{"id":168882,"date":"2015-01-09T07:02:29","date_gmt":"2015-01-09T06:02:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=168882"},"modified":"2015-01-10T08:41:54","modified_gmt":"2015-01-10T07:41:54","slug":"spijun-koga-nisu-voljeli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/09\/spijun-koga-nisu-voljeli\/","title":{"rendered":"\u0160pijun koga nisu voljeli"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/Robert-Steele.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-168883\" title=\"Robert Steele\/www.youtube.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/Robert-Steele.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Robert Steele proveo je zadnjih 25 godina u dokazivanju da su doga\u0111aji poput rasnih nemira u ameri\u010dkom Fergusonu, pulsiraju\u0107e globalne ekolo\u0161ke bombe, financijske krize ili rast ameri\u010dke nadzorne dr\u017eave posljedica jednog te istog koruptivnog sustava. Njegova razmi\u0161ljanja baziraju se na derivaciji teorija koje variraju od anarhizma, ekologije, ekonomske i direktne demokracije, ekonomije dijeljenja, gra\u0111anskog aktivizma u stilu pokreta Reclaim the Streets, te autenti\u010dnih ideja koje je oblikovao tijekom zadnja dva i pol desetlje\u0107a, otkad ne radi u obavje\u0161tajnim slu\u017ebama u SAD-u. Steele je, naime, dobar dio profesionalnog \u017eivota proveo kao stru\u010dnjak za internetsku tehnologiju i edukator obavje\u0161tajaca u marincima i obrambenom sustavu SAD-a, od \u010dega cijelo desetlje\u0107e kao \u0161pijun u CIA-i. Bio je suosniva\u010d i zamjenik direktora obavje\u0161tajne slu\u017ebe u marincima. Upravo su ga njegove nekonvencionalne ideje stajale napredovanja u vojno-obavje\u0161tajnoj hijerarhiji. Stvari su eskalirale kad je po\u010detkom devedesetih po\u010deo organizirati iznimno posje\u0107ena predavanja u kojima je zazivao razila\u017eenje obavje\u0161tajnog sektora od tajnog i nerijetko neeti\u010dkog prikupljanja podataka, onoga koji trenutno zauzima svaku stranicu debelog izvje\u0161taja Senata o mu\u010denjima CIA-e nakon pada &#8220;blizanaca&#8221;. Sve njegove teze oblikovane su kroz Open Source Intelligence (OSINT), paradigmu prema kojoj bi se obavje\u0161tajni rad trebao sastojati od kvalitetnog prikupljanja, obra\u0111ivanja i dijeljenja to\u010dnih informacija za dono\u0161enje politi\u010dkih odluka u interesu zajednice iz svima dostupnih izvora &#8211; od interneta do printanih informacija &#8211; a ne preko skupocjenih tajnih aktivnosti. CIA-i se to nije svidjelo, pa svoje ideje, sada pro\u0161irene na sve dru\u0161tvene sektore, od ekonomije do ekologije, od tada promovira kao civil, kroz brojna predavanja, knjige, pisma ameri\u010dkoj vladi, ali i nevjerojatnu aktivnost na stranicama poput Amazona; tamo je, primjerice, broj jedan kada je rije\u010d o objavi recenzija publicisti\u010dkih izdanja. Nedavno je Steele, koriste\u0107i svoj cijenjeni holisti\u010dki pristup, radikalizirao diskurs: na jednom predavanju je poru\u010dio kako u SAD-u postoje svi preduvjeti za revoluciju, do koje bi moglo do\u0107i tijekom narednih nekoliko godina. Njegove izjave zaintrigirale su dio javnosti, me\u0111u ostalima i britanski The Guardian, koji je objavio veliku pri\u010du o Steeleu. U razgovoru za Lupigu, Steele otkriva za\u0161to su ameri\u010dkom i zapadnom dru\u0161tvu nu\u017ene radikalne promjene i za\u0161to \u0107e ih, ako do njih ubrzo ne do\u0111e, kreirati pobuna odozdo.<\/p>\n<p><em>Nedavno ste rekli da ste potratili 25 godina poku\u0161avaju\u0107i ispraviti obavje\u0161tajni sustav iznutra, umjesto da ste radili na alternativama koje \u0107e ga nadomjestiti. Koji su klju\u010dni razlozi?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Smatram kako je ameri\u010dka obavje\u0161tajna zajednica izdala javni interes te da je treba radikalno mijenjati. NSA je postala organizacija za masovni nadzor svojih gra\u0111ana. Direktori CIA-e i NSA-e trebali bi biti sudski procesuirani zbog na\u010dina na koji rukovode ovim organizacijama. Umjesto da su podr\u0161ka donositeljima politi\u010dkih odluka, temeljena na dokazima, obavje\u0161tajne agencije u stvarnosti rade na skupocjenom prikupljanju beskorisnih informacija: 99 posto onoga \u0161to nazivamo obavje\u0161tajnim radom su tajne informacije koje se uop\u0107e ne obra\u0111uju, ali zato ko\u0161taju milijarde dolara. FBI pak ne radi ni\u0161ta protiv unutarnjih vjerskih, financijskih i ideolo\u0161kih fundamentalista koji su uni\u0161tili ovu zemlju, dok CIA u ime bankarskog i financijskog sektora korumpira brojne zemlje koje posljedi\u010dno izdaju vlastite gra\u0111ane. U isto vrijeme pompozno proizvode la\u017ene teroristi\u010dke prijetnje, ilustrirane kroz, primjerice, lik mentalno oboljelog muslimanskog tinejd\u017eera.<\/p>\n<p><em>Temelje za primjenu OSINT paradigme u obavje\u0161tajnom sektoru ponudili ste ove godine ameri\u010dkoj vladi, nazvav\u0161i je Agencija otvorenih izvora. Odgovor jo\u0161 niste dobili. O kojim idejama je rije\u010d?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Vjerovali ili ne, 95 posto onoga \u0161to trebamo za obavje\u0161tajno argumentiranje eti\u010dkih odluka na politi\u010dkoj razini ne mo\u017ee se dobiti kroz tajne metode i standardne \u0161pijunske prakse. Takve se informacije mogu dobiti preko otvorenih akademskih izvora, civilnog dru\u0161tva, komercijalnog sektora, drugih vlada, medija i drugih dru\u0161tvenih dionika. Agencija otvorenih izvora koju sam im predlagao jednako bi obogatila sve razine vlade, obrazovanja, nevladinog sektora itd. Nasuprot tome, trenutno imamo skupocjeni i neefikasan sustav nacionalne sigurnosti, koji je svoj najve\u0107i neprijatelj. Zbog toga je osu\u0111en na propast.<\/p>\n<p><em>Prema teorijama koje ve\u0107 neko vrijeme javno iznosite, &#8220;dr\u017eava nacionalne sigurnosti&#8221; tek je jedan od simptoma \u0161ire slike koja \u0107e se po va\u0161em mi\u0161ljenju uskoro radikalno promijeniti. Na nedavnoj ste konferenciji kazali kako postoje svi preduvjeti za skoru revoluciju u SAD-u i jo\u0161 nekim zapadnim zemljama, ne do\u0111e li do zna\u010dajnih promjena. Kad najavljujete drasti\u010dne promjene u SAD-u i drugim zemljama zapada, na \u010demu temeljite takvu kontroverznu tezu?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Rije\u010d je o tezi koju sam razra\u0111ivao jo\u0161 od 1976. godine u svom diplomskom radu, a o \u010dijim dijelovima sam svojevremeno podu\u010davao \u010dasnike. Na kraju smo razdoblja koje je Lionel Tiger nazvao &#8220;Proizvodnja zla&#8221;, u kojoj su bankari u suradnji s vladama preuzeli bogatstvo i komodificirali sve, uklju\u010duju\u0107i ljudska bi\u0107a. Revolucija u tom kontekstu zna\u010di da je balans u prirodi devastiran i da je postoje\u0107e stanje neodr\u017eivo. Dva su klju\u010dna elementa koja se suprotstavljaju ovoj pohlepi: nivo zasi\u0107enosti Zemlje i ljudski senzibilitet. Trenutno su oba elementa u fazi aktivacije.<\/p>\n<p><em>O kojim je preduvjetima rije\u010d?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Oni postoje u ve\u0107ini zapadnih zemalja i trenutno su na nezapam\u0107enoj razini. Rije\u010d je o potpunoj odvojenosti elita od gra\u0111ana, financijskom i zemlji\u0161nom bogatstvu koncentriranom u rukama najmo\u0107nijih ljudi, neadekvatnom obrazovanju, atrofiji javnog sektora i pro\u0161irenju korupcije, medijskim obmanama, masovnom nezaposlenju i siroma\u0161tvu, ekolo\u0161kim katastrofama uzrokovanim ljudskim djelovanjem&#8230; Promjene na Zemlji koje su se doga\u0111ale u razdoblju od 10.000 godina, sada se odvijaju u roku od tri godine. Prirodne katastrofe nastavit \u0107e se pogor\u0161avati zahvaljuju\u0107i nezasitnoj pohlepi korporacija. Nebitno je u tom kontekstu da, primjerice, fracking uzrokuje potrese i zaga\u0111uje izvore vode: politi\u010dari uzimaju novac i odvra\u0107aju pogled. Politi\u010dka korupcija je tako\u0111er neizdr\u017eiva: 44 diktatora, od kojih SAD podr\u017eava njih 42, tiranija \u0161a\u010dice stranaka koje ne dozvoljavaju promjene, te korumpirane elite na svim razinama, u potpunosti su u suprotnosti sa slu\u017eenjem javnom interesu. Na\u0161i cjelokupni komercijalni, diplomatski i informacijski sustavi su bolesni.<\/p>\n<p><em>Za\u0161to do radikalnih promjena jo\u0161 nije do\u0161lo?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Zato jer jo\u0161 nije do\u0161lo do doga\u0111aja koji bi rasplamsao pobunu: nismo jo\u0161 vidjeli zapadnu verziju prodava\u010da vo\u0107a iz Tunisa, novu Rosu Parks u dana\u0161njem kontekstu ili sli\u010dan individualan odgovor na bespomo\u0107nost ili gnjev ve\u0107ine stanovni\u0161tva. Javnost \u0107e sve do toga trenutka trpjeti represiju, pogotovo u svjetlu \u010dinjenice da ve\u0107ina medija i obrazovnih institucija zadnjih pedesetak godina posebno aktivno radi na promoviranju mantre &#8220;pomirite se sa svojom bespomo\u0107no\u0161\u0107u&#8221;, prihva\u0107aju\u0107i neprihvatljivo pona\u0161anje vlada i korporacija. Kad do\u0111e do skandala tako mo\u0107nog da ga ne\u0107e mo\u0107i ignorirati prosje\u010dni Amerikanac ili Britanac, do\u0107i \u0107e do prilike za zbacivanje korumpiranih politi\u010dkih sistema. Pobuna u Fergusonu mogla je pokrenuti masovni revolt u SAD-u. Ba\u0161 kao i Occupy pokret, koji, na\u017ealost, na koncu nije posjedovao taj kapacitet. Vi\u0161e je bila rije\u010d o pokretu koji je uspje\u0161no uga\u0161en: vi\u0161e od 7.000 prosvjednika je uhi\u0107eno, dok u isto vrijeme niti jedan bankar nije i\u0161ao u zatvor, izuzev Bernarda Madoffa, koji je krao od drugih bankara.<\/p>\n<p><em>Strahujete li u ovom kontekstu od eskalacije nasilja?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ako do nasilja do\u0111e, ono \u0107e na po\u010detku do\u0107i od vlade, prvenstveno preko militarizirane policije zbog nedostatka integriteta predstavnika izvr\u0161ne politike koji ne mogu shvatiti kako nepravda prethodi otporu. U SAD-u dr\u017eavne institucije rade za jedan posto najbogatijih, percipiraju\u0107i svoj posao kao raspodjelu bud\u017eeta i bogatstva sa 99 posto na ovih jedan posto.<\/p>\n<p><em>Ukoliko do promjena do\u0111e, kako bi one mogle izgledati?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ve\u0107ina na\u0161ih dana\u0161njih problema posljedica su unilateralnog militarizma, kolonijalizma i predatorskog kapitalizma, utemeljenih na sili, la\u017eima i pusto\u0161enjem javnih dobara. Sustav nacionalne sigurnosti koji radi za londonski City i Wall Street, uskoro bi mogli biti suo\u010deni s kombinacijom isto\u010dnog alternativnog bankarstva i alternativnih me\u0111unarodnih razvojnih sustava, zajedno s osvije\u0161tenim pojedincima koji \u0107e shvatiti da imaju mo\u0107 povla\u010denja svog novca iz banaka i prestanka kupovanja konzumeristi\u010dkih dobara koji stimuliraju daljnju koncentraciju bogatstva u malom krugu ljudi. Kada zami\u0161ljam budu\u0107e doga\u0111aje u ovom kontekstu, mislim da bi moglo do\u0107i do omasovljene konfiskacije zemlje i nekretnina koji nisu u vlasni\u0161tvu zajednice, \u010dak i pojavljivanja lokalnih valuta i drugih sredstava za razmjenu, u zamjenu za postoje\u0107e fiktivne vanjske valute. Osobno se ne zala\u017eem za bilo koji oblik konfiskacije osim onih koje su povezane s povratkom prostora i dobara koji su oduzeti zajednici.<\/p>\n<p><em>Vi ste uspostavili teoriju Open Source Everything, koja se odnosi na izgradnju autonomnih sustava baziranih na dijeljenju, otvorenom pristupu informacija i poticanju kreiranja manjih samoupravnih zajednica.<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Rije\u010d je o univerzalnim mehanizmima za stvaranje boljeg dru\u0161tva kroz povezivanje dostupnih informacija od svih dru\u0161tvenih dionika i dono\u0161enju odluka koje u fokusu imaju pritisak odozdo prema gore, i izmi\u010du mo\u0107 od politi\u010dke elite koja odluke donosi temeljem lobisti\u010dke korupcije, umjesto temeljem informacija od kojih korist ima ve\u0107ina stanovni\u0161tva. To podrazumijeva podre\u0111ivanje svih dru\u0161tvenih sektora potrebama zajednice, s krajnjim ciljem vra\u0107anja javnih dobara u ruke gra\u0111ana iz ruku najmo\u0107nije manjine, kao i upravljanje vlastitim novcem, vremenom i energijom. Premda jo\u0161 nisu razvijeni alati za samoupravnu zajednicu, postoje odre\u0111ene naznake koje bi trebalo dalje oblikovati i razvijati. Primjerice, ekonomska i informacijska rje\u0161enja koja \u0107e otvoriti put za pojavljivanje kolaborativne ekonomije, ili otvorena financijska rje\u0161enja koja \u0107e omogu\u0107iti financiranje onoga \u0161to gra\u0111ani doista trebaju u svojoj lokalnoj zajednici. Sve \u010de\u0161\u0107e svjedo\u010dimo primjerima u kojima gradovi diljem SAD-a negiraju \u0161tetne federalne zakonske odredbe. Kad bih mogao ponoviti zadnjih 25 godina \u017eivota, to bi zna\u010dilo preseljenje u neki ameri\u010dki obalni gradi\u0107 i fokus na kreiranje prvog svjetskog okruga s besplatnom energijom, internetom i gra\u0111anima koji su educirani do te razine da \u0107e bojkotirati sve oblike predatorskog kapitalizma, od banaka do Coca Cole ili Monsanto proizvoda. Da bi ova paradigma postala mogu\u0107a, klju\u010dno je da se svi elementi sustava &#8211; od ideje do politi\u010dke odluke &#8211; rade i razvijaju zajedno kroz paradigmu otvorenosti, jer \u0107e ih postoje\u0107i sustav izolirati do neu\u010dinkovitosti.<\/p>\n<p><em>Jesu li svi dosad navedeni dijelovi sustava koje treba mijenjati zapravo inherentni kapitalizmu? Treba li njega zamijeniti i s \u010dime?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Kapitalizam je doista proma\u0161aj. Vjerujem da niti jedan oblik kapitalizma nije dobar ba\u0161 zato jer stavlja naglasak na financije i izvla\u010denje vrijednosti umjesto na stvaranje novih. Koncepti za promi\u0161ljanje svakako su eti\u010dka, cirkularna i kolaborativna ekonomija te ekonomija koja se bazira na dijeljenju. Sve ove forme se temelje na nijekanju kapitalisti\u010dke potrebe za komodificiranjem ljudskih bi\u0107a i pretvaranjem slobodnih radnika u robove ovisne o niskim nadnicama; sustava koji iskorjenjuje sve oblike povjerenja u me\u0111uljudskim odnosima, ogra\u0111uje prostore \u017eicama dok u isto vrijeme kriminalizira dijelove ljudskog pona\u0161anja koji nisu u skladu s doktrinom svepro\u017eimaju\u0107e grabe\u017ei od strane financijske elite \u2013 pona\u0161anja koji su ukorijenjeni u tisu\u0107ama godina ljudske civilizacije.<\/p>\n<p><em>U nekoliko ste navrata napisali kako zapravo najbogatijih jedan posto nema onoliku mo\u0107 kakvom je percipira ve\u0107ina javnosti? \u0160to pod time mislite?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Prije svega, ve\u0107ina financijskog bogatstva je fiktivna. Bra\u0107a Koch zarade tri milijuna dolara na sat u kamatama samo zato jer im korumpirane vlade i korumpirani bankarski sustav to dozvoljava. Banke bi trebale biti javne, a ne privatne institucije koje stvaraju novac iz ni\u010dega. Na\u0161i najpoznatiji kriminalci iz 40-ih godina 20. stolje\u0107a shvatili su da su bankari najve\u0107a kriminalna banda na svijetu koja posluje legalno. Prema izra\u010dunima pokojnog profesora s Harvarda, C.K. Prahalada, kolektivna kupovna mo\u0107 pet milijardi ljudi je \u010detiri puta ve\u0107a od milijarde najimu\u0107nijih. Open Source Everything zala\u017ee se upravo za to da ovih pet milijardi udru\u017ei i zatra\u017ei natrag njihovo kolektivno bogatstvo. \u0160to se ti\u010de najbogatijih, \u010dak su i Rothschildi postali svjesni da vile i baklje dolaze. Nedavno su sponzorirali konferenciju u Londonu o \u201einkluzivnom kapitalizmu\u201c, \u0161to je monstruozna kozmi\u010dka opscenost. U SAD-u pak milijarderi sve vi\u0161e pri\u010daju o pokajni\u010dkom ili otkupiteljskom kapitalizmu, \u017eele\u0107i oti\u0107i dalje od la\u017enog dobro\u010diniteljstva Billa Gatesa i sli\u010dnih, kojima filantropija slu\u017ei kao hobi za suprugu i kozmeti\u010dke PR vje\u017ebe. Nadam se da \u0107e ovih jedan posto shvatiti kako je pojavom Interneta do\u0161lo do potpune promjene igre: vi\u0161e nisu u mogu\u0107nosti posjedovati informacije te lagati ve\u0107ini ljudi ve\u0107inu vremena.<\/p>\n<p><em>Va\u0161e ideje u zadnje vrijeme dospijevaju u mainstream, pogotovo one koje se ti\u010du radikalne kritike represivnih organa u SAD-u. Koliko su popularizaciji alternativnih promi\u0161ljanja doprinijeli Edward Snowden i Bradley Manning?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Njihov doprinos je nemjerljiv. Manning je razotkrio licemjerje ameri\u010dke i drugih vlada, dok je Snowden u\u010dinio vidljivim ideje i reformiste poput mene. Zadnjih 25 godina proveo sam pi\u0161u\u0107i i predaju\u0107i o nu\u017enosti reforme obavje\u0161tajnog sustava. Isto toliko vremena su me ignorirali zato jer su obrazovne institucije, mediji i think thankovi odbijali slu\u0161ati moje argumente \u2013 kao i od zvi\u017eda\u010da iz NSA i CIA-e \u2013 umjesto toga podre\u0111uju\u0107i se centrima mo\u0107i. Snowden je pokazao da su moji argumenti od prije 25 godina ne samo to\u010dni, nego da je SAD potratio bilijune dolara za stvaranje \u010dudovi\u0161ta \u2013 to se odnosi na NSA, ali i na CIA-u te njihove tajne zatvore i mu\u010denja, atentate bespilotnim letjelicama, neodgovorne politi\u010dke odluke temeljene na stotinama la\u017ei, bilo da je rije\u010d o Iraku i Afganistanu, ili, ne\u0161to recentnije, Libiji, Siriji te sada Ukrajini.<\/p>\n<p><em>Da li bi SAD trebao suditi Georgeu W. Bushu i pomo\u0107nicima zbog ratnih zlo\u010dina u kontekstu doga\u0111aja nakon 9\/11, opisanih i u spomenutom izvje\u0161taju?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Svakako je nu\u017ena istraga i otkrivanje prave istine. Barack Obama je po mom mi\u0161ljenju puno gori od Busha, jer je trenutno sustav potpuno izvan kontrole.<\/p>\n<p><em>Je li vam u tom kontekstu \u017eao \u0161to ste radili u CIA-i, marincima i sli\u010dnim slu\u017ebama u SAD-u?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ne \u017ealim zbog toga niti jednog trenutka. Zapravo, preporu\u010dam rad u CIA-i i NSA-u jer je to \u017eivotno iskustvo bez kojeg \u010dovjek ne mo\u017ee shvatiti njihove la\u017ei i prenijeti ih javnosti. Ne bih bio toliko upu\u0107en da nisam bio na tamnoj strani. Treba kazati kako su velikom ve\u0107inom ljudi u CIA-i zapravo dobri ljudi zato\u010deni u lo\u0161em sustavu. Osje\u0107aju se bespomo\u0107no jer se koncept tajnosti upravo koristi da ne preispituju naredbe. Osobno sam slu\u017eio kao \u010dasnik za tajne operacije, odnosno \u0161pijun, punih devet godina, od 1979. do 1988. godine. Bio sam \u010dlan generacije u kojem su promijenili psiholo\u0161ki profil novaka od poslu\u0161nika do samoinicijativnih pojedinaca. Pola moje generacije je na koncu odustalo jer su shvatili da je vodstvo u CIA-i toksi\u010dno. Prema recentnoj studiji, \u010dak 40 posto zaposlenih \u017eeli napustiti CIA-u. Bez obzira na sve, i dalje vjerujem u smisao postojanja CIA-e, uz, dakako, radikalne reforme, koje \u0107e od ove organizacije napraviti platformu za eti\u010dku i na dokazima utemeljenu podr\u0161ku po\u0161tenim i efikasnim donositeljima odluka. Problem je, me\u0111utim, u cjelokupnom sustavu, jer oni koji danas donose politi\u010dke odluke nisu po\u0161teni.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.lupiga.com\/vijesti\/spijun-kojeg-nisu-voljeli-za-lupigu-bio-sam-na-tamnoj-strani-i-znam-da-oni-koji-danas-donose-politicke-odluke-nisu-posteni\" target=\"_blank\">Lupiga.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bio sam na tamnoj strani i znam da oni koji danas donose politi\u010dke odluke nisu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-168882","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=168882"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168882\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=168882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=168882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=168882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}