{"id":170770,"date":"2015-01-30T07:51:12","date_gmt":"2015-01-30T06:51:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=170770"},"modified":"2015-01-29T22:56:51","modified_gmt":"2015-01-29T21:56:51","slug":"tezak-uteg-tudeg-oportunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/30\/tezak-uteg-tudeg-oportunizma\/","title":{"rendered":"Te\u017eak uteg tu\u0111eg oportunizma"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mladen Barbari\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Slu\u017ebeno ime ove militantne islamisti\u010dke sekte otprilike glasi “Narod predan prorokovom u\u010denju za \u0161irenje i d\u017eihad” dok je Boko Haram uvrije\u017eeni naziv koji se prevodi kao “Zapadno obrazovanje je zabranjeno”. Unato\u010d ranijim krvavim obra\u010dunima s vladom i neistomi\u0161ljenicima, Boko Haram relativno je mirno agitirao za svoje ciljeve tijekom prvih sedam godina postojanja, a onda je po\u010deo nevi\u0111eni teror. Samo tijekom ovog mjeseca pripadnici Boko Harama pobili su preko dvije tisu\u0107e ljudi u gotovo svakodnevnim napadima na teritoriju Nigerije, ali i nekih okolnih zemalja. \u201eNe mogu se ja goloruk boriti protiv tih fanatika kada to ne mo\u017ee niti vlada”, re\u0107i \u0107e je jedan od milijuna Nigerijaca kojeg je Boko Haram protjerao iz vlastitog doma.<\/p>\n

Ubojstva, otmice i napadi Boko Harama koji teroriziraju Nigeriju, \u010cad, Niger i Kamerun preko sve u\u010destalijih medijskih napisa polagano sve vi\u0161e teroriziraju i zapadni svijet. Islamisti\u010dka sekta sa sjevera Nigerije dospjela je u sve medije u travnju pro\u0161le godine otmicom preko dvije stotine \u017eena, djevojaka i djevoj\u010dica, serijom bomba\u0161kih napada i ukupnim saldom od preko deset tisu\u0107a \u017ertava otkako je ova organizacija zapo\u010dela svoj teror 2002. godine. Masakr u pari\u0161koj redakciji Charlie Hebdoa dodatno je usmjerio pa\u017enju na aktivnosti Boko Harama koji je u istom tjednu opusto\u0161io sjeverno nigerijski ribarski grad Baga gdje se broj \u017ertava sekte, prema nekim izvorima, popeo na oko dvije tisu\u0107e. Premda se sekta bori za uspostavu \u0161erijatskog prava u \u010ditavoj (12 sjevernih pokrajina to su uvele jo\u0161 po\u010detkom 21. stolje\u0107a) Nigeriji i protjerivanje kr\u0161\u0107ana iz sjevernih pokrajina, njihove \u017ertve nisu samo kr\u0161\u0107ani i predstavnici nigerijskih vlasti koje optu\u017euju za korupciju, siroma\u0161tvo i odmak od prave vjere, ve\u0107 i muslimani koji ih kritiziraju ili nisu dovoljno “na liniji”.<\/p>\n

Slu\u017ebeno ime ove militantne islamisti\u010dke sekte otprilike glasi “Narod predan prorokovom u\u010denju za \u0161irenje i d\u017eihad” dok je Boko Haram uvrije\u017eeni naziv \u010diji je prevodi “Zapadno obrazovanje je zabranjeno”. Sama sekta osnovana je 2002. godine pod vodstvom Mohammeda Yusufa, elokventnog i karizmati\u010dnog vo\u0111e koji se \u017eestoko protivio zapadnim vrijednostima, posebno obrazovanju koje je do\u017eivljavao u izravnoj suprotnosti onome \u0161to, kako je smatrao, u\u010di pravi Islam. Samo dva dana prije smrti u ljeto 2009. godine u intervjuu za BBC izjavio je kako Zemlja nije okrugla te odbacio Darwinovu teoriju evolucije.<\/p>\n

“Ukoliko neko u\u010denje nije u skladu s na\u0161om vjerom, mi ga odbacujemo”, tvrdio je Yusuf prije no \u0161to ga je Nigerijska slu\u017eba sigurnosti 30. srpnja 2009. ubila bez su\u0111enja pred policijskom stanicom. Godinu dana je trajao mir koliko je Boko Haramu trebalo da se reorganizira u ti\u0161ini te je 2010. godine ponovo uskrsnuo pod vodstvom Abubakara Shekaua. Nekada\u0161nji zamjenik Yusufa o\u017eenio je jednu od njegove \u010detiri \u017eene i pojavio se kao novi duhovni vo\u0111a. Upravo je Shekau preuzeo odgovornost za otmicu preko 250 \u017eena i djevojaka u gradu Chibok na prolje\u0107e pro\u0161le godine. Premda su neke uspjele pobje\u0107i, ve\u0107ina je prisilno udata za ratnike Boko Harama.<\/p>\n

Korak dalje – suradnici Al-Qaedae i ISIS-a<\/strong><\/p>\n

Njegovim dolaskom na \u010delo organizacije po\u010dinje i niz sve krvavijih napada koji se intenziviraju lanjske godine. Samoubila\u010dki bomba\u0161ki napad u ljeto na zgradu UN-a u glavnom gradu Nigerije Abuji prilikom kojeg su poginule 23 osobe tek je bio uvod u jo\u0161 krvaviju jesen. Serija samoubila\u010dkih napada u sjevernoj pokrajini Yobo odnijela je jo\u0161 150 \u017ertava, dok je 30 ljudi poginulo na Bo\u017ei\u0107 u blizini katoli\u010dke crkve nedaleko Abuje u sredi\u0161njoj Nigeriji. Samo tijekom prvog mjeseca ove godine poginulo je preko dvije tisu\u0107e ljudi u gotovo svakodnevnim napadima koji su zabilje\u017eeni i u Kamerunu. U me\u0111uvremenu Boko Haram dobio je status suradnika Al-Qaedae i ISIS-a po \u010dijem je uzoru proglasio i kalifat.<\/p>\n

Unato\u010d krvavim obra\u010dunima s vladom i neistomi\u0161ljenicima, Boko Haram relativno je mirno agitirao za svoje ciljeve tijekom prvih sedam godina postojanja. Po\u010detkom 21. stolje\u0107a sjeverne su pokrajine redom uvodile \u0161erijat. U toj je klimi Muhammed Yusuf, koriste\u0107i infrastrukturu konzervativne islamisti\u010dke zajednice Izala, po\u010deo propagirati svoje ideje. \u010clanovi Izala nerijetko su sudjelovali u vlasti sjevernih pokrajina te su blagonaklono gledali na pravovjernog Yusufa koji je u njihovim prostorima okupljao mlade napadaju\u0107i korumpiranu i sekularnu vlast u Abudji. Kada je, uglavnom me\u0111u mladima, stekao dovoljno sljedbenika Yusuf osniva vlastitu sektu Boko Haram i povla\u010di se u nepristupa\u010dne dijelove pokrajine Borno.<\/p>\n

Sigurnosne slu\u017ebe potom upadaju u skrovi\u0161te Boko Harama gdje su zaplijenili oru\u017eje i bombe nakon \u010dega je Muhammed Yusuf uhi\u0107en. Tenzije me\u0111u policijom i sektom koja se protivi vlasti kulminirale su tijekom bizarnog sprovoda. Naime, policija je zaustavljala povorku Boko Harama koja ide na sprovod jednom \u010dlanu sekte jer nisu nosili zakonom propisane kacige. Nekoliko \u010dlanova Boko Harama je ubijeno \u0161to dovodi do trodnevnih obra\u010duna diljem sjevera u kojima stradava preko tisu\u0107u ljudi me\u0111u kojima i osniva\u010d sekte Muhammed Yusuf \u010dime je stekao status heroja i mu\u010denika. Premda je sekta nakon ovih sukoba mirovala gotovo godinu dana, tada zapravo po\u010dinje neslu\u017ebeni rat izme\u0111u Boko Harama i dr\u017eave.<\/p>\n

Iz europske perspektive gdje je Afrika po veli\u010dini “tu negdje” s na\u0161im kontinentom, a po va\u017enosti izme\u0111u izbora za pjesmu eurovizije i godi\u0161njeg festivala sira u Hampshireu, nerijetko je dovoljno samo taksativno nabrojati zlodjela Boko Haram da Europljanin zabrinuto zatrese glavom i okrene sljede\u0107u stranicu novine. Desetak tisu\u0107a mrtvih, oko milijun izbjeglica, petstotinjak otetih, pedesetak napada bomba\u0161a samoubojica kod Europljana s pravom zaziva mu\u010dninu kao, u ostalom, i u bilo kojeg Afrikanca. Uistinu, brojke tjeraju na pla\u010d, a sudbine koje se kriju iza brojeva nemogu\u0107e je i doku\u010diti.<\/p>\n

No, shvatiti smisao sudbin\u00e2 koje za sobom ostavljaju brojke o poginulim i raseljenim ljudima \u0161to ih je u krvavih pet godina posijao Boko Haram zna\u010di razumjeti i kontekst zemlje koja je povr\u0161inom velika kao Njema\u010dka i Francuska zajedno. Zemlje u kojoj se govori preko 400 razli\u010ditih jezika i u kojoj \u017eivi 170 milijuna stanovnika iz 250 razli\u010ditih etni\u010dkih zajednica. Iznimno bogate zemlje, desete izvoznice sirove nafte, 25. svjetske ekonomije, a u kojoj 100 milijuna stanovnika \u017eivi s manje od sedam kuna na dan i u kojoj zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu ima samo polovica \u017eitelja i to u glavnom gradu Abuji. Shvatiti sudbine preko deset tisu\u0107a poginulih i milijun raseljenih u ovoj golemoj zemlji velikog bogatstva, jo\u0161 ve\u0107e nejednakosti, neobrazovanosti i podjela, zna\u010di razumjeti njenu povijest. Povijest u kojoj je brojnim stanovnicima Nigerije nerijetko jedina zajedni\u010dka nit dugogodi\u0161nja engleska kolonijalna vlast.<\/p>\n

Kako je ba\u010den bumerang<\/strong><\/p>\n

Europljani se Nigerije ozbiljno hvataju po\u010detkom 19. stolje\u0107a kada trgovina robljem jo\u0161 uvijek cvjeta premda su same tr\u017enice zabranjene. Podru\u010djem dana\u0161nje Nigerije tada su prolazile kolonijalne sile i njihove privatne kompanije, a u ratu cijenama monopol su na kraju preuzeli Englezi \u010dije su privatne kompanije 1885. godine napokon istisnule konkurente iz Njema\u010dke i Francuske \u0161to je na kraju i ratificirano Berlinskom konferencijom. Nakon \u0161to su privatne kompanije obavile posao, administraciju je i slu\u017ebeno preuzela engleska kruna te su 1900. godine oformljeni Sjeverni i Ju\u017eni nigerijski protektorat. Ne zbog politi\u010dkih, ve\u0107 zbog ekonomskih razloga. Naime, dok je ju\u017eni dio zara\u0111ivao, sjeverni je protektorat \u010ditavo vrijeme gubio novac \u0161to su Englezi 1914. godine odlu\u010dili sprije\u010diti ujediniv\u0161i dva protektorata u jedinstvenu koloniju – Nigeriju. Dok je kolonizacija juga i\u0161la relativno lako sjever, kojim su vladali muslimanski emiri i, prije svega sultan Sokotoa, bio je puno tvr\u0111i orah.<\/p>\n

“Na jugu su uvedene \u0161kole kako bi se domicilno stanovni\u0161tvo osposobilo za pomo\u0107ne poslove \u0161to \u0107e kasnije postati embrio nadolaze\u0107e inteligencije i proletarijata. S druge strane, na sjeveru je kolonijalna uprava bila nesklona takvom pristupu kako ne bi uvrijedili lokalne emire na \u010dijoj je potpori i lojalnosti opstajala kolonijalna vlast”, tvrdi nigerijski znanstvenik Bayo Ogunrotifa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu u svom radu “Klasna teorija terorizma: Studija ustanka Boko Haram u Nigeriji” dodaju\u0107i kako je “na tim podru\u010djima kolonijalna vlast (uz pomo\u0107 lokalne elite koja joj se priklonila) ustoli\u010dila islamsko u\u010denje kako bi sprije\u010dili suprotstavljanje njihovoj dominaciji”.<\/p>\n

Koriste\u0107i se taktikom batine i \u0161tapa kolonijalisti su tako na sjeveru dana\u0161nje Nigerije do\u0161li do potpore za svoju vlast, ali su zauzvrat lokalnim suverenima ostavili visoki stupanj autonomije. Osamostaljenjem ove dr\u017eave od dva dijela povezane tek zajedni\u010dkom kolonijalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u nepravde nisu ispravljene ve\u0107 produbljene nakon 1960. godine.<\/p>\n

“Osim razvojnih programa industrije i infrastrukture, sjever je u\u010dinio malo da se rije\u0161e problemi u zdravstvu i \u0161kolstvu koji su bili puno dublji nego na jugu. U pogledu obrazovanja, ista kolonijalna politika koja je zabranjivala zapadno obrazovanje ostala je na snazi. Vladaju\u0107a elita na sjeveru ovaj je kolonijalni relikt odr\u017eala svjesno kako bi zadr\u017eala potpunu feudalizaciju dru\u0161tva u regiji poja\u010davaju\u0107i svoju mo\u0107 i utjecaj na narod. \u0160tovi\u0161e, otvoreno je jo\u0161 vi\u0161e islamskih \u0161kola koje su poha\u0111ali siroma\u0161ni dok su djeca bogatih odlazila u zapadnja\u010dke, misionarske, \u0161kole ustoli\u010dene za vrijeme kolonijalne vlasti”, zaklju\u010duje Bayo Ogunrotifa.<\/p>\n

Kako znanstvenik sa Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu ne pretjeruje kada govori o cijeni koju su kolonijalisti platili za vjernost emira i sultana od Sokotoa govori podatak da u sjevernoj Nigeriji i danas postoji titula Sultana Sokotoa koji je vjerski vo\u0111a 70-ak milijuna nigerijskih muslimana. Kao posljedica kolonijalne politike Nigerija i danas u 12 sjevernih dr\u017eava provodi \u0161erijat, a postotak stanovnika sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom u sjevernoj Nigeriji se kre\u0107e oko deset posto. Osim \u0161to su politi\u010dke odluke iz pro\u0161losti dovele do iznimne neobrazovanosti i ogromnog utjecaja radikalnih religija, Nigeriju je 80-ih godina zahvatila i politika \u0161tednje te strukturne reforme kakve u Europi do\u017eivljavamo tri desetlje\u0107a kasnije.<\/p>\n

Naime, nakon pada cijena nafte na svjetskom tr\u017ei\u0161tu tijekom 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a do\u0161lo je do kolapsa nigerijske ekonomije isklju\u010divo bazirane na izvozu nafte. Ubrzo su se kreditori pobojali kako Nigerija ne\u0107e mo\u0107i otplatiti dugove kada se pod patronatom MMF-a i Svjetske banke vlada odlu\u010duje na, kako se to onda zvalo, “plan o strukturnim prilagodbama”. I onda i danas to zna\u010di dokidanje svih socijalnih davanja, liberalizaciju tr\u017ei\u0161ta, privatizaciju te komercijalizaciju javnih slu\u017ebi.<\/p>\n

“Reforme su potpuno uni\u0161tile nigerijsku ekonomiju i razbile moralno tkivo dru\u0161tva. Masovno siroma\u0161tvo postalo je normalna stvar, srednja klasa je posve nestala dok je proizvodnja uni\u0161tena”, tvrdi Femi Falana, novinar Sahara Reportersa kojeg krasi epitet afri\u010dkog WikiLeaksa zbog razotkrivanja korupcije i zloupotrebe vlasti.<\/p>\n

U nasljedstvo im ostavljen te\u017eak uteg tu\u0111eg oportunizma<\/strong><\/p>\n

Prema podacima Federalnog ureda za statistiku, u Nigeriji je 1980. godine bilo 28 posto siroma\u0161nih dok je nakon politike \u0161tednje 1996. godine \u010dak 66 posto Nigerijaca \u017eivjelo s manje od 1,40 dolara na dan. Iznimno siroma\u0161tvo koje je zahvatilo Nigeriju osamdesetih podudara se i s promjenom vlasti u Iranu.<\/p>\n

“Osim ekonomskog efekta koji izazivaju promjene u Iranu, postojao je i sna\u017ean religijski u\u010dinak. Poja\u010dane su aktivnosti posebno me\u0111u mladim muslimanima u sjevernoj Nigeriji. Iranski pokret ohrabrio je mnoge fundamentalisti\u010dke muslimanske sekte, prije svega maitatsinski pokret Izala (u sklopu kojega kasnije djeluje osniva\u010d Boko Haram Muhammed Yusuf) i Muslimansku bra\u0107u koji su sve intenzivnije po\u010deli zahtijevati uvo\u0111enje \u010distog Islama i \u0161erijatskog zakona, zabrane hereti\u010dkih inovacija te uspostavljanje islamske dr\u017eave. U vrijeme iznimno te\u0161ke ekonomske situacije koju su Nigerijci pro\u017eivljavali, ove su kampanje religijskih fundamentalista pale na plodno tlo me\u0111u frustriranim lumpenproletarijatom”, smatra Bayo Ogunrotifa.<\/p>\n

Nakon gotovo tri desetlje\u0107a vladavine vojnih hunti, 1999. godine Nigerija se kona\u010dno demokratizira kada na vlast dolazi predsjednik Olasegun Obasanjo, no odnosi sjevera i juga Nigerije ni malo se ne mijenja. U vakuumu koji je na sjeveru Nigerije nastao kao posljedica kolonijalne politike Engleske, siroma\u0161tva, vje\u010ditih povlastica lokalnim elitama koje religiju koriste kao sredstvo kontrole i ucjene bogatijeg juga, te visoke neobrazovanosti koja iz toga proizlazi, Boko Haram pronalazi iznimno podatnu prazninu koju upotpunjava fundamentalizmom. Taj vakuum i nesposobnost vlade da se odupre fundamentalistima najbolje ocrtava izjava izbjeglice iz Madigurija.<\/p>\n

“Kada sam vidio vojnike kako pani\u010dno tr\u010de odbacuju\u0107i oru\u017eje i svla\u010de\u0107i uniforme shvatio sam da tamo vi\u0161e nemam \u0161to raditi. Pa ne mogu se valjda ja goloruk boriti protiv tih fanatika kada to ne mo\u017ee niti vlada”, rekao je jedan od milijun protjeranih za CNN nakon \u0161to je pobjegao u Kamerun pre\u017eivjev\u0161i napad Boko Harama u Madiguriju.<\/p>\n

Davno donesene odluke kolonijalnih imperatora i danas imaju ogromne posljedice na ovu veliku zemlju jo\u0161 ve\u0107eg bogatstva oko kojega su se nekad glo\u0111ale elite sjevera Europe, dok je danas kost prepu\u0161tena njihovoj nezakonitoj djeci s juga i sjevera Nigerije. No, dok su kolonijalisti u potrazi za profitom imali logi\u010dan razlog za ujedinjenjem protektorata, svojim su nasljednicima ostavili te\u017eak uteg vlastitog oportunizma. On i stotinu godina kasnije le\u017ei na grudima 250 naroda \u0161to pored sve nafte i bogatstva \u017eive u siroma\u0161tvu terorizirani od strane korumpirane dr\u017eave, podivljalih fundamentalista i duhova pro\u0161losti koji im se ukazuju na stranim platformama za va\u0111enje nafte u delti Nigera.<\/p>\n

Lupiga.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to je Boko Haram i \u0161to zapravo \u017eeli<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-170770","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=170770"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170770\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=170770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=170770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=170770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}