{"id":168165,"date":"2014-12-31T09:49:53","date_gmt":"2014-12-31T08:49:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=168165"},"modified":"2014-12-31T09:49:53","modified_gmt":"2014-12-31T08:49:53","slug":"nafta-i-rubalj-valuta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/31\/nafta-i-rubalj-valuta\/","title":{"rendered":"Nafta i rubalj, valuta"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Federico Pier Mario<\/strong><\/em><\/p>\n

\u201ePostoje dva sredi\u0161nja \u010dvora, koja se odnose na devalvaciju rublje i na pove\u0107anje vrijednosti dolara, koje treba imati u vidu: zadr\u017eavanje amer\u010dke hegemonije i \u0161pekulativni balon derivata vezanih za industriju Shale gas. Bez tih elemenata i njihove me\u0111usobne povezanosti, prosto je nemogu\u0107e razumjeti motivacije kao i posljedice tih vje\u0161ta\u010dkih ekonomskih poteza, sad na djelu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Sni\u017eenje cijene nafte izgleda da je strategija umjetno implementirana zajedni\u010dkim dogovorom izme\u0111u State Departmana SAD-a i Saudijske kraljevske ku\u0107e. Kako proizlazi iz svega \u0161to je uslijedilo, izgleda da su septembarski susreti 2014 izme\u0111u Kerryja i princa Abdulaha postavili temelje za smanjenje cijene sirove nafte (u odnosu na vrijednosti na tr\u017ei\u0161tu) i istovremeno uspjeli garantirati svakodnevnu proizvodnju. To je po svim u\u010dincima manipulacija sa cijenama nafte. \u010cini se da je to razlog zbog kojeg, uprkos pada na burzama emirata (izme\u0111u ostalih Dubaija, Q8, Ryada i Dohe, gdje je do\u0161lo do gubitka izme\u0111u 18% i 20% u jednom jedinom danu \u2013 16.12.2014), ne postoje kratkoro\u010dne namjere da se smanji dnevna proizvodnja.<\/p>\n

Neposredni u\u010dinci te situacije su o\u010devidni u zemljama u kojima je break-even (\u201eto\u010dka vrijednosnog izjedna\u010davanja, koja pokazuje kvavntitetu izra\u017eenu u koli\u010dini proizvoda ili u fakturiranoj nov\u010danoj vrijednosti prodane robe, nu\u017enu da pokrije tro\u0161kove, koji su prije bili na\u010dinjeni, tako da se prethodni period zatvori bez profita, ali i bez gubitaka\u201c) za va\u0111enje sirove nafte varirao oko iznosa iznad 100$. Po\u010dev\u0161i od Irana do Venezuele preko Rusije sve te nacije jako te\u0161ko osje\u0107aju pad vrijednosti sirove nafte. Emirati daleko manje, jer se njihova vrijednost izjedna\u010davanja cijene i utro\u0161ka kre\u0107e oko 65$.<\/p>\n

U situaciji koja je za neke zemlje neodr\u017eiva na dugu prugu, naravno ne govorimo o Rusiji, koja ipak ima solidnu ekonomsku bazu (nizak javni dug, vrlo velike zlatne rezerve, veliku likvidnost u stranoj valuti), ve\u0107 o zemljama poput Venezuele (break even 160 $), koje mnoge svoje prihode da baziraju na prodaji nafte. Kad se tome dodaju sankcije nametnute Caracasu, evo kako se mo\u017eemo na\u0107i pred ekonomskim krahom Venezuele (Zero Hedge predvi\u0111a 93% mogu\u0107nosti defaulta). Ne treba zaboraviti da je i iranska nafta pogo\u0111ena tim padom cijene (break-even 136 %), na veliko zadovoljstvo Ryada, koje je regionalni konkurent.<\/p>\n

Osim toga tr\u017ei\u0161te sa jako slabom potra\u017enjom (da li smo na peak-u u zahtjevima za sirovom nafton?) ima efekte deflacije i to je uo\u010dljivo i promatra\u010dima, koji su i daleko manje pa\u017eljivi. Ukoliko svjetska ekonomija bude usporena, kao posljedica tog usporavanja i potreba za energijom u tom \u0107e kontekstu opasti. Ukoliko tom opadanju ne bude odgovaralo smanjnje proizvodnje (kako je to zahtijevao OPEC prije dva tjedna) evo kako cijena nafte pada do sada\u0161nje vrijednosti. U izvjesnom smislu prosje\u010dan gra\u0111anin mogao bi primijetiti da je sada\u0161nja cijena po barelu nafte daleko sukladnija sa tr\u017ei\u0161nim vrijednostima u ovoj fazi svjetske ekonomije. Na\u017ealost, to je samo jedan od pogleda u kojoj promatra\u010d tog scenarija zacijelo nije u stanju da pred sobom vidi razja\u0161njen potpuni scenarij.<\/p>\n

Devalvacija rublje<\/p>\n

Bez ikakve sumnje postoji prili\u010dno sna\u017ena korelacija izme\u017eu pada cijene sirove nafte i pada vrijednosti rublje. Ali i ta teorija ne daje dostatno obja\u0161njenje. Postoje i drugi faktori, koji se ne smiju ignorirati.<\/p>\n

Ekonomske sankcije koje su nametnule Sjedinjene Dr\u017eave i Evropska Unija spre\u010davaju zajmove ruskim poduze\u0107ima te ta poduze\u0107a vr\u0161e pritisak na vlasti i na vladu, da ona plati te dugove vlastutim valutnim rezervama i to u terminima ne du\u017eim od 30 dana. Budu\u0107i da ruska poduze\u0107a dobijaju novac sa zapada po niskoj cijeni od kraja Hladnog rata, sada\u0161nje sankcije spre\u010davaju restrukturiranje prija\u0161njih pozajmica i dalje refinanciranje istih. Posljedica toga su da ta poduze\u0107a sada moraju kupovati eure i dolare, kako bi ispo\u0161tovale vlastite dugove, a na taj na\u010din se stvara sve ve\u0107a potra\u017enja za stranom valutom na ruskom tr\u017ei\u0161tu i prema tome slabljenje rublje. Gledaju\u0107i stvar s \u010disto poslovne strane, ruska poduze\u0107a bi \u017eeljela vidjeti druga\u010dije pona\u0161anje Ruske centralne banke, kako to obja\u0161njava Alexander Mercourius:<\/p>\n

\u201eOno \u0161to mi se name\u0107e kao sumnja, prema sada\u0161njim doga\u0111ajima, jest da su najve\u0107i \u0161pekulanti protiv rublje upravo ruske banke i ruska poduze\u0107a, koje imaju velike koli\u010dine pozajmica u dolarima, a moraju ih platiti prije isteka godine. Uvukla su u to Rusku centralnu banku i vlasti, koje su u su\u0161tini kapitulirale i odlu\u010dile da pomognu banke, isporu\u010div\u0161i im ne\u0161to rezervi Ruske centralne Banke. To bi moglo objasniti za\u0161to je porast postotaka od prije nekoliko dana (15 decebra) bio tako neefikasan i za\u0161to se u zadnjim satim rublja \u010dak poja\u010dala.\u201c<\/p>\n

Zaista, analiziraju\u0107i kolateralne efekte Dr\u017eavnih obveznica, koji je izdala Rosfnet 12 decembra 2014 (625 milijarda rubalja \u2013 jednako 11 milijardi dolara od 15 decebra) izgleda da je na kraju Rruska centralna banka podlegla i da su upravo oni kupili taj enormni iznos dr\u017eavnih obveznica, refinanciraju\u0107i istek zajmova sa zapadnim bankama putem Rosfnet.<\/p>\n

Moglo bi se primijetiti da Sjedinjene Dr\u017eave koriste istu ekonomsku taktiku sa FED -eralnim rezervama jednostavno \u0161tampanjem novca. Pona\u0161anje Ruske centralne banke, analogno kao i pona\u0161anje FED-a, bio je nu\u017ean potez, to nek bude jasno. Problem je u tome \u0161to je svjetski globalni sistem zasnovan na te\u010daju dolara, a ne na te\u010daju rublje. Rusija se poslu\u017eila zapadnom metodom da stvori novce i pla\u0107a posljedice, koje toliko zastra\u0161uju Amerikance mogu\u0107im procesom dedolarizacije.<\/p>\n

Geopoliti\u010dki karakter ove krize<\/p>\n

\u201eNismo nikada mogli ni zamisliti to \u0161to se doga\u0111a, na\u0161i najgori ko\u0161mari se materijaliziraju. Mislim da \u0107e sljede\u0107ih dana stanje biti usporedivo sa najte\u017eim danima 2008\u201c- ka\u017ee Sergej Svetsov, prvi viceguverner Ruske centralne banke.<\/p>\n

Najzanimljivije pitanje koje se mo\u017ee postaviti jest: da li su ruske vlasti mogle predvidjeti taj kombinirani napad na naftu, rublju i jo\u0161 i sankcije? Odgovor je da i to su i u\u010dinile. \u0160teta \u0161to nitko nije mogao zamisliti takvu akcelaraciju te strategije. \u010cak ni u najgorim ruskim snovima nafta ne bi ni u 6 mjeseci mogla izgubiti polovinu svoje vrijednosti, a rublja izgubila 50% vlastite vrijednosti kroz 12 mjeseci. Ameri\u010dka taktika name\u0107e jako visok faktor rizika i dovodi u opasnost cijelu globalnu ekonomiju, kako \u0107emo vidjeti.<\/p>\n

Za\u0161to su Sjedinjene Dr\u017eave i njihovi partneri onda krenuli tim putem punim nepoznanica? I u ovom slu\u010daju postoje vi\u0161estruki odgovori. Zacijelo se prvi poticaj odnosio na geopoliti\u010dku strategiju \u201eRegime change\u201c(promjenu politi\u010dkog re\u017eima) u zemljama kao \u0161to su Venezuela, Iran i Rusija (odnosno one onih najja\u010de pogo\u0111enih padom cijena nafte). Ukoliko su normalnim metodama softpower-a rezultati bili premaleni (Iran leti prema dogovoru Avoru 5+1, Asad je jo\u0161 u sedlu u Siriji, a Putina u domovini sve vi\u0161e cijene, deok je Maduro je uspio ponovo uhvatiti u ruke mre\u017ee zemlje, nakon razdoblja nestabilnosti poslije smrti Chaveza i umjetno izazvanih protesta ovog ljeta) putem ekonomskog klju\u010da poluga da se postignu \u017eeljene promjene znatno se pove\u0107ala, ali porasli su i rizici. Pad vrijednosti valute, smanjenje prihoda od sirove nafte, povi\u0161enje cijena, pove\u0107anje inflacije, smanjenje kupovne mo\u0107i i tako dalje, su oru\u017eja kojima je Amerka uvjerena, da \u0107e mo\u0107i nastaviti svoju hegemonu ulogu na svijetu (sankcije, nafta, valuta)<\/p>\n

Koji su rizici te strategije?<\/p>\n

Po\u0161to smo analizirali motivacije i metode za postizanje te Kamikaze strategije, pre\u0111imo na najzanimljiviju stranu, ali i najzabrinjavaju\u0107u, postoje\u0107ih rizika.Ukrajinska kriza, euroazijska unija, dedolarizacija i mega dogovori izme\u0111u zemalja BRICS-a natjerali su Washington na \u017eestoku reakciju, na neku vrstu \u201erizika, koji ide na sve\u201c.<\/p>\n

Faktor koji za sobom nosi najve\u0107e nepoznanice, ali i najvi\u0161e pla\u0161i, je ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te je Shale Gas\/Oil. Ono je zastava ameri\u010dke energetske nezavisnosti, koja \u017eudi da pre\u0111e kao oru\u017eje sa Srednjeg Istoka u Aziju (dio je strategije \u201eAsian Pivot\u201c) te se ne mo\u017ee pore\u0107i da je igrala (a i sad glumi) kako ima primarnu ulogu u planu policy makers-a u Washingtonu.<\/p>\n

A ipak ono \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e pre\u0107utkuju mainstream mediji su koleteralni efekti i ono \u0161ta se na njih odnosi, kao i na tr\u017ei\u0161ta Shale gasa, zbog tako niske cijene nafte. To\u010dka izjedna\u010denja po barelu nafte iz tih novih metoda va\u0111enja energenata kre\u0107e se sada oko 80-85$ po barelu. Sasvim je jednostavno shvatiti da \u0107e, ako tako niske cijene budu prolongirane, u\u010dinci biti razorni za cijelo tr\u017ei\u0161te Shale u SAD-u (prvi se slu\u010daj ve\u0107 dogodio sa ausralskom kompanijom Red Fork Energy,koja je prijenekidan dobila silom nametnutu upravu). No kad bi to bile jedine posljedice, mogli bismo ih smatrati zanemarljivim. Problem nastaje kad se usredsredimo na kredite, koje ta poduze\u0107a ne\u0107e mo\u0107i vratiti bankama, koje su ih kreditirale. Default (bankrot) sektora povukao bi mehanizam pada u slapu, koji bi najzad napao i pogodio sve majke mehanizama \u0161pekulacija, a to zna\u010di derivate u trbuhu Zapadnih banaka.<\/p>\n

Veliki rizik, koje Sjedinjene Dr\u017eave uzimaju na sebe da bi zadr\u017eale globalnu hegemoniju ne razlikuje se mnogo od preventivnog nuklearnog rata (to nali\u010di doktrini first strike u ekonomskom klju\u010du). Ako cijena nafte (umjetno manipulirana) bude povukla u provaliju ameri\u010dki Shale Gas, svi krediti koje treba vratiti bankama u SAD-u oti\u0161li bi u dim. A s njima cijelo tr\u017ei\u0161te bankovnih derivata.<\/p>\n

Sad dajmo rije\u010d brojevima i pogledajmo KOLIKO ti financijski instrumenti, odnosno ameri\u010dke banke, posjeduju: JPMorgan Chase<\/p>\n

Totalna aktivnost: $ 2,520,336,000,000 (oko 2,5 trilijarde dolara)<\/p>\n

Totalne izlo\u017eenost derivata: $ 68,326,075,000,000 (vi\u0161e od 68 trilijardi dolara )<\/p>\n

Citibank<\/p>\n

Aktivnost u totalu: $ 1,909,715,000,000 (malo vi\u0161e od 1,9 triliajrdi dolara)<\/p>\n

Totalna izlo\u017eenost bankovnih derivata: $ 61,753,462,000,000 ( vi\u0161e od 61 triliardi dolara )<\/p>\n

Goldman Sachs<\/p>\n

Totala aktivnostn: 860.008 milioni dolara ( manje od jednog triliona dollara)<\/p>\n

Ttotale zlo\u017eenosti derivata: $ 57,695,156,000,000 ( vi\u0161e od 57 trilijarde dolara )<\/p>\n

Bank Of America<\/p>\n

Totalna aktivnost: $ 2,172,001,000,000 (malo vi\u0161e od 2,1 trilijardi dolaria)<\/p>\n

Totale izlo\u017eenost derivata: $ 55,472,434,000,000 ( vi\u0161e od 55 triliardi dolara )<\/p>\n

Morgan Stanley<\/p>\n

Totalna aktivnos: 826,568 miliardi dolara (manje od jedne trilijarde dolara)<\/p>\n

Izlo\u017eenost derivatim: $ 44,134,518,000,000 ( vi\u0161e od 44 trilijarde dollara )<\/p>\n

Korisna usporedba da shvatimo u potpunosti o kojim brojevima govorimo: ameri\u010dki javni dug iznosi 18 trijaldi dolara.Tr\u017ei\u0161te derivata samo 6 najve\u0107ih banaka iznosi 16 puta ameri\u010dki javni dug.<\/p>\n

Nalazimo se pred ne znam koji put ispred dileme, koju jr ve\u0107 bila postavila financijska kriza 2008: pustiti da banke propadnu ili ih spa\u0161avati? U ovom slu\u010daju postoje dva mogu\u0107a puta, kojima se mo\u017ee krenuti. \u0160tampanje monete (FED) bez brige \u0161to \u0107e se pove\u0107ati vlastiti javni dug (iamo mslu\u010daj Japana sa 300% javnog dug a) ili pak pustiti da banke propadnu, povukav\u0161i za sobom u vrtlog cijelu ameri\u010dku i evropsku ekonomiju, a vjerojatno i globalnu ekonomiju.<\/p>\n

Po\u0161to je zaklju\u010deno da je manipulacija nafte i kao posljedica toga Rublje geopoliti\u010dki potez, koja je pobjedonosna strategija, za koju se Washigton nada da \u0107e je posti\u0107i, on valjda misli da ne\u0107e izazvati globalni kolaps ekonomije? Cilj je natjerati kroz kratko vrijeme promjenu re\u017eima u Venezueli, Iranu i u Rusiji ili pak obavezati te nacije da sklope pakt sa zapadnim diktatima. Va\u017eno je zapaziti da vrijeme NE RADI u korist zapada. Motivi su povezani s prije izlo\u017eenim argumentima: tako niska cijena poslala bi dovraga tr\u017ei\u0161te Shale gasa, uzrokuju\u0107i lan\u010danu reakciju,koja bi uni\u0161tila najve\u0107e amer\u010dke banke i mogla bi izazvati pucanje najve\u010deg \u0161pekulativnog balona u historiji \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

A derivati bi izazvali krizu prema kojoj bi ekonomska kriza iz 2008 potsje\u0107ala na pravu \u0161etnju.<\/p>\n

Postoji faktor koji je ja\u010di od svih drugih i SAD ga smatraju kao istinski klju\u010d ovoga puta izbora te strategije. Ako i tr\u017ei\u0161te Shale do\u0111e do kolapsa i ako banke SAD-a budu morale ponovo biti spa\u0161ene (kao se to zahtijevalo 11 decembra ove godine) rje\u0161enje bi moglo biti da jednostavno FED \u0161tampa vi\u0161e novca i pove\u0107a ameri\u010dki javni dug. Moglo bi se primijetiti da bi to izravno smanjilo kredibilitet i samog dolara.To je te argument debate i nema sigurnog odgovora. Zacijelo su Sjedinjene Dr\u017eave uvjerene da je to uspje\u0161na taktika i da \u0107e dovesti do regime change \u2013 promjene re\u017eima-i ekonomskog kolapsa Rusije, a da \u0107e tako Kina biti prisiljena \u201evratiti bse u \u0161talu\u201c(budu\u0107i da je izgubila svog saveznika broj 1) garantiraju\u0107i tako novce i bonove trezoraSAD-a (kredibilitet dolara zavisi jako od Kine, zbog visoke koli\u010dine amer\u010dkihc BTP- dr\u017eavnih obveznica odnosno dr\u017eavnog duga, kojie su u rukama Kineza) pa time se tamo nalazi i kredibilitet samog dolara (do\u0161lo bi do situacije u kojoj bi se javni dug mogao popeti of 16 na 36 trijaldi dolara)..<\/p>\n

Bazi\u010dni problem jo\u0161 je uvijek geopoliti\u010dki. Hegemonska vizija, koju SAD imaju i koju \u017eele zadr\u017eati. Ovog \u010dasa nemaju drugih sredstava da se bore protiv globalnih promjena, koje \u010dovje\u010danstvo prolazi u fazi, koja vi\u0161e nije jednopolarna (u kojoj su Amerikanci bili super sila) ve\u0107 multipolarna (vi\u0161e aktera na globalnoj sceni). Do\u0161li smo do svo\u0111enja ra\u010duna i sada\u0161nji tok nas postavlja pred ogroman rizik za cijelu globalnu ekonomiju\u2026da li je to zacijelo toga vrijedno?\u201c<\/p>\n

Novi Plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ekonomske sankcije koje su nametnule SAD i EU spre\u010davaju zajmove ruskim poduze\u0107ima te ta poduze\u0107a vr\u0161e pritisak na vlasti i na vladu da ona plati te dugove vlastutim valutnim rezervama i to u terminima ne du\u017eim od 30 dana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-168165","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168165","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=168165"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/168165\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=168165"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=168165"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=168165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}