{"id":168545,"date":"2015-01-05T07:47:37","date_gmt":"2015-01-05T06:47:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=168545"},"modified":"2015-01-05T23:22:55","modified_gmt":"2015-01-05T22:22:55","slug":"socijalizam-za-bogate-glomazne-drzave-i-privatni-sektor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/05\/socijalizam-za-bogate-glomazne-drzave-i-privatni-sektor\/","title":{"rendered":"Socijalizam za bogate: glomazne dr\u017eave i privatni sektor"},"content":{"rendered":"

Autor: Owen Jones*<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>U televizijskim studijima i na svim govornicama koje im pru\u017eaju mediji, glasnogovornici vladaju\u0107e klase neprestano zanovijetaju kako dr\u017eava gu\u0161i poduzetni\u010dki duh koji je, prema njima, jedini zama\u0161njak rasta, inovacije i napretka. No, elite ipak usko ovise o velikodu\u0161nosti dr\u017eave. Sve po\u010dinje jamstvom privatnog vlasni\u0161tva koje po\u010diva na skupom sudskom i policijskom sustavu. Dr\u017eava se ne zadovoljava samo za\u0161titom poduze\u0107a od napada na njihovu imovinu ili od kra\u0111e njihovih proizvoda. Britanski zakon, koji regulira patente i koji zabranjuje konkurentsko kori\u0161tenje izuma ili postupka, 2013. je godine donio amandman prema kojem patentiranje izuma koje vrijedi na podru\u010dju cijele EU ko\u0161ta samo 600 funti.<\/p>\n

Osim toga, privatni sektor od dr\u017eave redovito zahtjeva financiranje istra\u017eivanja i razvoja o kojima ovisi njegova djelatnost. U Velikoj Britaniji cijena ovog oblika pomo\u0107i, o kojoj se rijetko pi\u0161e u medijima, dose\u017ee i do 10 milijardi funti godi\u0161nje, a cifra neprekidno raste. Glavna britanska organizacija poslodavaca, Konfederacija britanske industrije (Confederation of British Industry, CBI) 2012. je godine zadovoljno obznanila pove\u0107anje investicija u \u201cznanstvenu infrastrukturu (\u2026) i za istra\u017eivanje\u201d, tvrde\u0107i da \u0107e to omogu\u0107iti Velikoj Britaniji da \u201cnastavi privla\u010diti poduze\u0107a koja investiraju u istra\u017eivanje, razvoj i inovaciju\u201d. Ukratko, zahvaljuju\u0107i inovaciji koju subvencionira dr\u017eava, plima obilja podi\u0107i \u0107e jednako \u010dam\u010di\u0107e zaposlenika kao i jahte poslodavaca.<\/p>\n

Ekonomistkinja Mariana Mazzucato otkrila je neke mehanizme koji omogu\u0107uju privatnom sektoru da se izravno koristi javnim novcem. Jo\u0161 od 1970-ih godina, primjerice, Vije\u0107e za medicinska istra\u017eivanja (Medical Research Council, MRC) razvilo je monoklonska antitijela koja se koriste za lije\u010denje autoimunih bolesti i nekih vrsta raka. Javna institucija otvoreno se hvali da je time \u201crevolucionarizirala biomedicinsko istra\u017eivanje i potaknula uzlet me\u0111unarodne biotehnolo\u0161ke industrije koja donosi milijarde\u201d. Osim toga, iako je stvorio golema privatna bogatstva \u2012 primjerice vlasnicima Facebooka \u2012 Internet je ro\u0111en iz istra\u017eivanja koje je financirala ameri\u010dka vlada, a sam World Wide Web stvorio je britanski in\u017eenjer Tim Berners-Lee dok je radio u javnoj instituciji, Europskoj organizaciji za nuklearna istra\u017eivanja (CERN). Tra\u017eilica tvrtke Google (drugog najve\u0107eg poduze\u0107a na svijetu prema burzovnoj vrijednosti) ne bi postojala bez algoritma koji mu je velikodu\u0161no ustupila Ameri\u010dka fundacija za znanost (National Science Foundation). Appleov iPhone bio bi manje zadivljuju\u0107i da ne sadr\u017ei veliki broj inovacija koje je financirala dr\u017eava, od zaslona osjetljivog na dodir (touchscreen) do GPS-a.<\/p>\n

Bi li \u201cstvaratelji bogatstva\u201d, koje mediji slave kao moderne heroje, uostalom, bili jednako uspje\u0161ni bez javne infrastrukture koju im dr\u017eava stavlja na raspolaganje: autocesta, aerodroma, \u017eeljeznica? Dok zahtijeva sve ve\u0107e rezove u socijalni prora\u010dun dr\u017eave, CBI ne pristaje ni na kakvu \u0161tednju u sektorima koji su mu dragocjeni. S jedne strane, organizacija tvrdi da se \u201cu potpunosti zala\u017ee za [vladine] programe smanjenja javnog deficita\u201d kako bi \u201codr\u017eala povjerenje inozemnih tr\u017ei\u0161ta\u201d: ovim je rije\u010dima, nakon rebalansa prora\u010duna 2012. CBI pohvalio smanjivanje (u realnoj vrijednosti) doplataka za radnike i nezaposlene. U isto vrijeme, bore se za jedno drugo rezanje: rezanje poreza na korporacije. Za\u0161to, uostalom, ne ubiti dvije muhe jednim udarcem? Tako je 2012., nakon tradicionalnog jesenjeg govora ministra gospodarstva Georgea Osbornea, CBI predlo\u017eio da u\u0161tede ostvarene smanjenjem doplataka namijenjenih radnicima poslu\u017ee za financiranje \u201cpobolj\u0161anja strate\u0161ke cestovne mre\u017ee i smanjenje zakr\u010denja u prometu na manjim cestama\u201d.<\/p>\n

Privatni sektor na dr\u017eavnoj sisi<\/p>\n

\u201cInfrastruktura je va\u017ena za poduze\u0107a\u201d, izjavio je John Cridland, aktualni generalni direktor CBI-a. \u201cRazvoj na\u0161e prometne mre\u017ee ubraja se u najvi\u0161e prioritete u svjetlu ponovnog pokretanja ekonomije\u201d. Poruka je primljena: u lipnju 2013. britanska vlada obe\u0107ala je ono \u0161to je dnevni list Guardian nazvao \u201cnajve\u0107im izdvajanjima za ceste jo\u0161 od 1970-ih godina\u201d, u iznosu od 28 milijardi funti. Dobar dio cestovnih ulaganja i skoro cjelokupni tro\u0161kovi odr\u017eavanja mre\u017ee namijenjeni su za promet te\u0161kih teretnih vozila. Te\u017eina vozila nu\u017ena za transport robe odgovorna je za velike tro\u0161kove jer uzrokuje habanje prometnica nemjerljivo ve\u0107e u odnosu na automobile (prema vi\u0161e studija, jedan jedini kamion od 40 tona uni\u0161tava cestu kao najmanje stotinu tisu\u0107a automobila).<\/p>\n

\u017deljezni\u010dka mre\u017ea \u2012 \u010diju su izgradnju prije privatizacije financirali porezni obveznici \u2012 predstavlja \u0161kolski primjer svega ve\u0107 re\u010denog. Prema izvje\u0161taju Centra za istra\u017eivanje o socio-kulturnim promjenama (Centre for Research on Socio-Cultural Change) iz 2013. koji je naru\u010dio Kongres britanskih sindikata (Trades Union Congress, TUC), javni izdaci za \u017eeljezni\u010dku prometnu mre\u017eu u\u0161esterostru\u010dili su se od privatizacije 1993! Prema ovom dokumentu \u017eeljezni\u010dke tvrtke okoristile su se \u201cpove\u0107anjem javnih izdataka 2001., kad je dr\u017eava bila prinu\u0111ena intervenirati kako bi nadoknadila nedostatak njihovih ulaganja\u201d. Privatizacija nije dovela do obe\u0107anog unapre\u0111enja vlakova i \u017eeljezni\u010dkih pruga, zamjena voznog parka odgo\u0111ena je do daljnjeg, a odve\u0107 malobrojni vlakovi nisu na zadovoljavaju\u0107i na\u010din mogli odgovoriti na rastu\u0107u potra\u017enju. Za \u201cprivatne tvrtke koje su nestrpljive investirati i preuzeti rizik\u201d, u\u010dinak privatizacije ponajvi\u0161e je mjerljiv omogu\u0107avanjem \u201cubiranja vrijednosti na biv\u0161im javnim dionicama, a sve zahvaljuju\u0107i golemim subvencijama dr\u017eave\u201d. I tu su porezni obveznici trebali pokriti tro\u0161kove, a tvrtke su profit spremile u d\u017eep. Ili, da ponovimo re\u010denicu iz izvje\u0161taja: \u201cS jedne strane privatna poduze\u0107a dobivaju, a s druge mi gubimo\u201d. Izme\u0111u 2007. i 2011. pet najve\u0107ih britanskih \u017eeljezni\u010dkih tvrtki primilo je tri milijarde funti javnih subvencija. Tijekom ove \u010detiri godine izvukli su vi\u0161e od 500 milijuna funti profita, od kojih je ve\u0107ina podijeljena dioni\u010darima u obliku dividendi.<\/p>\n

No dr\u017eava teto\u0161i elite na tisu\u0107u drugih na\u010dina. U pravilu, najbogatiji Britanci zaziru od javnog obrazovanja. Slanjem svoje djece u privatne \u0161kole, godi\u0161nje se okoriste poreznim olak\u0161icama u iznosu od ukupno 88 milijuna funti jer \u0161kole u\u017eivaju status karitativnih organizacija. Uzmemo li u obzir socijalno porijeklo u\u010denika iz privatnih \u0161kola, rezultati koje ostvaruju ne pokazuju se boljima od njihovih kolega iz javnih \u0161kola. Pa ipak, kako pokazuje povjesni\u010dar David Kynaston, ove ustanove nude \u201cizvrsne socijalne mre\u017ee koje spre\u010davaju da manje nadarena ili naprosto lijena djeca iz boljih obitelji potonu\u201d. Drugim rije\u010dima, porezni obveznici izravno subvencioniraju klasne povlastice i dru\u0161tvenu segregaciju.<\/p>\n

Iako privatna poduze\u0107a ovise o kvalificiranom radu svojih zaposlenika, pla\u0107aju ih sve manje i manje. Prosje\u010dna pla\u0107a jo\u0161 od viktorijanske ere nije bila tako niska. Prema think tanku Resolution Foundation, u 2009. godini skoro tri milijuna i \u010detiristo tisu\u0107a britanskih radnika je zara\u0111ivalo manje od egzistencijalnog minimuma, dakle 7,20 funti na sat izvan Londona. U 2012. cifra je dosegla \u010detiri milijuna i osamsto tisu\u0107a, a ta brojka uklju\u010duje i gotovo \u010detvrtinu radno aktivnih \u017eena (prema 18 posto ukupne \u017eenske populacije prije tri godine). Kako bi mogli pre\u017eivjeti, ovi potpla\u0107eni radnici ra\u010dunaju na dr\u017eavne naknade kojima dopunjuju svoju pla\u0107u na teret prora\u010duna. Koliko je dr\u017eavu ko\u0161tala ova subvencija na niske pla\u0107e? 174,64 milijardi funti izme\u0111u 2003. i 2011.<\/p>\n

Ista logika vlada i u podru\u010dju stambenih subvencija koje dose\u017eu 24 milijarde funti godi\u0161nje. Stotinu tisu\u0107a stanovnika Londona 2002. godine koristilo se ovim izdvajanjima. Krajem ere \u201cnovih laburista\u201d (1997.-2010.), kad su se cijene stanova vinule u visine, bilo ih je dvjesto pedeset tisu\u0107a. Brojka ilustrira neuspjeh niza sukcesivnih vlada da osiguraju dostupno socijalno stanovanje. Budu\u0107i da se stambene potrebe svih ne mogu zadovoljiti socijalnim stanovanjem, neki su prinu\u0111eni okrenuti se skupljem sektoru privatnog unajmljivanja stanova: doplaci za stanovanje ovdje funkcioniraju kao neki oblik subvencije za povi\u0161ene cijene najma stanova koje zahtijevaju vlasnici najmodavci. Osim toga, pomo\u0107 za stanovanje omogu\u0107ava niske pla\u0107e. Prema jednoj studiji Fundacije za izgradnju socijalnih stanova (Building and Social Housing Foundation) iz 2012., vi\u0161e od 90 posto ku\u0107anstava koji su postali korisnici ove pomo\u0107i za vrijeme prve dvije godine mandata aktualne koalicije (konzervativaca i liberalnih demokrata, koja je do\u0161la na vlast 2010.) \u010dinili su potpla\u0107eni zaposleni, a ne nezaposleni.<\/p>\n

I za kraj, majka svih subvencija: spa\u0161avanje banaka od strane britanske vlade 2008. Privatna poduze\u0107a propala su vlastitom krivnjom, povla\u010de\u0107i za sobom dio globalne ekonomije. Rezultat? Zahtijevali su da porezni obveznici dodatno plate. Vlada Davida Camerona potro\u0161ila je vi\u0161e od 1 000 milijardi funti kako bi spasila britanske banke od potonu\u0107a. Financijski sustav zemlje dobio je infuziju iste one dr\u017eave koju progla\u0161ava \u201cglomaznom\u201d ako prisko\u010di u pomo\u0107 najsiroma\u0161nijima. \u201cSocijalizam za bogate, kapitalizam za ostale\u201d. Je li zaista nepravedno ovako sa\u017eeti ideologiju vladaju\u0107e klase?<\/p>\n

* Owen Jones je autor knjige \u201cThe Establishment. And How They Get Away With It\u201d, Allen Lane, London, 2014., dio koje je i ovaj tekst.<\/em><\/p>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ve\u0107ini zemalja udruge poslodavaca su obi\u010dno glavni prokaziva\u010di glomazne dr\u017eave<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":168546,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-168545","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=168545"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168545\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/168546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=168545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=168545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=168545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}