{"id":171452,"date":"2015-02-06T10:04:24","date_gmt":"2015-02-06T09:04:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=171452"},"modified":"2015-02-07T08:32:19","modified_gmt":"2015-02-07T07:32:19","slug":"putin-u-potrazi-za-saveznicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/06\/putin-u-potrazi-za-saveznicima\/","title":{"rendered":"Putin u potrazi za saveznicima"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Filip Rauni\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Primirje u sukobu na istoku Ukrajine ne po\u0161tuje nijedna od zara\u0107enih snaga, vijesti o oru\u017eanim borbama i mrtvima sti\u017eu gotovo svakodnevno, a ukrajinska vojska nedavno je pokrenula ofenzivu prema gradu Donjecku, upori\u0161tu pobunjenika. Unato\u010d formalnom stanju primirja, u Ukrajini i dalje traje rat, a shodno tome zategnutost odnosa izme\u0111u Rusije i Zapada ne popu\u0161ta. Pad cijena nafte i sankcije uzrokovali su pad vrijednosti rublje i dovele rusko gospodarstvo u ozbiljnu krizu. Na Zapadu su ra\u010dunali ili barem pri\u017eeljkivali kako bi takav razvoj doga\u0111aja mogao dovesti do promjene re\u017eima u Kremlju, no pozicija Vladimira Vladimirovi\u010da Putina za sada nije niti najmanje uzdrmana, barem kada je rije\u010d o popularnosti me\u0111u Rusima. Prema istra\u017eivanjima provedenima krajem pro\u0161le godine, 85 posto gra\u0111ana podr\u017eavalo je Putinovu politiku, a u anketi jedne od vode\u0107ih ruskih anketnih agencija Fondacije javnog mi\u0161ljenja 68 posto ljudi Putina je odabralo za \u2018\u010dovjeka godine\u2019, pa je tako ruski predsjednik 15. put za redom ponio tu titulu. Usporedbe radi, u istom je istra\u017eivanju 2013. Putin dobio \u2018tek\u2019 32 posto, pa je o\u010dito, da \u010dak i uz opravdanu dozu sumnje prema istra\u017eivanjima i anketama, Putin jo\u0161 uvijek u\u017eiva veliku podr\u0161ku diljem Ruske Federacije.<\/p>\n

Situacija u Europi ne\u0161to je druga\u010dija. Odlaskom Silvia Berlusconija i Gerharda Schr\u00f6dera s pozicija, te, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, aneksijom Krima i destabilizacijom Ukrajine, Putin i Rusija ostali su bez saveznika u srednjostruja\u0161koj europskoj politi\u010dkoj eliti. Putinova se potraga za saveznicima u Europi zaustavila na radikalnoj desnici koja u okru\u017eenju krize i nesigurnosti u\u017eiva sve ve\u0107u popularnost. Europska desnica, barem onaj njen radikalniji dio, Putina vidi kao \u010dovjeka \u2018na braniku\u2019 tradicionalnih vrijednosti i konzervativizma od zapadnoga liberalizma i dekadencije. Putin se pak nada da \u0107e ja\u010danjem veza sa strankama krajnje desnice u budu\u0107nosti u nacionalnim vladama i Europskom parlamentu u Bruxellesu, odnosno Strasbourgu, sjediti sve vi\u0161e ljudi koji ne vjeruju u ideju ujedinjene Europe u sada\u0161njem obliku. Destabilizacijom EU iznutra Putin bi bio na dvostrukom dobitku: oslabio bi tendencije prema kojima se Europa u politici prema Rusiji vodi idejama iz Washingtona, te bi se eventualno mogao po\u010deti sa \u0161irenjem svoje doktrine euroazijanizma. Upravo tako francuska stranka Nacionalna fronta, koja je na izborima za Europski parlament ostvarila najbolji pojedina\u010dni rezultat u Francuskoj (24 mjesta) vidi budu\u0107nost svoje zemlje i Europe. Marine Le Pen predla\u017ee osovinu Pariz-Berlin-Moskva kao alternativu postoje\u0107em poretku, a Putina naziva braniteljem \u2018kr\u0161\u0107anskog naslje\u0111a europske civilizacije\u2019. U takvoj alijansi, prema rije\u010dima \u010delnice francuskih radikala, ne bi bilo mjesta za SAD i Tursku. Lider britanskog UKIP-a Nigel Farage za ruskog predsjednika ka\u017ee da je \u2018briljantan strateg\u2019, te politi\u010dar kojem se najvi\u0161e divi. Putinu je sklona i nizozemska Stranka slobode Geerta Wildersa koji EU okrivljuje za ukrajinsku krizu, gr\u010dka Zlatna zora, ma\u0111arski vladaju\u0107i Fidesz i pogotovo Jobbik, talijanska Sjeverna liga, bugarska Ataka, austrijska Stranka slobode\u2026 Nesklone Putinu nisu niti stranke s drugog kraja politi\u010dkog spektra poput njema\u010dke Ljevice, gr\u010dke Syrize, te \u0161panjolskog Podemosa, no bli\u017eeg je saveznika ruski predsjednik ipak na\u0161ao u strankama krajnje desnice \u010diji zastupnici trenutno \u010dine jednu petinu Europskog parlamenta.<\/p>\n

Vode\u0107i se politikom sankcija re\u017eiranom s one strane Atlantika, EU je dala priliku radikalnoj desnici da svoju antiimigrantsku retoriku nadogradi jo\u0161 jednim mitom. I to afirmativnim, prema kojem bi bli\u017ea suradnja s Rusijom, ili \u010dak neki oblik euroazijskih integracija, rije\u0161io ekonomsku krizu i unutarnje probleme europskih dr\u017eava. Svojevrsna prednost desnih populista jest \u0161to se takav scenarij u bli\u017eoj budu\u0107nosti vrlo vjerojatno ne\u0107e dogoditi, pa \u0107e se tako i u narednim godinama mo\u0107i pozivati na mesijansko rje\u0161enje i Putina kao personifikaciju toga puta. Sankcije ne samo da su nanijele veliku \u0161tetu europskim gospodarstvima, nego su i pridonijele stabilizaciji, pa i rastu stranaka diljem Starog kontinenta koji se zala\u017ee za potpunu promjenu me\u0111unarodnih politi\u010dkih veza prema SAD-u i Rusiji. Suprotno nekim o\u010dekivanjima, sankcije su konsolidirale vlast Vladimira Putina, koji je u o\u010dima Rusa \u010dovjek koji je dr\u017eavi vratio stari sovjetski sjaj svjetske velesile, nakon, za Ruse, poni\u017eavaju\u0107eg Jeljcinovog mandata bezakonja. Angela Merkel, Francois Hollande i Cameron tako su dvostruko odgovorni za svaki budu\u0107i dobar rezultat ksenofobi\u010dnih stranaka u Europi \u2013 mjere \u0161tednje i ekonomske politike nisu dale rezultata, a periodi dulje stagnacije gospodarstva pogodni su za klimu u kojoj je dijelu gra\u0111ana najlak\u0161e prona\u0107i zajedni\u010dkog neprijatelja. Populisti krajnje desnice politi\u010dki su profitirali na takvim ekonomskim politikama i pridobili protestne glasove na ra\u010dun svojih antiimigrantskih politika. Drugi dio odgovornosti srednjostruja\u0161ke europske politike le\u017ei u politici prema Rusiji koja isklju\u010duje bilo kakvu vrstu dijaloga, a koja je radikalnoj desnici dala priliku da se afirmira i potvrdi kroz partnerstvo s Putinom i Rusijom kao jamcem poretka suverenih dr\u017eava u Europi.<\/p>\n

Nedavno je upravo u Dresdenu, gradu u kojem je Vladimir Putin djelovao kao operativac KGB-a, odr\u017ean miting antiislamskog pokreta Pegide na kojem su vi\u0111eni transparenti poput \u2018Mir s Rusijom\u2019 i \u2018Putine, pomozi nam\u2019, a pozivalo se i na izlazak Njema\u010dke iz NATO saveza. Ma\u0111arski Jobbik na\u0161ao se pred sudom zbog sumnje da je primao ilegalne ruske donacije, a francuska Nacionalna fronta od ruske je banke dobila 9.4 milijuna eura kredita. Moskva je sve \u010de\u0161\u0107a destinacija zapadnoeuropskih politi\u010dkih lidera krajnje desnice – u krimskom su referendumu sudjelovali predstavnici Nacionalne fronte i ostalih europskih desnih radikala kao promatra\u010di daju\u0107i tako legitimitet odcjepljenju. Trend popularizacije Rusije i nostalgije za sovjetskim vremenima ve\u0107 je neko vrijeme prisutan u zemljama isto\u010dne Europe, a posljednjih se godina i iz zapadne Europe \u010duju sve glasniji pozivi za napu\u0161tanjem atlantizma kao dominantne ideologije i pribli\u017eavanjem Rusiji. Kome u takvom scenariju multipolarnog sistema u samoj Europi prijeti najve\u0107a opasnost? Dr\u017eavama koje se na\u0111u na rubovima \u2018carstava\u2019, odnosno prvim linijama u eventualnoj eskalaciji sukoba, ba\u0161 kao \u0161to se to dogodilo Ukrajini.<\/p>\n

Portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trend popularizacije Rusije i nostalgije za sovjetskim vremenima ve\u0107 je neko vrijeme <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-171452","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=171452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171452\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=171452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=171452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=171452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}