{"id":167814,"date":"2014-12-27T07:30:46","date_gmt":"2014-12-27T06:30:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=167814"},"modified":"2014-12-28T13:07:00","modified_gmt":"2014-12-28T12:07:00","slug":"utrka-mrtvaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/27\/utrka-mrtvaca\/","title":{"rendered":"Utrka mrtvaca"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marinko \u010culi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Kada \u010dovjek slomi otpor u sebi i malo poslu\u0161a ovu beskrajno pri\u010dljivu, ali jednako toliko besadr\u017eajnu predsjedni\u010dku kampanju, odmah vidi da su kandidati dobro nau\u010dili \u0161to treba ista\u0107i kao glavni problem ove zemlje. To je, dakako, ova te\u0161ka, prete\u0161ka ekonomska i socijalna situacija, jer \u010dak ni na\u0161e pa\u010dje \u0161kole politi\u010dkog marketinga ne vode ba\u0161 toliki bezveznjaci da tome ne bi mogli podu\u010diti svoje polaznike. Ali, kada to na\u0161trebano znanje iza\u0111e na usta Josipovi\u0107a, Grabar Kitarovi\u0107 i Kujund\u017ei\u0107a dobije se rijeka be\u017eivotnih, jo\u0161 gore mrtvih fraza, toliko mrtvih da trenutno pouzdano nema ni\u010dega \u0161to toliko malo korespondira s realnim \u017eivotom u Hrvatskoj od ove predsjedni\u010dke kampanje.<\/p>\n

Izuzetak je jedino mladac Ivan Sin\u010di\u0107, koji se etablirao kao neka vrsta hajdu\u010dkog haramba\u0161e koji se suprotstavlja masovnim ovrhama i delo\u017eacijama, pa kada on zagrmi protiv banaka i ovr\u0161ne mafije, ako to nije jedno isto, zvu\u010di, razumije se, vrlo autenti\u010dno i uvjerljivo. Ali, i tu ima jedno ali. Ve\u0107 se ranije \u010dulo, a sada se potvr\u0111uje, da \u017divi zid \u010diji je Sin\u010di\u0107 predstavnik, na sumnjiv na\u010din selekcionira one kojima pru\u017ea pomo\u0107, pa tu nisu po\u017eeljni \u010dlanovi HDZ-a i SDP-a. Ka\u017eu “zidari\u201c da njih isklju\u010duju zato \u0161to su te dvije stranke rodona\u010delnici politike koja je i dovela do masovnih ovrha, \u0161to ajde stoji, ali da se zbog toga treba \u017eigosati kao mrskog Tur\u010dina svakog njihovog \u010dlana, to ba\u0161 nikako ne stoji. Jo\u0161 gore, ako Sin\u010di\u0107 i njegovo dru\u0161tvo misle da na ovaj na\u010din uvode nekakav hajdu\u010dki socijalizam, mo\u017eda su u pravu, ali uz jednu malu verbalnu i veliku sadr\u017einsku dopunu. To je nacional-socijalizam.<\/p>\n

Tako je i ovaj predsjedni\u010dki kandidat samo uzvitlao mrtvu baru ove kampanje, ali ona je i dalje ostala mrtva bara, i u odnosu na nju svatko mo\u017ee izdvojiti barem jedan primjer ne\u010deg \u017eivotnijeg i relevantnijeg. Evo, moj je izbor nedavno osnivanje Radni\u010dke fronte, prve u ovoj zemlji \u2013 ne ra\u010dunaju\u0107i usahle socijaliste koje je svojedobno pokrenuo i formatirao Stipe \u0160uvar \u2013 koja otvoreno zagovara ukidanje kapitalizma i izgradnju socijalizma. Nije tu jo\u0161 sve definirano i stavljeno u zavr\u0161no stanje. Fronta sebe ne smatra, barem zasad, politi\u010dkom strankom, ali ako \u017eeli u\u0107i u parlament, a \u017eeli, sasvim je vjerojatno da \u0107e i to uskoro postati. Tako bi i u Hrvatskoj dijelom parlamentarne scene postala stranka koja otvoreno optira za socijalizam, \u0161to je ve\u0107 uhodana, a ponekad i vrlo uspje\u0161na i prosperitetna politi\u010dka opcija u nizu evropskih zemalja (Gr\u010dka, \u0160panjolska, Njema\u010dka, Francuska, odnedavno i Slovenija..).<\/p>\n

I to je prvo \u0161to ovdje treba markirati kao ne\u0161to od zglobnog zna\u010denja, prekretni\u010dko. Ako je svojedobno Ivan Pavao II, a to je bez obzira na silnu popularnost bio zapravo vrlo konzervativan papa, imao hrabrosti re\u0107i da su pravoslavni vjernici “drugo plu\u0107no krilo\u201c evropskog kontinenta, onda zvu\u010di u\u017easno anakrono \u0161to se u evropskoj svjetovnoj politici socijalisti\u010dkoj ljevici jo\u0161 ne priznaje takav status. Ili se to \u010dini krajnje mrzovoljno. \u0160tovi\u0161e, nedavna povika \u0161to je za premijera jedne njema\u010dke pokrajine izabran \u010dlan Die Linkea budi i zebnju od obnove makartizma, iako je to endemski ameri\u010dka pri\u010da koja se nikada nije uspjela prenijeti u Evropu. Ali, je zato itekako prisutna u posljednjih dva i pol desetlje\u0107a u Hrvatskoj, gdje se i navodne socijaliste pribiva na kri\u017e, pa te strah pomisliti \u0161to \u0107e tek biti s ovima koji sebe tako i otvoreno zovu. Pa ipak, tek s pojavom lijeve socijalisti\u010dke opcije Hrvatska zbiljski postaje \u010dlanica Evropske unije, jer je EU, uz Latinsku Ameriku, sada najplodniji inkubator ideja kojima se preispituje dana\u0161nji kapitalizam i tra\u017ei njegova socijalisti\u010dka alternativa.<\/p>\n

Dijagnoza sada\u0161njeg stanja bolno je jednostavna. Otkako je 2008. po\u010dela ova kriza BDP se u Evropi vrti oko nule, primanja zaposlenih padaju, a samo profiti rastu. Dakle, u tih sedam-osam godina dobro su pro\u0161li samo kapitalisti, kojima je jedinima kriza i\u0161la na ruku, pa \u010dovjek onda ima pravo sumnjati da su je i izazvali da bi bilo tako. Tome u prilog govori \u010dinjenica da oni danas vi\u0161e ne govore o potrebi klasnog mira izme\u0111u rada i kapitala, naprotiv sada ih \u010dujete kako ka\u017eu, kao nekada borbeni sindikati, da je klasna borba realnost od koje ni oni ne bje\u017ee, jer \u0107e u toj borbi ionako pobijediti. Drugim rije\u010dima, ne radi se vi\u0161e o obi\u010dnoj klasnoj borbi, nego o pravom klasnom ratu, \u0161to jasno proizlazi iz \u010dinjenice da je \u017ertava u tom ratu danomice sve vi\u0161e, to su one armije nezaposlenih, posebno mladih, kojih je puna ju\u017ena Evropa. Sjeverna se jo\u0161 dr\u017ei, ali pitanje je koliko \u0107e dugo.<\/p>\n

Naravno, na ovako jasno postavljene ciljeve evropskih kapitalista ima smisla odgovoriti samo jednako jasnim ciljevima nove socijalisti\u010dke ljevice. I ona to i \u010dini, tra\u017ee\u0107i da se radnike, umjesto da ih se eksploatira kao prije nastanka radni\u010dkog pokreta, pozicionira u sredi\u0161te dru\u0161tvenog sistema. Ovdje je posebno zanimljivo ovo osmotriti iz na\u0161eg kuta, jer je kod nas svojedobno bilo ba\u0161 tako \u2013 radnik je nominalno bio u sredi\u0161tu sustava. Tko dulje pamti sjetit \u0107e se da su protivnici radni\u010dkog samoupravljanja govorili da \u0107e se ono brzo raspasti jer \u0107e radnici “pojesti akumulaciju\u201c, kako se tada govorilo, \u0161to \u0107e re\u0107i rasku\u0107iti poduze\u0107a u kojima rade. Pokazalo se da to nije bilo nimalo to\u010dno, naprotiv akumulacija je vrlo brzo rasla, ali je zanimljivo prisjetiti se toga iz kuta novijih doga\u0111aja. Jer, dana\u0161nji kapitalisti rade ba\u0161 to, “jedu akumulaciju\u201c, njihovi profiti, kako smo vidjeli, gutaju i pla\u0107e zaposlenih i razvoj nacionalnih ekonomija u cjelini.<\/p>\n

I logi\u010dno je da se onda i u Hrvatskoj pojavi socijalisti\u010dka alternativa tome, pogotovo jer je ovdje, kao i u drugim ex-Yu zemljama, stvar dodatno traumatizirana i velikom privatizacijskom plja\u010dkom devedesetih i kasnije. Ne\u0107e to i\u0107i lako jer su tu plja\u010dku proveli jo\u0161 uvijek dobro za\u0161ti\u0107eni predatori, ali \u0161to je jo\u0161 mnogo gore amenovali su to domoljubnom vodicom i svi ostali, od politi\u010dkih stranaka, sindikata, akademske zajednice, medija… do samih radnika. Ni sada stvari s tim ne stoje bogzna koliko bolje, ali evo pojavljuju se novi politi\u010dki akteri, koji otvaraju pitanja kojih u ovoj predsjedni\u010dkoj kampanji nema. I u odnosu na koje ovi predsjedni\u010dki izbori izgledaju, ne zna \u010dovjek \u0161to bi drugo rekao, kao utrka \u010detiri mrtvaca.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojavljuju se novi politi\u010dki akteri, poput Radni\u010dke fronte, koji otvaraju pitanja kojih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-167814","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=167814"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167814\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=167814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=167814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=167814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}