{"id":170794,"date":"2015-01-30T08:16:24","date_gmt":"2015-01-30T07:16:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=170794"},"modified":"2015-01-30T08:16:24","modified_gmt":"2015-01-30T07:16:24","slug":"ako-zvacete-zvaku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/30\/ako-zvacete-zvaku\/","title":{"rendered":"Ako \u017eva\u0107ete \u017evaku&#8230;"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/zvaka.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-170795\" title=\"zvaka\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/zvaka.jpg\" alt=\"\" width=\"132\" height=\"90\" \/><\/a>&#8230;samo nastavite &#8211; na taj na\u010din \u010distite usnu \u0161upljinu od bakterija, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Jedna guma za \u017evakanje bez \u0161e\u0107era iz usne duplje mo\u017ee da ukloni oko milion bakterija, \u0161to je 10 odsto ukupne populacije mikroorganizama u pljuva\u010dki i mo\u017ee se uporediti s efiksano\u0161\u0107u konca za \u010di\u0161\u0107enja zuba, pokazalo je istra\u017eivanje sprovedeno na univerzitetu u Groningenu u Holandiji.<\/p>\n<p>Grupa nau\u010dnika, koju je vodio Stefan Vesel, zaklju\u010dila je da \u017evaka\u0107a guma bez \u0161e\u0107era &#8220;prikuplja&#8221; bakterije iz svih uglova usne \u0161upljine, a kada guma za \u017evakanje zavr\u0161i u korpi za otpatke, s njom odlaze i bakterije.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je sprovedeno na studentima dobrovoljcima podeljenim u dve grupe \u010diji je zadatak bio da \u017eva\u0107u gumu bez \u0161e\u0107era 30 sekundi ili 10 minuta, a potom je obavljena analiza bakterija koje su se na nju &#8220;zalepile&#8221;.<\/p>\n<p>Holandski nau\u010dnici su pritom otkrili oko milion bakterija, uporediv\u0161i efikasnost gume za \u017evakanje sa \u010di\u0161\u0107enjem zuba dentalnim koncem.<\/p>\n<p>Ina\u010de, najvi\u0161e bakterija se za gumu zalepilo u prvoj fazi \u017evakanja, a dalje trajanje \u017evakanja rezultiralo je manjim brojem bakterija koje su prianjale za \u017evaka\u0107u gumu.<\/p>\n<p>&#8220;To se mo\u017ee objasniti smanjenjem koncentracije bakterija u pliva\u010dki ili pretpostavkom da ih je unistio sastojak \u017evaka\u0107ih guma ksilitol (\u0161e\u0107erni alkohol), potom hemijski prezervativi ili poja\u010diva\u010di ukusa koji bi trebalo efikasno da deluju protiv mikroba.<\/p>\n<p>Studija je pokazala i da je broj bakterija koje se otkloni iz usne \u0161upljine \u017evaka\u0107om gumom gotovo jednak koli\u010dini koja se zadr\u017ei posle pranja zuba novom \u010detkicom, ali bez paste za zube i dentalnog konca.<\/p>\n<p>Ina\u010de, u raznim oblicima, guma za \u017evakanje je poznata jo\u0161 iz perioda neolita, kada je bila napravljena od brezine kore, a prona\u0111ena je u finskoj Kieriki.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, smatra se da katran iz brezine kore ima antisepti\u010dka i neka druga pozitivna medicinska svojstva.<\/p>\n<p>Oblici gume za \u017evakanje kori\u0161\u0107eni su i u staroj Gr\u010dkoj, gde se \u017evakala guma napravljena od smole mastike.<\/p>\n<p>Tanjug<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8230;samo nastavite &#8211; na taj na\u010din \u010distite usnu \u0161upljinu od bakterija, ka\u017eu nau\u010dnici. Jedna guma za \u017evakanje bez \u0161e\u0107era iz usne duplje mo\u017ee da ukloni oko milion bakterija, \u0161to je 10 odsto ukupne populacije mikroorganizama u pljuva\u010dki i mo\u017ee se uporediti s efiksano\u0161\u0107u konca za \u010di\u0161\u0107enja zuba, pokazalo je istra\u017eivanje sprovedeno na univerzitetu u Groningenu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-170794","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170794","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=170794"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170794\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=170794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=170794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=170794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}