{"id":171231,"date":"2015-02-04T08:57:05","date_gmt":"2015-02-04T07:57:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=171231"},"modified":"2015-02-05T20:57:45","modified_gmt":"2015-02-05T19:57:45","slug":"srbija-i-hrvatska-su-dvostruko-porazene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/02\/04\/srbija-i-hrvatska-su-dvostruko-porazene\/","title":{"rendered":"Srbija i Hrvatska su dvostruko pora\u017eene"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tamara Opa\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Nemanja Stjepanovi\u0107 novinar je agencije SENSE iz Haaga koji od 2005. izvje\u0161tava sa su\u0111enja pred Tribunalom. S njim smo razgovarali povodom presude kojom je Me\u0111unarodni sud pravde (ICJ) odbacio hrvatsku tu\u017ebu za genocid i srpsku protutu\u017ebu.<\/em><\/p>\n

Budu\u0107i da je ukazala na \u010dinjenicu da su srpske snage i JNA \u010dinile zlo\u010dine s ciljem stvaranja homogene srpske dr\u017eave te da su hrvatske snage tokom i nakon akcije Oluja tako\u0111er po\u010dinile zlo\u010dine kako bi protjerale srpsko stanovni\u0161tvo, mo\u017eemo li dana\u0161nju presudu ICJ-a nazvati historijskom?<\/em><\/p>\n

Svako ko je i najmanje upu\u0107en u \u010dinjenice iz ratnih devedesetih dobro zna da je Srbija radila na stvaranju homogenih srpskih teritorija u Hrvatskoj i BiH i da je to ostvarivala anga\u017eovanjem svojih vojnih i policijskih jedinica u etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju velikih delova susednih zemalja. Isto tako, najmanji intelektualni napor uz elementarno poznavanje doga\u0111aja u Oluji dovoljan je da se shvati presudna uloga dr\u017eavnog vrha Hrvatske u etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju Krajine u leto 1995. godine. U tom pogledu u dana\u0161njoj presudi nema ni\u010deg istorijskog, jer je samo potvr\u0111eno ne\u0161to \u0161to svi, uklju\u010duju\u0107i i \u010dlanove srpskog i hrvatskog pravnog tima pred Me\u0111unarodnim sudom pravde, znaju. S druge strane, skoro 20 godina Srbi i Hrvati se prave ludi i odbijaju da prihvate ulogu svojih dr\u017eava u zlo\u010dinima \u010diji je jedini cilj bio da se onaj drugi skloni sa teritorije koju su napada\u010di smatrali svojom. U tom odbijanju da se istina prihvati i glasno ka\u017ee od pomo\u0107i su im bile i poslednje ha\u0161ke presude, pre svega one Gotovini i Marka\u010du, zatim generalu Peri\u0161i\u0107u i, kona\u010dno, \u0161efovima srpske Dr\u017eavne bezbednosti Stani\u0161i\u0107u i Simatovi\u0107u. Zbog toga, dana\u0161nja presuda jeste istorijska jer se makar u jednom svom delu suprotstavlja preovla\u0111uju\u0107oj relativizaciji zlo\u010dina i uloge Srbije i Hrvatske u njima. U samoj sr\u017ei te relativizacije nalazi se opravdavanje zlo\u010dina, ali to je druga tema.<\/p>\n

Hrvatska i srpska strana su se u me\u0111usobnim tu\u017ebama pozivale na spomenute pojedince, poput Jovice Stani\u0161i\u0107a, Franka Simatovi\u0107a i Mom\u010dila Peri\u0161i\u0107a, Ante Gotovine, Mladena Marka\u010da i Ivana \u010cermaka, koji su ranije oslobo\u0111eni pred ICTY-om. Mo\u017eemo li re\u0107i da je u tom kontekstu dana\u0161nja presuda ICJ-a donijela svojevrsnu satisfakciju \u017ertvama?<\/em><\/p>\n

Ja mislim da jeste, ma koliko ta satisfakcija minimalna bila nakon pomenutih osloba\u0111aju\u0107ih presuda. Ha\u0161ki tribunal je u poslednjih nekoliko godina uspeo skoro nemogu\u0107e \u2013 da amnestira Srbiju u pogledu u\u010de\u0161\u0107a u zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Hrvatskoj, a Hrvatsku oslobodi odgovornosti za zlo\u010dine u Oluji. Tu\u017eno je da su \u017ertve do\u010dekale satisfakciju tek u \u2018zaustavnom vremenu\u2019 dvadesetogodi\u0161nje borbe za pravdu. No, dana\u0161nja presuda ne\u0107e zna\u010diti ni\u0161ta ako je dr\u017eave koje su ozna\u010dene odgovornim ne prihvate. \u0160ta bi zna\u010dilo prihvatanje? Odricanje od politike devedesetih koja je dovela do stradanja tolikog broja ljudi.<\/p>\n

Vjerujete li da \u0107e utvr\u0111ene \u010dinjenice utjecati na rad lokalnih pravosudnih tijela po pitanju ka\u017enjavanja odgovornih za ratne zlo\u010dine?<\/em><\/p>\n

Na\u017ealost, svedoci smo da lokalna pravosudna tela rade manje po zakonu i savesti, a vi\u0161e po odluci ili u skladu sa o\u010dekivanjima izvr\u0161ne vlasti. Zamah u su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine mo\u017eemo o\u010dekivati samo ako vladaju\u0107e strukture u Srbiji i Hrvatskoj prihvate nalaze dana\u0161nje presude i u dru\u0161tvu stvore klimu koja \u0107e pravosu\u0111u omogu\u0107iti da radi po zakonu u pogledu procesuiranja ratnih zlo\u010dina. Od toga smo u ovom trenutku miljama daleko i ne o\u010dekujem veliki preokret. Podseti\u0107u na poslednji primer iz Srbije kada su istra\u017eiva\u010di beogradskog Fonda za humanitarno pravo sastavili dosije u kojem se jasno ukazuje na dokaze o ume\u0161anosti 37. brigade Vojske Jugoslavije u zlo\u010dine nad kosovskim Albancima \u010dija su tela otkrivena u masovnoj grobnici Rudnica u Srbiji. Komandant te brigade slu\u010dajno je bio sada\u0161nji na\u010delnik General\u0161taba Vojske Srbije. I umesto da se dokazi, od kojih je 90 odsto dokumenata vojske i policije, prou\u010de i pokrene se istraga, stvorena je atmosfera lin\u010da u kojoj je nesmetan rad pravosu\u0111a nemogu\u0107.<\/p>\n

Sla\u017eete li se s biv\u0161im predsjednikom Srbije Borisom Tadi\u0107em koji je kazao kako bi ovu presudu trebalo iskoristiti protiv onih koji \u0161ire demagogiju i nacionalisti\u010dku politiku?<\/em><\/p>\n

U obra\u010dunu sa demagogijom i nacionalizmom va\u017ene su \u010dinjenice, a ne presude kao takve. Presude mogu biti od pomo\u0107i, ali mogu i da razmahnu nacionalizam. Videli smo to u slu\u010daju takozvanih Meronovih ha\u0161kih \u017ealbenih presuda Gotovini i Peri\u0161i\u0107u. Tadi\u0107 i njegov prijatelj Josipovi\u0107 su \u010dinjenica o ratnim devedesetim bili vi\u0161e nego svesni dok su bili na vlasti, a nisu u\u010dinili ni\u0161ta da se stvori atmosfera u kojoj \u0107e nacionalizam i podr\u0161ka zlo\u010dincima biti marginalizovani. O\u010dito da nije bilo dovoljno glumiti dr\u017eavni\u010dko i li\u010dno prijateljstvo, razmetati se \u0161minkerskim osmesima i rukovanjima i o\u010dekivati da \u0107e se nacionalisti sami od sebe umiriti. Hrvatsko i srpsko dru\u0161tvo se moraju suo\u010diti sa zlo\u010dinima koji su u njihovo ime po\u010dinjeni, ne samo u Hrvatskoj, nego, \u010dak i va\u017enije, u BiH. Nada da \u0107e se to dogoditi ne dolazi iz dr\u017eavnih struktura i jedino \u0161to za sada imamo je inicijativa grupe nevladinih organizacija za formiranje Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima (REKOM). Bi\u0107e dobro ako dana\u0161nja presuda rezultira makar malim ubrzanjem tog procesa, odnosno ve\u0107e podr\u0161ke vlasti dr\u017eava u regionu za formiranje Komisije.<\/p>\n

Kakvog \u0107e utjecaja ova presuda imati na ionako zahla\u0111ene odnose dviju zemalja?<\/em><\/p>\n

Srbija i Hrvatska su danas dvostruko pora\u017eene. Odbijene su tu\u017ebe za genocid, a u isto vreme Me\u0111unarodni sud pravde je ocenio da su vojne i policijske snage obe dr\u017eave po\u010dinile zlo\u010dine u okviru kampanje etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja. Stoga nema euforije, nema slavlja na ulicama i onih slika koje su poslednjih godina doprinele dodatnom zahla\u0111enju odnosa. Zato ne o\u010dekujem da \u0107e odnosi dodatno i\u0107i nizbrdo, a bez \u010dvrste odluke da se \u010dinjenice utvrde i svako prihvati svoj deo odgovornosti ne o\u010dekujem ni otopljavanje odnosa. Mo\u017eda bi dobar po\u010detak bilo usvajanje preporuke Me\u0111unarodnog suda pravde da se ubrza saradnja u procesu utvr\u0111ivanja sudbine nestalih, a da se u budu\u0107nosti ima u vidu da je dana\u0161njom presudom Srbiji i Hrvatskoj nametnuta obaveza o\u010duvanja mira i stabilnosti u regionu.<\/p>\n

Portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nemanja Stjepanovi\u0107:U obra\u010dunu sa demagogijom i nacionalizmom va\u017ene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-171231","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=171231"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/171231\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=171231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=171231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=171231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}