{"id":170599,"date":"2015-01-28T09:15:14","date_gmt":"2015-01-28T08:15:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=170599"},"modified":"2015-01-29T10:09:21","modified_gmt":"2015-01-29T09:09:21","slug":"david-protiv-neoliberalnog-golijata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/28\/david-protiv-neoliberalnog-golijata\/","title":{"rendered":"David protiv neoliberalnog Golijata"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Nakon pobjede Syrize, jedno od klju\u010dnih pitanja je koliko \u0107e njihovo rukovodstvo ustrajati u postoje\u0107im zahtjevima i ho\u0107e li ih pacificirati puno ja\u010di europski protivnici, bilo da je rije\u010d o prijetnjama ECB-a da \u0107e zaustaviti dotok likvidnosti u gr\u010dke banke, ili Njema\u010dke u kontekstu istupanja Gr\u010dke iz eurozone, ukoliko se ne pokore njihovim zahtjevima. Enormni javni dug postao je problem brojni europskih dr\u017eava, ne samo Gr\u010dke, pa u Syrizi smatraju da bi taj problem trebalo rije\u0161iti na razini cijele EU.<\/p>\n

Sino\u0107nja pobjeda Syrize i dalje odjekuje Europom. Odmah po objavi izbornih rezultata, prema kojima je stranci krajnje ljevice za dva mjesta izmakla apsolutna ve\u0107ina, euro je u odnosu na dolar pao na najni\u017eu razinu u posljednjih 11 godina. Britanski Guardian proglasio je pobjedu Syrize po\u010detkom ulaska europske politike u nestabilnu novu eru u kojoj politi\u010dki establishment treba ra\u010dunati na nove snage koje su do ju\u010der patronizirali: politi\u010dke pokrete koji se zala\u017eu za okon\u010davanje mjera \u0161tednje i ostalih aspekata ekonomske paradigme diktirane od strane najbogatijih europskih dr\u017eava.<\/p>\n

Europski tisak pi\u0161e kako bi rezultati gr\u010dkih izbora trebali biti jedna od glavnih tema dana\u0161njeg sastanka europskih ministara financija. Uo\u010di sastanka, britanski premijer David Cameron, jedan od najgrlatijih zagovornika nastavka mjera \u0161tednje u Europi, poru\u010dio je kako \u0107e pobjeda Syrize pove\u0107ati ekonomsku nesigurnost u EU.<\/p>\n

U Bruxellesu tek trebaju vidjeti kako \u0107e se prema postoje\u0107im politikama postaviti nova gr\u010dka vlada, pa tako i prema politici Troike, koju je, u zamjenu za financijsku pomo\u0107, obilato provodio biv\u0161i premijer Antonis Samaras. Premda je jo\u0161 do prije nekoliko godina Syriza tvrdila kako Gr\u010dka mora odustati od servisiranja dugova, \u010dak i pod cijenu izlaska iz eurozone, u zadnje vrijeme njihova je retorika poprili\u010dno ubla\u017eena. Alexis Tsipras \u0107e re\u0107i kako su se od tada promijenile okolnosti, pa samim time i njihovi zahtjevi prema Bruxellesu, zbog \u010dega im je danas najradikalniji zahtjev uspostavljajne novih uvjeta vra\u0107anja dugovanja me\u0111unarodnim kreditorima.<\/p>\n

Syriza se zala\u017ee za oprost polovice duga, uz produljenje otpla\u0107ivanja druge polovice na 50 godina, \u010dime bi se drasti\u010dno umanjili izdaci za servisiranje dugovanja i samim time otvorio prostor za obnovu razorene ekonomske i socijalne slike dana\u0161nje Gr\u010dke. Jedan od klju\u010dnih predizbornih prijedloga Syrize u tom je kontekstu bilo zazivanje europske konferencije o dugu, po uzoru na poslijeratnu sanaciju Njema\u010dke u pedesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a, \u0161to bi, prema njihovom mi\u0161ljenju, uvjetovalo sna\u017ean rast cjelokupne europske ekonomije.<\/p>\n

Enormni javni dug postao je, naime, problem brojni europskih dr\u017eava, ne samo Gr\u010dke, pa u Syrizi smatraju da bi taj problem trebalo rije\u0161iti na razini cijele EU. Od nekoliko mogu\u0107ih solucija, Syriza je predlo\u017eila progresivno oporezivanje najbogatijih pojedinaca, u kombinaciji s ECB-ovom kupnjom dr\u017eavnih obveznica od privatnih investitora na sekundarnim tr\u017ei\u0161tima obveznica. ECB bi u teoriji mogao kupiti stotine milijardi eura duga u obliku dr\u017eavnih obveznica, i onda produljiti dospije\u0107e tih obveznica do beskona\u010dnosti, te smanjiti kuponsku kamatnu stopu na nulu. ECB je pro\u0161li tjedan pokrenuo otkup dr\u017eavnih obveznica u vrijednosti od 1,1 bilijuna eura, unato\u010d protivljenju Njema\u010dke, ali je pitanje koliko je realno o\u010dekivati njihove jo\u0161 radikalnije poteze.<\/p>\n

Sami kreditori nisu pokazali interes za prijedloge Syrize, jer bi otpisivanje duga zna\u010dilo i njihove enormne gubitke, dok su iz Njema\u010dke i Francuske poru\u010dili kako o\u010dekuju da ova zemlja nastavi vra\u0107ati dugove po postoje\u0107em tempu. Jedina alternativa u tom je kontekstu prestanak provo\u0111enja mjera \u0161tednje i poticanje rasta, \u0161to bi prema mi\u0161ljenju pojedinih stru\u010dnjaka stvorilo okolnosti u kojima otpisivanje dugovanja ne bi bilo potrebno.<\/p>\n

No, upravo je sama rasprava o ovim pitanjima, koju \u0107e Syriza zasigurno produbiti, potaknulo ugledne ekonomiste da navijaju za njihov izborni trijumf. Ugledni kejnezijanac i profesor ekonomije na Oxfordu Simon Wren-Lewis, istaknuo je kako bi, \u010dak i u slu\u010daju kad bi pojedinci u Njema\u010dkoj bili “toliko glupi i okrutni da se zala\u017eu za izbacivanje Gr\u010dke iz eurozone”, ostatak dr\u017eava u monetarnoj uniji to ne bi dozvolilo. “Kreditori bi izgubili sve, jer bi Gr\u010dka o\u010digledno u potpunosti odustala od vra\u0107anja dugova, \u0161to bi potaknulo bojazan da \u0107e sli\u010dno u\u010diniti neke druge zemlje europske periferije”, veli Wren-Lewis, dodaju\u0107i kako bi djelomi\u010dni otpis gr\u010dkih i drugih dugova donijelo puno dobrih efekata za cijelu eurozonu. “Gr\u010dka bi se oporavila od paraliziraju\u0107ih mjera \u0161tednje koje su imale katastrofalne ekonomske i socijalne posljedice u ovoj zemlji. Zemlje sjevera i MMF bi djelomi\u010dno popravili gre\u0161ke koje su po\u010dinili od 2010. do 2012. godine, kad su najprije odga\u0111ali restrukturiranje duga, a zatim ga tek djelomi\u010dno provodili. Njema\u010dki porezni obveznici mogli bi shvatiti kako od 2010. problem nije Gr\u010dka, ve\u0107 potezi njihove vlade koja je poku\u0161ala za\u0161tititi njema\u010dke banke i provoditi brutalne mjere \u0161tednje”, poru\u010dio je.<\/p>\n

Kakvi god ishodi pregovora bili, ako do njih uop\u0107e i do\u0111e, izvjesno je da bi nova gr\u010dka vlada mogla do kraja inzistirati na ovim uvjetima, posebno na dokidanju mjera \u0161tednje. Klju\u010dni razlog je \u010dinjenica da je \u0161tednja tamo odavno prerasla domenu ekonomije i postala pitanje \u017eivota i smrti. Od 2011. godine, nezaposlenost je u Gr\u010dkoj porasla za 41 posto, dok 31 posto Grka \u017eivi na rubu siroma\u0161tva, od \u010dega je siroma\u0161nim progla\u0161eno gotovo pola milijuna maloljetnika. Zbog nemogu\u0107nosti pla\u0107anja ra\u010duna, 300 tisu\u0107a ljudi \u017eivi bez struje. Stopa suicida pove\u0107ana je za 43 posto od izbijanja krize, a zaraza sidom za 200 posto.<\/p>\n

Svi ovi statisti\u010dki podaci odavno su povezani uz brutalne mjere \u0161tednje koje provode MMF, Europska sredi\u0161nja banka i EU. Profesorica na sveu\u010dili\u0161tu u Massachusettsu Panayota Gounari nazvala je ove trendove “socijalnom nekrofilijom”, isti\u010du\u0107i kako je rije\u010d o “neoliberalnim ekonomskim politikama koje rezultiraju fizi\u010dkim, materijalnim, socijalnim i financijskim uni\u0161tenjem ljudskih bi\u0107a”.<\/p>\n

Utoliko i ne \u010dudi sve zna\u010dajniji rast popularnosti stranaka i organizacija takozvane nove ljevice diljem Europe, poput Zdru\u017eene levice u Sloveniji ili Radni\u010dke fronte u Hrvatskoj, koje programatski zahtijevaju drasti\u010dno razila\u017eenje od postoje\u0107ih ekonomskih mjera koje provodi politi\u010dki establishment, sastavljen od lijevog i desnog centra, izmjenjuju\u0107i se na izborima da bi provodio gotovo identi\u010dne politike. To je, pored Gr\u010dke, najvidljivije u \u0160panjolskoj, gdje je Podemos u samo godinu dana postala najpopularnija stranka, te bi u dogledno vrijeme mogli preuzeti vlast u ovoj zemlji. Simptomati\u010dan je u tom kontekstu sino\u0107nji uredni\u010dki komentar britanskog Guardiana, gdje su poru\u010dili da su izborni rezultati u Gr\u010dkoj jasan signal “europskom Sjeveru da moraju po\u010deti slu\u0161ati poruke s Juga.”<\/p>\n

Govore\u0107i prije nekoliko dana na skupu Syrize u Ateni, Pablo Iglesias iz \u0161panjolskog Podemosa je poru\u010dio kako oni nemaju radikalne zahtjeve, ve\u0107 da se bore za mjere koje vra\u0107aju dostojanstvo gra\u0111anima i restauriraju istinsku demokraciju.<\/p>\n

“Borimo se za sva djeca idu u javne \u0161kole \u010dista i nahranjena, da svi stariji primaju mirovine i da se za njih brinu u najboljim bolnicama, da mladi ljudi, bez obzira na njihovo podrijetlo, imaju mogu\u0107nost odlaska na fakultet, da niti jedna banka ne mo\u017ee izbaciti obitelj na ulicu bez alternativnog zbrinjavanja, da svi mogu raditi u pristojnim uvjetima bez primanja sramotno niskih pla\u0107a, da proizvodnja informacija u novinama i na televiziji nije privilegija multimilijuna\u0161a, da dr\u017eave ne moraju kle\u010dati pred stranim \u0161pekulantima\u2026”, poru\u010dio je Iglesias.<\/p>\n

Nakon pobjede Syrize, jedno od klju\u010dnih pitanja je koliko \u0107e njihovo rukovodstvo ustrajati u postoje\u0107im zahtjevima, i ho\u0107e li ih pacificirati puno ja\u010di europski protivnici, bilo da je rije\u010d o prijetnjama ECB-a da \u0107e zaustaviti dotok likvidnosti u gr\u010dke banke, ili Njema\u010dke u kontekstu istupanja Gr\u010dke iz eurozone, ukoliko se ne pokore njihovim zahtjevima.<\/p>\n

Syriza je, uostalom, u kontekstu marketin\u0161kog umivanja svojeg imagea i dosad nailazila na kritike dijela intelektualne ljevice. Profesor na ekonomskom institutu Levy C.J. Polychroniou napisao je nedavno kako se Syriza pretvara u jo\u0161 jednu od mnogih reformisti\u010dkih lijevih stranaka koje, umjesto da se bore za novi dru\u0161tveni poredak, promoviraju “ljep\u0161u” verziju kapitalizma unutar neoliberalne Europe, izbjegavaju\u0107i pritom razgovore o radikalnijim dru\u0161tvenim promjenama.<\/p>\n

“Rukovodstvo Syrize mo\u017ee se pretvarati da ne vide mane koje predstavlja strategija navodne radikalno lijeve stranke, ali je svjesna da \u0107e na vlasti biti suo\u010deni sa spektakularnim izazovima. Zemlja je pred bankrotom, dug je nezamisliv, ba\u0161 kao i neki budu\u0107i rast, neoliberalizam i fiskalna \u0161tednja su \u010dinjenica diljem Europe, a ve\u0107ina Grka tvrdoglavo se zala\u017ee za eurozonu. U tom kontekstu, strategije Syrizinog vodstva su u isto vrijeme oportunisti\u010dne i realisti\u010dke. U isto vrijeme obe\u0107avaju previ\u0161e i premalo”.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon pobjede Syrize, jedno od klju\u010dnih pitanja je koliko \u0107e njihovo rukovodstvo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-170599","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=170599"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170599\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=170599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=170599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=170599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}