasque conservatrice en Espagne\u201d, La valise diplomatique, studeni 2011.<\/address>\n
11 Europa Press, 12. prosinca 2014.<\/address>\n
12 Iglesias, Disputar la democracia. Pol\u00edtica para tiempo de crisis, Akal, Madrid, 2014.<\/address>\n
13 Salvador Sostres, \u201cEl matrimonio Ceaucescu\u201d, El Mundo, Madrid, 2. prosinca 2014.<\/address>\n
14 Web stranica dnevnog lista 20 Minutos, Madrid, 7. studenog 2014.<\/address>\n
\nLemondediplomatique.hr<\/a><\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160panjolska stranka Podemos nova je politi\u010dka zvijezda europske ljevice<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-171644","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171644","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=171644"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171644\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=171644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=171644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=171644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}