{"id":170066,"date":"2015-01-22T07:24:03","date_gmt":"2015-01-22T06:24:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=170066"},"modified":"2015-01-23T08:30:51","modified_gmt":"2015-01-23T07:30:51","slug":"kad-satira-izazove-mrznju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/22\/kad-satira-izazove-mrznju\/","title":{"rendered":"Kad satira izazove mr\u017enju"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Peter Noorlander*<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/Peter-Noorlander.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-170068\" title=\"Peter Noorlander\/medialaw2013.law.hku.hk\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/Peter-Noorlander.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Nakon u\u017easnog ubistva karikaturista, novinara i policajaca u prostorijama francuskog satiri\u010dnog \u010dasopisa Charlie Hebdo, i ubistva nekoliko talaca u povezanom napadu na jevrejski supermarket, ponovo je pokrenuta rasprava da li neke od karikatura Charlie Hebdo zaista idu predaleko i predstavljaju \u201egovor mr\u017enje\u201c. Da li su njihove karikature bile rasisti\u010dke? Da li su vrije\u0111ali islam? Postoji li pravo na nevrije\u0111anje, i gdje je granica izme\u0111u uvrede i izazivanja mr\u017enje?<\/p>\n<p>Svi osim najvatrenijih zagovornika slobodnog govora priznaju da pravo na slobodu izra\u017eavanja nije neograni\u010deno. \u010cak i u SAD, koja od svih zemalja svijeta ima najja\u010du ustavnu za\u0161titu slobode govora, postoje ograni\u010denja. Ali gdje treba podvu\u0107i crtu, pogotovo u odnosu na uvrjedljivi govor i izazivanje mr\u017enje? Detaljniji osvrt na nedavne francuske predmete i odluke Evropskog suda za ljudska prava mo\u017ee da pru\u017ei informacije od zna\u010daja za ovu raspravu.<\/p>\n<p>Francuski zakoni o govoru mr\u017enje su veoma strogi. Vrije\u0111anje osobe po osnovu vjere ili izazivanje mr\u017enje su krivi\u010dna djela, kao i \u201eveli\u010danje\u201c terorizma. Ovi zakoni se \u010desto primjenjuju. Jedan karikaturista je nov\u010dano ka\u017enjen 2001. zbog satiri\u010dnog prikaza napada na \u201eKule bliznakinje\u201c, uprkos njegovim tvrdnjama da mu je najmera bila da kritikuje politiku SAD. Nedavno je jedan aktivista, biv\u0161i komi\u010dar (Dieudonn\u00e9M'bala) imao nekoliko okr\u0161aja sa zakonom zbog antisemitizma, a trenutno je pod policijskom istragom zbog ironi\u010dne objave na Facebook-u: \u201e\u0161to se mene ti\u010de, ja se osje\u0107am Charlie Coulibaly\u201d (\u0161to se mo\u017ee tuma\u010diti kao saosje\u0107anje i prema Charlie Hebdo i jednom od ubica).<\/p>\n<p>Tokom godina, Charlie Hebdo je tu\u017een skoro 50 puta pred francuskim sudovima, uglavnom od strane vjerskih grupa. Katoli\u010dke grupe su naj\u010de\u0161\u0107e bile sklone tu\u017ebama, a za njiima islamska udru\u017eenja i desni\u010darski aktivisti, koje je Charlie Hebdo tako\u0111e vrije\u0111ao sna\u017eno i s entuzijazmom. Odre\u0111eni broj ovih predmeta je pokrenuo pitanje da li karikature ili tekstovi objavljeni u Charlie Hebdo predstavljaju govor mr\u017enje.<\/p>\n<p>Slu\u010daj koji mo\u017eda najbolje ilustruje ovu raspravu je onaj koji je uslijedio nakon \u0161to je Charlie Hebdo 2006. objavio tzv. \u201eMuhamedove karikature\u201c, koje su prvobitno objavile danske novine, Jyllands Posten. Koalicija islamskih grupa je tu\u017eila Charlie Hebdo, navode\u0107i da su tri karikature posebno vrije\u0111ale njihova religijska vjerovanja. Prva, koja se pojavila na naslovnoj strani, prikazivala je proroka Muhameda kako pla\u010de i govori \u201eTe\u0161ko je kad te vole budale\u201c. U natpisu je stajalo \u201eMuhamed preplavljen emocijama zbog fundamentalista\u201c. Druga karikatura je prikazivala proroka Muhameda kako \u010duva kapije Raja i govori bomba\u0161ima samoubicama koji \u010dekaju u redu: \u201ePrestanite, prestanite! Nemamo vi\u0161e djevica!\u201c. Tre\u0107a karikatura je prikazivala proroka Muhameda kako nosi turban u kome je sakrivena bomba sa upaljenim fitiljem.<\/p>\n<p>Sud visoke instance u Parizu (Tribunal de Grande Instance) je 2007. presudio da karikature nijesu podsticale na mr\u017enju i da se nijesu mogle smatrati \u201egovorom mr\u017enje\u201c. Sud je naglasio zna\u010daj za\u0161tite slobode govora u demokratskom dru\u0161tvu, kao i potrebu da se toleri\u0161u mi\u0161ljenja drugih \u2013 uklju\u010duju\u0107i i mi\u0161ljenja koja bi neko mogao protuma\u010diti kao uvrjedljiva. Sud je tako\u0111e primijetio da su se karikature pojavile u satiri\u010dnom \u010dasopisu koji je javnost mogla slobodno da kupi ili ne kupi \u2013 nijesu se pojavile na bilbordima pored puta koje mo\u017ee vidjeti svako. \u0160to se ti\u010de samih karikatura, sud je presudio da se dvije od tri nijesu odnosile na sve muslimane, ve\u0107 su satiri\u010dno prikazivale nasilne ekstremiste. Ovo nije predstavljalo govor mr\u017enje.<\/p>\n<p>Sud je utvrdio da je tre\u0107a karikatura, koja prikazuje proroka Muhameda sa bombom u turbanu, znatno mra\u010dnija od ostalih i da bi se mogla smatrati uvrjedljivom za sve muslimane. Me\u0111utim, njena ponovna objava je bila opravdana zbog javne rasprave na me\u0111unarodnom nivou iz vremena \u201eMuhamedovih karikatura\u201c \u2013 njen zna\u010daj za objavljivanje i pravo Charlie Hebdo da komentari\u0161e i doprinosi ovoj raspravi su zna\u010dili da namjera iza objavljivanja ove karikature nije bila izazivanje mr\u017enje i da se nije mogla smatrati \u201egovorom mr\u017enje\u201c.<\/p>\n<p>Evropsko pravo ljudskih prava tretira slu\u010dajeve poput ovog uz odre\u0111enu dozu opreza. Evropska konvencija za za\u0161titu ljudskih prava \u0161titi pravo na slobodu izra\u017eavanja kao i pravo na slobodu vjeroispovjesti, a osu\u0111uje izazivanje mr\u017enje. Evropski sud za ljudska prava je odlu\u010divao u nekoliko slu\u010dajeva koji su uklju\u010divali \u201ezapaljuju\u0107e\u201d knjige, karikature ili umjetni\u010dka djela. U jednom predmetu iz 1991. koji se ticao knjige Salmana Ru\u0161dija (Salman Rushdie), Satanski stihovi (Satanic Verses), grupa muslimana se \u017ealila da je propustom Velike Britanije da zabrani knjigu &#8211; koju su oni smatrali bogohulnom &#8211; povrije\u0111eno njihovo pravo na mirno u\u017eivanje vjerskih uvjerenja. Njihova predstavka je odbijena s obrazlo\u017eenjem da se njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti nije moglo zasnivati na sprovo\u0111enju zabrane &#8211; sloboda vjeroispovijesti nije uklju\u010divala pravo da ona ne mo\u017ee biti predmet uvrede. U jednom kasnijem slu\u010daju protiv Poljske, \u010diji je predmet bila slika Isusa i Marije na kojoj su prikazani kako nose gas-maske, sli\u010dna tu\u017eba je odbijena. Evropska komisija za ljudska prava utvrdila je u tom slu\u010daju da \u201epripadnici vjerske zajednice moraju tolerisati i prihvatiti odbijanje drugih da prihvate njihova vjerska uvjerenja, pa \u010dak i propagiranje drugih doktrina koje su neprijateljski nastrojene prema njihovoj vjeri.\u201c<\/p>\n<p>U slu\u010dajevima u kojima nije prepoznato da se radi o umjetnosti ve\u0107e dru\u0161tvene vrijednosti, Sud je imao manje razumijevanja. Sud je 1994. podr\u017eao zabranu filma u Austriji koji je predstavljao hri\u0161\u0107anskog Boga kao starog, kao bogalja i neefikasnog; Isusa kao mra\u010dnog \u201emaminog sina\u201c, a Djevicu Mariju kao promiskuitetnu osobu. Oni su svi prikazani kao da su u zavjeri sa \u0111avolom, i austrijske vlasti su zabranile film jer je vrije\u0111ao hri\u0161\u0107ane. Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da ovim nije naru\u0161eno pravo na slobodu izra\u017eavanja, jer su tvorci filma bili \u201eneopravdano uvrjedljivi\u201c i da su austrijske vlasti ispravno \u201esprije\u010dile da neki ljudi osjete da su njihova religijska uvjerenja napadnuta na neopravdan i uvrjedljiv na\u010din.\u201c Nasuprot tome, u svojoj presudi iz 2006. Sud je utvrdio da je osuda zbog uvrede po vjerskom osnovu u francuskom novinskom \u010dlanku koji je kritikovao doktrinu katoli\u010dke crkve i ukazivao na veze s po\u010decima holokausta povrije\u0111eno pravo na slobodu izra\u017eavanja. Sud je smatrao da je ovaj \u010dlanak doprinio javnoj raspravi o mogu\u0107im razlozima za nastanak holokausta i da je ovo o\u010digledno bilo pitanje od javnog interesa.<\/p>\n<p>Ovo sve daje jasne smjernice: demokratskim dru\u0161tvima je neophodno omogu\u0107iti da raspravljaju o aktuelnim temama i pitanjima koja se ti\u010du svih nas, a mi moramo prihvatiti da neki od nas imaju jake stavove. To je su\u0161tina tolerancije i pluralizma. Samo prikazivanje vjerske figure poput proroka Muhameda je dozvoljeno, iako bi to neki vjernici mogli protuma\u010diti kao uvredu. Izazivanje mr\u017enje prema drugima samo zbog njihovih vjerskih uvjerenja prelazi granicu; ali satiri\u010dno prikazivanje nasilnih ekstremista unutar religije je sastavni dio demokratskog dru\u0161tva. To zna\u010di da karikaturista ima puno pravo da satiri\u010dno prika\u017ee islamski fundamentalizam, problem koji dominira javnim raspravama jo\u0161 od ranih 2000-ih.<\/p>\n<p>Presuda francuskog suda u slu\u010daju Charlie Hebdo iz 2007. nosi i veoma jednostavnu, pragmati\u010dnu poruku: ako Vam se ne dopadaju karikature, nemojte kupovati \u010dasopis.<\/p>\n<address>*Peter Noorlander je advokat i direktor NVO Media Legal Defence Initiative iz Londona<\/address>\n<p>* * *<\/p>\n<p><strong>Izvod iz presude Suda visoke instance u Parizu (Tribunal de Grande Instance de Paris), predmet br. 2007-327959, 22. mart 2007:<\/strong><\/p>\n<p>\u201d&#8230; S obzirom na to da se osnovna pravila u ovom predmetu moraju primijeniti kroz princip koji uzima u obzir i ustavnu i konvencionalnu vrijednost slobode izra\u017eavanja;<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da je takav vid slobode bitan ne samo za informacije ili ideje koje se blagonaklono prihvataju ili koje se smatraju bezopasnim ili bezna\u010dajnim u odre\u0111enom dru\u0161tvu, ve\u0107 je bitan i za sve one koje vrije\u0111aju, \u0161okiraju ili zabrinjavaju, kako i nala\u017eu principi pluralizma i tolerancije koji se naro\u010dito name\u0107u u dobu koje karakteri\u0161e koegzistencija mnogobrojnih vjera i vjeroispovijesti unutar jedne nacije;<\/p>\n<p>S obzirom na to da je u Francuskoj, u lai\u010dkom i pluralisti\u010dkom dru\u0161tvu, po\u0161tovanje svih vjera pra\u0107eno slobodom kritikovanja bilo koje religije i slobodom predstavljanja subjekata ili predmeta vjerskog obo\u017eavanja; budu\u0107i da se izra\u017eavanje koje vrije\u0111a bo\u017eanstvo ili religiju ne zabranjuje, za razliku od uvrede, \u010dim ona predstavlja li\u010dni i direktni napad usmjeren protiv jedne osobe ili protiv grupe osoba zbog njihove religijske pripadnosti;<\/p>\n<p>S obzirom na to da iz ovih razmatranja proisti\u010de da se ograni\u010denja mogu primijeniti na slobodu govora ako se ona manifestuje na na\u010din koji je uvredljiv za drugoga, a ne doprinosi bilo kakvom obliku javne rasprave koja mo\u017ee da favorizuje napredak u pitanjima \u010dovje\u010dnosti;<\/p>\n<p>S obzirom na to da je CHARLIE HEBDO satiri\u010dan \u010dasopis koji sadr\u017ei mnogobrojne karikature, a koji niko nije obavezan da kupi ili \u010dita, za razliku od ostalih sadr\u017eaja kao \u0161to su plakati izlo\u017eeni na javnim mjestima;<\/p>\n<p>S obzirom na to da se svaka karikatura posmatra kao portret koji je li\u0161en dobrog ukusa kako bi ispunio svoju parodijsku funkciju, bilo na burleskan ili groteskan na\u010din; budu\u0107i da pretjerivanje tada funkcioni\u0161e kao dosjetka zahvaljuju\u0107i kojoj je mogu\u0107e zaobi\u0107i cenzuru, a da se ironija koristi kao instrument dru\u0161tvene i politi\u010dke kritike, pozivaju\u0107i na prosu\u0111ivanje i debatu;<\/p>\n<p>S obzirom na to da knji\u017eevni \u017eanr karikature, iako namjerno provokativan, u\u010destvuje u slobodi izra\u017eavanja i razmjene mi\u0161ljenja; budu\u0107i da se, zbog pretjerivanja u sadr\u017eaju ovih namjerno neu\u010dtivih crte\u017ea, moraju uzeti u obzir pretjerivanje i subjektivnost koji su svojstveni upravo ovom na\u010dinu izra\u017eavanja kako bi se analizirali smisao i zna\u010daj spornih crte\u017ea, dok pravo na kritiku i humor, me\u0111utim, nisu bez ograni\u010denja;<\/p>\n<p>S obzirom na to da je prva karikatura objavljena na naslovnoj strani \u010dasopisa KABIJEV (CABU) crte\u017e koji pokazuje bradatog \u010dovjeka, koji o\u010digledno predstavlja proroka MUHAMEDA, kako se rukama dr\u017ei za glavu govore\u0107i: \u201eTe\u0161ko je kad te vole budale\u2026\u201c;<\/p>\n<p>S obzirom na to da se ovaj poslednji pojam, ukoliko uop\u0161te predstavlja uvredljiv izraz, odnosi samo na \u201efundamentaliste\u201c posebno spomenute u naslovu \u201eMUHAMED OPKOLJEN FUNDAMENTALISTIMA\u201c;<\/p>\n<p>S obzirom na to da podnosioci tu\u017ebe pogre\u0161no tvrde da se ova poslednja rije\u010d odnosi samo na vi\u0161i ili manji stepen po\u0161tovanja dogmi, pozivaju\u0107i se na navodni opskurantizam mnogobrojnih muslimana koje je povrijedilo ponovno objavljivanje danskih karikatura; budu\u0107i da se, ustvari, fundamentalisti ne mogu izjedna\u010diti sa svim muslimanima, naslovna strana nedjeljnika se mo\u017ee razumjeti samo ako taj pojam ozna\u010dava najve\u0107e fundamentaliste koji, svojim ekstremizmom, dovode proroka do o\u010dajanja isti\u010du\u0107i izopa\u010denost njegove poruke;<\/p>\n<p>S obzirom na to da ovaj crte\u017e ne mo\u017ee, u ovim uslovima, zaslu\u017eivati osudu u vidu prevencije;<\/p>\n<p>S obzirom na to da su ostale dvije sporne karikature dio onih koje je prvobitno objavio danski \u010dasopis JYLLANDS-POSTEN i koje su ponovo objavljene na 2. i 3. strani \u010dasopisa CHARLIE HEBDO; budu\u0107i da bi jedna od njih trebalo da predstavlja proroka MUHAMEDA koji do\u010dekuje teroriste na oblaku i koji govori slede\u0107e: \u201eStop stop we ran out of virgins!\u201c \u0161to bi, prema mi\u0161ljenju podnosioca tu\u017ebe, moglo da se prevede kao: \u201ePrestanite, prestanite, nemamo vi\u0161e djevica\u201c, a to se odnosi na Kuran po kome onoga ko ispuni odre\u0111ene vjerske zadatke, u raju \u010deka dru\u0161tvo mladih djevica;<\/p>\n<p>S obzirom na to da ovaj crte\u017e jasno evocira samoubila\u010dke napade koje su po\u010dinili pojedini muslimani i pokazuje da prorok od njih tra\u017ei da prestanu sa time; budu\u0107i da taj crte\u017e, me\u0111utim, ne mije\u0161a islam sa teroristi\u010dkim aktima i da se on, dakle, ne odnosi kao prethodni na sve muslimane zbog njihove religije;<\/p>\n<p>S obzirom na to da poslednji sporni crte\u017e pokazuje lice bradatog \u010dovjeka, ozbiljnog izgleda i sa turbanom u obliku bombe sa upaljenim fitiljem, na kome je na arapskom napisana islamska krilatica: \u201eAlah je veliki, Muhamed je njegov prorok\u201c; budu\u0107i da se pojavljuje na potpuno druga\u010diji na\u010din i u mnogo mra\u010dnijem izdanju nego ostalih jedanaest danskih karikatura koje su tako\u0111e razli\u010dite po stilu i obra\u0111enoj temi; budu\u0107i da on ne izaziva smijeh ve\u0107 prije zabrinutost i strah;<\/p>\n<p>S obzirom na to da, zbog svog zna\u010daja, ako se ovaj crte\u017e posmatra zasebno, on izgleda kao da vrije\u0111a sve sljedbenike ove vjere i da ih u njihovim razmatranjima poga\u0111a zbog njihove pokornosti, izjedna\u010davaju\u0107i ih \u2013 bez razlike i nijansi \u2013 kao osobe vjerne izu\u010davanju sadr\u017eaja, on \u0107e se razmatrati u kontekstu njegove publikacije;<\/p>\n<p>S obzirom na to da objavljivanjem karikatura Muhameda CHARLIE HEBDO nije imao za cilj da informi\u0161e javnost o aktuelnoj temi, ve\u0107 da se odupre zastra\u0161ivanju i da se solidari\u0161e sa ugro\u017eenim novinarima, zala\u017eu\u0107i se za \u201eprovokaciju i nepo\u0161tovanje\u201c, nude\u0107i da se na taj na\u010din ispitaju granice slobode izra\u017eavanja, budu\u0107i da ova situacija ne sumnji\u010di CHARLIE HEBDOda je odlu\u010dio da objavi svoje karikature u komercijalnoj perspektivi, kako to navode podnosioci tu\u017ebe, na osnovu toga da se radi o specijalnom broju koji ima ve\u0107i tira\u017e i du\u017ei period publikacije nego ina\u010de;<\/p>\n<p>S obzirom na to da je prikaz proroka sa turbanom u obliku bombe sa zapaljenim fitiljem d\u00e2t u veoma malom formatu zajedno sa jedanaest ostalih danskih karikatura, na dvije strane na kojima se tako\u0111e nalaze, pored uvodnog \u010dlanka Filipa VAL-a (Philippe VAL), tekst u korist slobode izra\u017eavanja koji je \u010dasopisu CHARLIE HEBDO uputilo UDRU\u017dENJE PROGLASA SLOBODA (AML \u2013 ASSOCIATION DU MANIFESTE DES LIBERTES) koje okuplja \u201emu\u0161karce i \u017eene muslimanske kulture koji su nosioci vrijednosti sekularizma i dijeljenja\u201c, kao i crte\u017e VOLINSKOG (WOLINSKI) koji prikazuje MUHAMEDA koji se smije danskim karikaturama;<\/p>\n<p>Naro\u010dito imaju\u0107i u vidu da je crte\u017e o kom je rije\u010d, a koji je samo reprodukcija karikature koju je objavio jedan danski \u010dasopis, uklju\u010den u specijalni broj \u010dija naslovna strana funkcioni\u0161e kao editorijal sveukupnog sadr\u017eaja i slu\u017ei kao uop\u0161tena prezentacija stava CHARLIE HEBDO-a, i u takvom slu\u010daju taj crte\u017e mo\u017ee da se posmatra samo kao dio razmi\u0161ljanja u kontekstu rasprave o idejama o ekscesima pojedinih pristalica fundamentalisti\u010dkog islama, koje su dale povoda za izlive nasilja;<\/p>\n<p>S obzirom na to da, uprkos \u0161okantnom, mo\u017eda \u010dak i uvrjedljivom karakteru te karikature za senzibilitet muslimana, kontekst i okolnosti njegovog objavljivanja u \u010dasopisu CHARLIE HEBDO isklju\u010duju bilo koje svjesne namjere direktnog i neosnovanog suprotstavljanja svim muslimanima, budu\u0107i da dozvoljene granice slobode izra\u017eavanja nisu prekora\u010dene, i da sporni crte\u017e u\u010destvuje u javnoj raspravi od op\u0161teg interesa koja je nastala iz zloupotreba muslimana koji vr\u0161e krivi\u010dna djela tvrde\u0107i da pripadaju toj religiji i da ona mo\u017ee da upravlja politi\u010dkom sferom; budu\u0107i da poslednji kritikovani crte\u017e zato ne predstavlja uvredu koja bi, u jednom demokratskom dru\u0161tvu, opravdala ograni\u010davanje slobodnog ostvarivanja prava na izra\u017eavanje&#8230;\u201d.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p><strong>Izvod iz presude Apelacionog suda u Parizu (Cour d&#8217; Appel de Paris), predmet br. 07\/02873, 12. mart 2008:<\/strong><\/p>\n<p>\u201d&#8230;. Poseban broj ovoga \u010dasopisa, koji je gotovo u potpunosti posve\u0107en \u201eMuhamedovim karikaturama\u201c, ne samo da reprodukuje karikature koje su 30. septembra 2005. godine bile objavljene u danskom \u010dasopisu Jylland Posten koji ih je naru\u010dio od dvanaest ilustratora, ve\u0107 predstavlja i mnoge druge crte\u017ee, razli\u010dite tekstove i \u010dlanke koji razmatraju muslimanski fundamentalizam i potrebnu slobodu izra\u017eavanja;<\/p>\n<p>S obzirom na to da su tri sporne karikature \u2013 prva crta\u010da KABIJA (CABU), a ostale dvije reprodukcija dvije karikature objavljene u danskom \u010dasopisu;<\/p>\n<p>S obzirom na to da prva, na naslovnoj strani, prikazuje bradatog \u010dovjeka koji o\u010digledno predstavlja proroka Muhameda koji se rukama dr\u017ei za glavu i govori : \u201eTe\u0161ko je kad te vole budale&#8230;\u201c;<\/p>\n<p>S obzirom na to da bi, na tre\u0107oj stranici, jedna od karikatura trebalo da predstavlja proroka Muhameda koji do\u010dekuje teroriste na oblaku govore\u0107i : \u201eStop stop we ran out of virgins\u201c, \u0161to bi, prema podnosiocima tu\u017ebe, moglo da se prevede kao : \u201ePrestanite, prestanite, nemamo vi\u0161e djevica\u201c;<\/p>\n<p>S obzirom na to da bi tre\u0107a karikatura, tako\u0111e na tre\u0107oj strani, trebalo da predstavlja proroka Muhameda sa turbanom u obliku bombe sa upaljenim fitiljem;<\/p>\n<p>S obzirom na to da, sa svoje strane, optu\u017eeni u su\u0161tini tvrdi da uvrede na ra\u010dun religije moraju da se usmjere protiv grupe osoba a ne protiv dijela te zajednice i da govor \u2013 koliko god on bio uvredljiv ili uznemiruju\u0107i \u2013 mo\u017ee da bude dio rasprave o idejama i mi\u0161ljenjima; budu\u0107i da, pored toga, sloboda izra\u017eavanja mora prevladati nad religijskom osjetljivo\u0161\u0107u, a da nijedna zajednica ne mo\u017ee zahtijevati povla\u0161\u0107eni tretman u odnosu na ostale, kao \u0161to to ure\u0111uju unutra\u0161nje i konvencijsko pravo;<\/p>\n<p>S obzirom na to da su prve sudije, prije nego \u0161to su redom ispitali te karikature, s pravom:<\/p>\n<p>\u2022 podsjetili na kontekst te publikacije, naro\u010dito na katkad nasilne reakcije koje je u inostranstvu izazvalo objavljivanje karikatura u Danskoj, i otkaz koji je direktoru publikacije dnevnih novina FRANCE SOIR uputio vlasnik tih novina posle objavljivanja karikatura 1. februara 2006. godine, doga\u0111aja koji su doveli do toga da ih CHARLIE HEBDO ponovo objavi;<\/p>\n<p>\u2022istakli da je CHARLIE HEBDO satiri\u010dan \u010dasopis koji je tokom proteklih godina objavio mnogobrojne karikature koje kritikuju razli\u010dite religije, i da knji\u017eevni \u017eanr karikature, nekad namjerno provokativan, u\u010destvuje u slobodi izra\u017eavanja i razmjeni mi\u0161ljenja;<\/p>\n<p>\u2022zapazili da je sloboda govora va\u017ena za blagonaklone informacije ili ideje koje se smatraju bezopasnim i nepristrasnim uodre\u0111enom dru\u0161tvu, ali tako\u0111e i za one koje vrije\u0111aju, \u0161okiraju ili zabrinjavaju, kako i nala\u017eu principi pluralizma i tolerancije koji se posebno name\u0107u u dobu koje karakteri\u0161u koegzistencija mnogobrojnih vjera i vjeroispovijesti unutar jedne iste nacije;<\/p>\n<p>\u2022 istakli da u Francuskoj,u lai\u010dkom i pluralisti\u010dkom dru\u0161tvu, po\u0161tovanje svih vjera prati sloboda kritikovanja svih religija, i sloboda predstavljanja subjekata ili predmeta vjerskog obo\u017eavanja, budu\u0107i da bogohuljenje nije zabranjeno;<\/p>\n<p>S obzirom na dokazni materijal i rasprave, sud tako\u0111e isti\u010de:<\/p>\n<p>\u2022 da se prva karikatura, kao \u0161to je to tribunal presudio, u znatno manjoj mjeri odnosi na sve muslimane nego naslov: \u201eMUHAMED OPKOLJEN FUNDAMENTALISTIMA\u201c, koji prati ovu karikaturu, i koji je istaknut sa lijeve strane, prelaze\u0107i malo preko turbana \u010dovjeka koji pla\u010de, i odnose\u0107i se izri\u010dito na fundamentaliste;<\/p>\n<p>\u2022da je drugu karikaturu tribunal ispravno analizirao kada je konstatovao da ona jasno evocira samoubila\u010dke napade koje su po\u010dinili pojedini muslimani teroristi, i prikazuje proroka koji od njih tra\u017ei da prestanu sa time; to tako\u0111e nije upereno protiv cjelokupne muslimanske zajednice, ve\u0107 samo protiv muslimana terorista;<\/p>\n<p>\u2022 da tre\u0107a karikatura, ukoliko ona mo\u017ee da \u0161okira i izazove jake emocije, kao \u0161to o tome svjedo\u010di nekoliko lica saslu\u0161anih u prvostepenom postupku, na primjer pisac i univerzitetlija Abdelvahab MEDEB (Abdelwahab MEDDEB) ili poitikolog Antoan SFER (Antoine SFER), mo\u017ee da se razumije samo u sveukupnom kontekstu \u010dasopisa koji ne iznosi kriti\u010dki pogled na muslimansku zajednicu, ve\u0107 na pojedine njene \u010dlanove koji, u ime islama, vr\u0161e teroristi\u010dka djela; zaista, ve\u0107 od naslovne strane CHARLIE HEBDOjavno kritikuje fundamentaliste svojim naslovom i slikom o\u010daja koji oni izazivaju kod islamskog proroka, a zatim, kroz mnogobrojne \u010dlanke i crte\u017ee ili karikature koji proroka tretiraju kao \u201ejevrejskog, hri\u0161\u0107anskog i muslimanskog boga\u201c, ovaj isti \u010dasopis nagla\u0161ava, u svom dobro znanom satiri\u010dnom duhu, ali i na argumentovan na\u010din, opasnost religioznog fanatizma, instrumentalizacije islama u politi\u010dke svrhe i povrede slobode izra\u017eavanja;<\/p>\n<p>\u2022 da nije nastao nikakav rizik od zabune izme\u0111u muslimana i terorista koji se pozivaju na islam kako bi izvr\u0161ili svoje zlo\u010dine; naprotiv, kao \u0161to je Elizabet BADINTER (Elisabeth BADINTER) izjavila pred tribunalom, KABIJEVA naslovna strana mo\u017ee da se \u010dita samo kao \u017eelja da se muslimanska religija odvoji od onih koji se pozivaju na Alaha kako bi po\u010dinili sramne radnje, kao na\u010din da se \u010ditaocima ka\u017ee: \u201edobro napravite razliku\u201c;<\/p>\n<p>\u2022da su sporne karikature, kao i sve ostale koje se nalaze u ovom broju nedjeljnika, bile dio rasprave od op\u0161teg interesa u vezi sa slobodom izra\u017eavanja koja je povrije\u0111ena polemikom, zastra\u0161ivanjem i odre\u0111enim reakcijama koje je izazvalo njihovo objavljivanje u danskom \u010dasopisu;<\/p>\n<p>Na kraju, s obzirom na to da ove karikature, koje se jasno odnose na jedan dio a ne na cjelokupnu muslimansku zajednicu, ne predstavljaju uvredu, li\u010dni i direktni napad usmjeren protiv grupe osoba zbog njihove religijske pripadnosti, i ne prelaze dozvoljene granice slobode izra\u017eavanja \u2013 \u010dija su ograni\u010denja koja su propisana zakonom predmet strogih tuma\u010denja \u2013 a koju garantuju konvencijsko i unutra\u0161nje pravo;<\/p>\n<p>Shodno tome, odluka tribunala, koji je s pravom presudio da djelo kvalifikovano kao uvreda nije po\u010dinjeno, bi\u0107e potvr\u0111ena a tvrdnje podnosioca tu\u017ebe odba\u010dene &#8230;\u201d<\/p>\n<address>Prevod izvoda iz presuda sa francuskog: Jovana Slijep\u010devi\u0107<\/address>\n<address>Bilteni se objavljuju u okviru projekta \u201ePodr\u0161ka razumijevanju novinarske etike i slobode izra\u017eavanja\u201c, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u Podgorici<\/address>\n<p><a href=\"http:\/\/www.hraction.org\/wp-content\/uploads\/BILTEN-45-Specijalno-izdanje-Kad-satira-izazove-mr%C5%BEnju-Peter-Noorlander.pdf\" target=\"_blank\">Akcija za ljudska prava<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Karikaturista ima puno pravo da satiri\u010dno prika\u017ee islamski fundamentalizam, problem<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-170066","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=170066"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/170066\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=170066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=170066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=170066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}