{"id":169193,"date":"2015-01-13T07:48:23","date_gmt":"2015-01-13T06:48:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=169193"},"modified":"2015-01-14T08:11:58","modified_gmt":"2015-01-14T07:11:58","slug":"makedonija-kuca-izlazece-nade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/13\/makedonija-kuca-izlazece-nade\/","title":{"rendered":"Makedonija, ku\u0107a izlaze\u0107e nade"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/studentski-protesti-makedonija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-169195\" title=\"studentski protesti u makedoniji\/www.vice.com.rs\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/studentski-protesti-makedonija.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Kraj pro\u0161le godine obele\u017eilo je nekoliko protesta i \u0161trajkova. Od profesora i advokata u Srbiji, preko radnika \u201eAide&#8221; iz Tuzle koji su krenuli pe\u0161ke ka Hrvatskoj, o\u010dajni u nadi da \u0107e ba\u0161 tamo na\u0107i mrvu sre\u0107e&#8230; Odemo li korak dalje, seti\u0107emo se kako je sve izgledalo po Bosni i Hercegovini u februaru, kako su gorile dr\u017eavne institucije&#8230; Iskra je odavno prerasla u po\u017ear, ali jo\u0161 uvek relativno lako kontrolisan.<\/p>\n<p>Ako malo zavirimo u bli\u017eu istoriju protesta i \u0161trajkova, seti\u0107emo se \u0161trajka rudara u Trep\u010di sa kraja osamdesetih godina, kao i protesta studenata u Pri\u0161tini sa po\u010detka osamdesetih, ali i sredinom devedesetih, koji su bili usmereni, prvo ka po pove\u0107anju autonomije, a posle i protiv represije koju su na \u010ditavom kosovskom dru\u0161tvu, \u0161to zna\u010di i na samom Univerzitetu, sprovodile snage Slobodana Milo\u0161evi\u0107a.<\/p>\n<p>Rudari su odavno pro\u0161lost, njihova mo\u0107 gotovo da vi\u0161e ne postoji, ali zato postoje studenti i sagledavaju\u0107i ono \u0161ta se de\u0161avalo poslednjih godina na ovom na\u0161em balkanskom podneblju mogli bi re\u0107i da smo u\u0161li u poprili\u010dno buran i zna\u010dajan period u kom \u0107e se odlu\u010divati o na\u0161oj, ali pre svega o budu\u0107nosti na\u0161e dece.<\/p>\n<p>Od Zagreba i Beograda protesti studenata su se \u0161irili, spustili se ponovo do Pri\u0161tine, gde su od zahteva za smenama dekana i profesora zbog plagiranih doktorata, prerastali u proteste socijalnog karaktera, protiv pove\u0107anja cena struje itd. Ali ako malo sagledamo situaciju na terenu koji je postao zatrovan onog trenutka kad su nacionalne zastave i mitovi u\u0161li u prvi plan, onda te\u0161ko da ima trusnijeg podru\u010dja od Makedonije i Skoplja. Dr\u017eavu koja ve\u0107 godinama \u017eivi u nekoj vrsti zamrznutog konflikta, gde je svaki incident gledan kroz nacionalnu lupu, bilo Makedonaca, bilo Albanaca, koja gradi svoj novi identitet i lansira nove mitove pogodio je krajem pro\u0161le godine masovan studentski protest koji bi mogao kona\u010dno imati i posledice po \u010ditavo balkansko dru\u0161tvo.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Ne\u0107emo dr\u017eavni ispit!<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Sve je krenulo najavom uvo\u0111enja novih izmena amandmana u Zakonu o obrazovanju koje uvode obavezni dr\u017eavni ispit za svaki predmet, jedan u drugoj, a drugi u \u010detvrtoj godini studija, a organizacija i realizacija ovih ispita bila bi u rukama ljudi koje bi imenovalo Ministarstvo. Za studente, profesore, ali i \u0161iru javnost koju ova problematika zanima ovo je direktni udar na autonomiju univerziteta, za pripadnike akademske zajednice i poku\u0161aj pribijanja \u201eposlednjeg eksera u mrtva\u010dki kov\u010deg autonomije&#8221;, kako su to sro\u010dili u pismu Vladi Makedonije.<\/p>\n<p>Ali pisma mo\u017eda ne bi ni bilo da se prethodno studenti nisu pobunili. Nacija vi\u0161e nije bila bitna jer su svi stali pod jednu naciju i jednu zastavu \u010dije boje i simbole najbolje oslikava studentski indeks.<\/p>\n<p>Arben Hajrullahi je po nacionalnosti Albanac, a ro\u0111en je i odrastao je u Skopju. Objasnio je malo za VICE pozadinu slu\u010daja iz pogleda jednog studenta.<\/p>\n<p>&#8211; Imam 22 godine i \u017eivim u selu koje se zove Bukovi\u0107, tek malo izvan Skopja. Trenutno sam \u010detvrta godina na Fakultetu za komunikacije, Odsek za odnose sa javno\u0161\u0107u, ka\u017ee za VICE ovaj u\u010desnik protesta.<\/p>\n<p>Priznaje nam da studenti u po\u010detku nisu ozbiljno shvatili vladin predlog o uvo\u0111enju eksternih ispita nakon diplomiranja, iako je izazvao dosta pa\u017enje. Kako se i\u0161lo korak dalje u detaljisanju, tako su i oni me\u0111usobno po\u010deli vi\u0161e da pri\u010daju o tome i odjednom su se na\u0161li na ulici.<\/p>\n<p>&#8211; Prvi protesti krenuli su sa Javnog univerziteta Sv. Kiril i Metodij. Kasnije se pro\u0161irilo na ostale. Vlada je nastavila da gura taj zakon. Prozivali su nas da nismo sposobni da razumemo o \u010demu se tu radi, kao i da nismo sigurno \u0161ta stvarno \u017eelimo.<\/p>\n<p>Po Arbenu upravo takav stav Vlade je studente pogodio tamo gde nisu smeli.<\/p>\n<p>&#8211; Organizovali smo, potom, jedan od najve\u0107ih protesta od makedonske nezavisnosti. Iza\u0161lo je oko 10.000 studenata u potrazi za autonomijom i svojim pravima. Nigde na svetu vlada ne vr\u0161i pritisak na studente testovima i to nakon \u0161to zavr\u0161e studije. Tu nema logike, a ne zaboravimo da uslovi za studiranje nisu ni blizu normalnima, ka\u017ee.<\/p>\n<p>Arben je \u010dlan Albanske studentske unije, najve\u0107e organizacije koja predstavlja albanske studente \u0161irom Makedonije, posebno na Dr\u017eavnom univerzitetu u Tetovu. Koliko su insistiranja na nacionalnim pri\u010dama i podelama postale besmislice na najboljem mogu\u0107em primeru obja\u0161njava nam Arben.<\/p>\n<p>&#8211; Sme\u0161na je \u010dinjenica da je ministar prosvete Albanac, \u010dlan albanske partije koja je na vlasti. Na Univerzitu u Tetovu albanski studenti su ve\u0107ina, a ve\u0107 je svima poznato da na tom univerzitetu najvi\u0161e nedostaju normalni uslovi, po\u010dev od zgrada do normalnih u\u010dionica. Njegova administracija je poznata po nedostatku kapaciteta. Imam prijatelje koji su diplomirali i \u010dekali su mesecima, a neki i punu godinu da bi dobili diplomu, a \u0161ta bi tek bilo da su tra\u017eili neki drugi dokument ili transkript? Dobili bi ga mo\u017eda nakon jo\u0161 du\u017eeg perioda \u010dekanja. Albanskim studentima nedostaju normalni uslovi studiranja i ovaj protest nije bio samo zbog eksternih testiranja, bar ne za albanske studente, ali pokazali smo svi solidarnost, jedinstvo i sna\u017enu volju i saradnju. To je bilo vi\u0161e od protesta. Stali smo zajedno sa na\u0161im makedonskim prijateljima u borbi za na\u0161a prava jer \u0107emo jednog dana mi postati lideri ove dr\u017eave, obja\u0161njava.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>I profesori u akciji<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Po uzoru na kolege iz drugih dr\u017eava nastalim na tlu SFRJ organizovani su studentski plenumi. A ni profesori nisu ostali imuni.<\/p>\n<p>&#8211; Imali smo veliku podr\u0161ku na\u0161ih profesora koji su iza\u0161li i na ulicu sa nama, zajedno smo u\u010destvovali u javnim debatama, pisali su o nama&#8230;Vrlo sam zadovoljan \u0161to mogu da dignu glas i ka\u017eu &#8220;Ne&#8221; ovakvoj opresiji.<\/p>\n<p>Osnovan je i profesorski plenum, a jedna od profesorica koja je od prvih dana stala uz studente je Biljana Vankovska, sa Filozofskog fakulteta u Skoplju.<\/p>\n<p>Nakon tre\u0107eg masovnog skupa sa studentima osnovan je i Profesorski plenum, nakon \u010dega su, pri\u010da nam to profesorica Vankovska, podneli zahtev za u\u010de\u0161\u0107e u radu parlamentarne komisije jer je Vlada ekspresno ne \u010dekaju\u0107i mi\u0161ljenja univerziteta poslala zakon u parlamentarnu proceduru.<\/p>\n<p>&#8211; Tim povodom smo se okupili i odr\u017eali \u010das demokratije ispred zgrade parlamenta. Jo\u0161 skupljamo potpise profesora (oko 500 njih) a oni su odgovorili kontraspiskom profesora. U toku vikenda, onako iz vedra neba, vlada je sazvala debatu na kojoj bi na\u0161 rektor odabrao dva tabora (pet protiv pet profesora) koji bi govorili ZA ili PROTIV. Skup je zakazan za ponedeljak, a na\u0161 plenum je zaklju\u010dio da ne\u0107emo u fini hotel, gde su nas zvali, nego da \u0107emo odr\u017eati press. Dok se to de\u0161avalo i na moju (ne)sre\u0107u, Premijer je direktno upao, prekinuo konferenciju ispred hotela da bi mi se obratio: \u201eIzvolite profesorice, da debatujemo&#8221;. Zatekao me je, ali sam mu mirno odgovorila da je kasno za ovakve razgovore i da su hoteli za turizam a ne za parlamentarizam&#8221;. On je spremno pitao gde bismo mi da razgovaramo, a ja sam rekla da je zakon u parlamentu. I onda on je u svom drskom maniru rekao: \u201eDobro, onda vas \u010dekamo tamo za 15 minuta&#8221;. U na\u0161im redovima zavladala je blaga panika i jedva sam ih smirila. Ionako smo \u017eeleli skandal, scenu&#8230; I dobili smo duplu dozu. \u010citava se kamarila preselila sa jednog kraja grada na drugi, zajedno sa ministrima, kontra\u0161ima profesorima i rektorima. Odr\u017eali smo drugi press ispred parlamenta na kom smo rekli da ne ulazimo jer je premijer gost u toj insitituciji a ne doma\u0107in i da je prekr\u0161io i Ustav i zakon, pri\u010da nam profesorica.<\/p>\n<p>Vankovska napominje da je nakon toga bila meta najru\u017enijih napada.<\/p>\n<p>&#8211; Vre\u0111aju me ama ba\u0161 svi, \u010dak su pisali o mojoj ljubavnoj vezi (koja je stara 9 godina i javna), drugi me optu\u017euju da sam bila glupa, da mu nisam znala odgovoriti, da sam \u010dak i odglumila&#8230; Najgore od svega je \u0161to se na\u0161 Plenum sada podelio na frakcije. Jednu predvodi koleginica koja smatra da sam trebala premijeru opaliti \u0161amar\u010dinu i di\u0107i revoluciju, onako pravo na ulice! Drugi se sla\u017eu samnom da moramo iscrpeti sva sredstva da bismo onda imali legitimitet za nenasilni otpor.<\/p>\n<p>Kao jedan od metoda tog nenasilnog otpora je i <a href=\"https:\/\/secure.avaaz.org\/en\/petition\/HE_President_of_the_Republic_of_Macedonia_Prof_Dr_Gjorge_Ivanov_Stand_by_your_colleagues_and_students\/\" target=\"_blank\">online peticija<\/a> kojom pozivaju Predsednika Republike Makedonije da stane uz svoje kolege i studente.<\/p>\n<p>U pozivu stoji: \u201eLjubazno vas molimo nas simboli\u010dki podr\u017eite potpisom peticije i da je prosledite dalje. Svesni smo da je ovo potez o\u010dajnika ali smo iskoristili skoro sve mogu\u0107e na\u010dine \u017ealbe kako bi urazumili Vladu po ovom pitanju. U ime nekoliko stotina profesora i 10.000 studenata unapred se zahvaljujemo.&#8221;<\/p>\n<p>Prvi i osnovni problem, kad su sli\u010dna de\u0161avanja u pitanju, a to je masovnost ovde kao problem ne postoji. Ono \u0161to je jo\u0161 va\u017enije i \u0161to, ponovimo to, najvi\u0161e ohrabruje je \u0161to na njima postoji samo jedna nacija \u2013 student. Ako su ve\u0107 rudari i radnici zanemarili da su tu gde jesu zato jer im je bilo bitnije koju \u0107e zastavu podizati, a ne da li \u0107e raditi i pod kojim uslovima, onda ovim studentima i profesorima treba dati apsolutnu podr\u0161ku. Setimo se one stare, narodne koja ka\u017ee da na mladima svet ostaje. Ovoj omladini rado bih ga prepustio.<\/p>\n<p>Ja sam potpisao. A vi?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vice.com\/rs\/read\/tragom-studentskih-protesta-makedonija-kuca-izlazece-nade\" target=\"_blank\">Vice<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve je krenulo najavom uvo\u0111enja novih izmena amandmana u Zakonu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-169193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=169193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169193\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=169193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=169193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=169193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}