{"id":168298,"date":"2015-01-02T07:53:19","date_gmt":"2015-01-02T06:53:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=168298"},"modified":"2015-01-02T09:35:35","modified_gmt":"2015-01-02T08:35:35","slug":"zasto-ne-trebamo-pomodni-feminizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/01\/02\/zasto-ne-trebamo-pomodni-feminizam\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ne trebamo pomodni feminizam?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Katy Kreitler<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Ne\u0161to je pogre\u0161no u na\u010dinu na koji se u posljednje vrijeme govori o feminizmu. A govori se mnogo. Od Taylor Swift koja je shvatila da “zauzima feministi\u010dke stavove\u02ee bez da ih tako izrijekom naziva, do Beyonc\u00e9ine izjave: “Pretpostavljam da sam suvremena feministica\u02ee, poznate se osobe na sve strane razbacuju rije\u010dju na “f\u02ee. U privatnom \u017eivotu tako\u0111er primje\u0107ujem da sve vi\u0161e ljudi svojata spomenutu imenicu i poti\u010de druge da naprave isto izjavama poput: “Smatra\u0161 li da \u017eene zaslu\u017euju imati posao i pravo glasa? \u010cestitam, ti si feminist(kinja)!\u02ee, izjavama koje u pravilu nailaze na odobravanje.<\/p>\n

Nemojte me pogre\u0161no shvatiti: sjajno je da mnogi\/e od nas razbijaju apsurdne stereotipe o feminizmu i feminist(k)i(nja)ma te otvoreno prihva\u0107ajunavedene pojmove. No dok se svojski trudimo rebrandirati pojam “feministkinja\u02ee, stvara li spoznaja da ljudi napokon prihva\u0107aju feminizam umjesto da ga otpisuju na temelju pogre\u0161nih asocijacija i neosnovanih stereotipa u nama toliko olak\u0161anje da smo spremni\/e prihvatiti bilo kakvu definiciju feminizma, \u010dak i onu najosnovniju i\/ili konzervativnu? Ja nisam. Meni je dosta.<\/p>\n

Dosta mi je tvrdnji da je feminizam samo shva\u0107anje da su i \u017eene ljudi ili samo vjera u jednakost i ni\u0161ta vi\u0161e. I dosta mi je ljudi koji izjavljuju da su i oni\/e valjda feminist(k)i(nje) (izjava popra\u0107ena slijeganjem ramenima). Ma dajte \u2013 pa s vi\u0161e \u017eara zahtijevam burrito bez luka. A ja zbilja mrzim luk. No heteropatrijarhat mrzim jo\u0161 i vi\u0161e i spremna sam boriti se protiv njega. Ne zanima me niti feminizam koji ne uklju\u010duje sna\u017enu predanost spomenutoj borbi. Tako\u0111er, nije mi ba\u0161 jasno kako netko mo\u017ee biti feminist(kinja) samo u teoriji kada \u017eivi u seksisti\u010dkom svijetu. Ako svu svoju energiju usmjerimosamo na to da ljude natjeramo da govore, “Okej, u redu, i ja sam feminist(kinja)\u02ee, gubimo iz vida razlog za\u0161to nam je uop\u0107e potrebno da ljudi prigrle feminizam. A ako i dalje nastavimo pogre\u0161nim putem, to bi moglo imati ozbiljne posljedice na sam pokret.<\/p>\n

Feminizam nije samo uvjerenje da \u017eene i mu\u0161karci zaslu\u017euju dru\u0161tvenu, politi\u010dku i ekonomsku jednakost. Feminizam je i shva\u0107anje da ta jednakost na svim spomenutim razinama, u svim sferama dru\u0161tva i svim dijelovima svijeta ne postoji. Feminizam je i predanost mijenjanju te \u010dinjenice, za sve \u017eene i sve skupine koje diskriminiraju kulturno stvorene, sistematske, opresivne reakcije na njihove identitete, napose one rodne. Feminizam kriti\u010dki propitkuje ono \u0161to ne valja u na\u0161oj seksisti\u010dkoj kulturi, autorefleksivno istra\u017euje kako ti problemi utje\u010du na nas osobno, oslanja se na zajedni\u010dki dijalog s ciljem stvaranja i razvijanjadru\u0161tvenesvijesti, te poduzima konkretne korake kako bi mijenjao opresivne sustave na manjim i obuhvatnijim razinama.<\/p>\n

Feminizam Je Rad. \u0160tovi\u0161e, \u010dak i najosnovnija definicija feminizma kakvu nalazimo u rje\u010dniku navodi da se radi o pokretu koji “zagovara, definira, razumije, propitkuje, uspostavlja, brani, \u0161titi, izaziva, podr\u017eava, promovira…\u02ee. Sve sami glagoli. Biti feminist(kinja) zna\u010di \u010diniti feminizam, ne samo pozivati se na njega. Osobno, mnogo manje razbijam glavu oko toga kako ljudi sami sebe nazivaju, a vi\u0161e oko toga \u0161to \u010dine. Sasvim mi je svejedno ho\u0107e li se rije\u010d “feministkinja\u02ee na\u0107i na kakvoj pozornici obasjana svjetlima reflektora, no itekako mi je va\u017eno da postoji ozbiljan dijalog o rodu.<\/p>\n

Razmislite samo \u0161to bi se dogodilo da druge dru\u0161tvene probleme percipiramo sli\u010dno kao i seksizam i druge oblike kirijarhalne opresije? Kad bi lije\u010dnici\/e obznanili da se \u010dvrsto protive bolesti, bismo li jednostavno prestali\/e brinuti o oboljelima od ebole u zapadnoj Africi? Zar bismo povjerovali\/e da je problem uni\u0161tavanja \u0161uma rije\u0161en kada bi sudionici\/e spomenutog procesa izjavili\/e da je drve\u0107e cool? A \u0161to da je Malcolm X rekao: “Vjerujete li da su crnci ljudi? \u010cestitam, pripadnik\/ca ste Crnih pantera\u02ee?<\/p>\n

Stvar je jasna: ozbiljni dru\u0161tveni problemi iziskuju promi\u0161ljen, \u0161iroko rasprostranjen, predan odgovor, a uvjerenjima bez djelovanja nema mjesta u dru\u0161tvenom pokretu. A ipak, i dalje smo voljni\/e prihvatiti neaktivan feminizam. Razlog tomu mo\u017eda se krije u onim istim dru\u0161tvenim obrascima koji nas od pamtivijeka u\u010de da je sve \u017eensko ili \u017eenstveno inherentno pasivno, pa stoga i na feminizam spremnije gledamo kao na pasivnu pojavu. (Jeste li ikada upoznali pasivnog aktivista za mu\u0161ka prava? Ni ja!). A mo\u017eda se radi o tome da su problemi \u017eena i drugih potla\u010denih skupina postali toliko nevidljivi da ih vi\u0161e uop\u0107e ne primje\u0107ujemo, te zaklju\u010dujemo da je jednakost najve\u0107im djelom postignuta. Nisam ba\u0161 sigurna.<\/p>\n

Ono \u0161to mogu sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi jest \u010dinjenica da nas \u010deka jo\u0161 gomila posla te da mijenjanje opresivnih struktura i iscjeljivanje rana nastalih zlostavljanjem upisanim u dru\u0161tvene strukture iziskuje mnogo truda i vremena. Sigurna sam i u to da \u010dinjenica da mnogi\/e od nas tvrde da su feminist(k)i(nje) (iako je, treba i to re\u0107i, jo\u0161 uvijek mnogo onih koji\/e se od toga ogra\u0111uju) ne \u010dini dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo feministi\u010dkim.<\/p>\n

Mo\u017eda vam se \u010dini da sam previ\u0161e o\u0161tra. Mo\u017eda mi \u017eelite re\u0107i da ne razumijem unutarnja djelovanja procesa koji se poduzimaju ili na\u010dine na koje drugi ljudi do\u017eivljavaju privilegiranost i opresiju, da ne bih smjela kritizirati na\u010dine na koje drugi ljudi \u010dine feminizam, tim vi\u0161e \u0161to se takvo pona\u0161anje s moje strane uklapa u povijesno problemati\u010dan trend definiranja feministi\u010dkog pokreta od strane cis bjelkinja, da ne mogu o\u010dekivati da se svatko budi s mislima o queer politici i lije\u017ee s knjigom Audre Lorde. Imate potpuno pravo. Nitko nema pravo definirati feminizam za druge ili tvrditi da se druga osoba ne mo\u017ee identificirati kao feminist(kinja) samo zato jer ju mi ne do\u017eivljavamo kao takvu. Ipak, vjerujem da se osobu koja se o\u010dituje kao feminist(kinja) smije upitati: “Kakvu ulogu feminizam ima u tvom \u017eivotu?\u02ee ili “Na koji na\u010din ti prakticira\u0161 feminizam?\u02ee. Jer izjaviti da ste feminist(kinja) za mene je tek po\u010detak razgovora, nipo\u0161to njegov kraj. Na\u017ealost, rije\u010d je o razgovoru koji tek trebamo voditi. U protivnom, identitet (i pripadaju\u0107a mu ideologija) kojega se ranije odbacivalo kao previ\u0161e radikalnog ponovno bi se mogao na\u0107i u opasnosti od odbacivanja, ovoga puta jer je previ\u0161e pojednostavljen.<\/p>\n

Ne trebamo pomodni feminizam, ve\u0107 feminizam koji je transformativan. Feministi\u010dka svijest mo\u017ee se razvijati godinama, a dekonstruiranje stavova i pona\u0161anja (kako izvana tako i iznutra) nikada ne prestaje. Stoga nemojmo minimalizirati ono o \u010demu govorimo. Nemojmo dopustiti feminizmu da postane trend. Trapezice su trend. Atkinsonova dijeta je trend. Feminizam je nevjerojatna, raznolika skupina \u010dudesnih pojedinaca okupljenih u prekrasnom, osna\u017euju\u0107em djelovanju koje slavi \u017eivot, ja\u010da na\u0161u ljudskost i me\u0111usobno nas povezuje u zajedni\u010dkom cilju stvaranja boljeg svijeta za sve nas. A sada \u2013 na posao!<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Feminizam nije samo uvjerenje da \u017eene i mu\u0161karci zaslu\u017euju jednakost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-168298","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=168298"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168298\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=168298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=168298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=168298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}