{"id":167673,"date":"2014-12-25T09:58:50","date_gmt":"2014-12-25T08:58:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=167673"},"modified":"2014-12-26T08:30:18","modified_gmt":"2014-12-26T07:30:18","slug":"brutalizacija-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/25\/brutalizacija-rada\/","title":{"rendered":"Brutalizacija rada"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Ne, nitko nikoga vi\u0161e ne tjera bi\u010dem da radi vi\u0161e ili bolje. Vrijeme otvorene fizi\u010dke represije gazdinih ljudi nad kalfama, kada je znao pasti i \u0161amar, spada danas u romantiziranu riznicu bolje gra\u0111anske pro\u0161losti. Danas je rad, svoj deregulaciji privrednih odnosa usprkos, i ba\u0161 zbog nje, pravilnicima i Zakonom o radu visoko regulirana djelatnost. I jo\u0161 vi\u0161e: nije reguliran samo rad, tj. nekada\u0161nji opisi radnih mjesta za pojedina zanimanja i razli\u010dito iskusne radnike, regulirani su i radni statusi pojedinaca. I to na toliko razli\u010ditih na\u010dina, a za \u010desto gotovo isti ili potpuno isti rad, da oni proizvode iz aviona o\u010ditu neravnopravnost me\u0111u radnicima. Ona se o\u010dituje ne samo u nejednakim nadnicama, ve\u0107 \u010desto i odsudnije, u nejednakim uvjetima rada.<\/p>\n

Sve to je sada vi\u0161e-manje poznato svima. I to ne iz literature, ve\u0107 iz logike vlastite ko\u017ee, bez obzira na to kakvim i koliko kvalificiranim radnicima mi bili. Tako smo primjerice kao jednako sposobni novinari u istoj \u2018medijskoj karijeri\u2019 jednom medijska prekarna boranija, a drugi put ugledni dru\u0161tveni komentatori. Sve ovisno o tome kako se poslo\u017ee nebeske silnice dru\u0161tvenih mo\u0107nika kojima mediji slu\u017ee. A u novije vrijeme i sve vi\u0161e oboje odjednom: svi sve manje ugledni i sve manje pla\u0107eni.<\/p>\n

U angloameri\u010dkom \u017eargonu, koji sada mo\u017eemo uvoziti zajedno s odnosima koje on ozna\u010dava, promjene u odnosu prema radu, reduciranom na zara\u0111ivanje za nadnicu, sa\u017eimaju se u pomaku od dr\u017eave blagostanja (welfare state) prema dr\u017eavi koja manipulira politikama zapo\u0161ljavanja (workfare state). I dok su razne dru\u0161tvene beneficije u dr\u017eavi blagostanja \u2013 pa i u njezinoj poluperiferijskoj tzv. tr\u017ei\u0161no-socijalisti\u010dkoj izvedbi u nas \u2013 bile uvjetovane socijalnim okolnostima u kojima se na\u0161ao pojedinac (ne na kraju onom je li ili nije sposoban za rad), sada \u2018potrebiti\u2019 moraju aktivno participirati u promjenama svoga radnog statusa. Da bi i dalje imali prava na sve minimalnije potpore kao nezaposleni, moraju dokazivati da tra\u017ee posao, da se ho\u0107e prekvalificirati, da \u017eele ste\u0107i nova radna iskustva uz minimalnu ili nikakvu nov\u010danu naknadu itd.<\/p>\n

Glavna je svrha workfarea, tamo gdje je izmi\u0161ljen, dakle da generira nekakvo \u2018doprino\u0161enje\u2019 dru\u0161tvu i od strane onih koji su primaoci socijalne pomo\u0107i. Pojednostavljeno: sada i nezaposleni moraju raditi, naj\u010de\u0161\u0107e ostaju\u0107i \u2018izvan radnog odnosa\u2019, pridonose\u0107i tako \u2018dinamizmu\u2019 tr\u017ei\u0161ta rada, jer ina\u010de mogu na nebrojene na\u010dine ostati i bez minimalne pomo\u0107i. No dr\u017eave se, pa tako i ovda\u0161nje, danas mije\u0161aju u \u2018tr\u017ei\u0161te rada\u2019 i na mnoge druge na\u010dine. Tako je u nas sasvim mogu\u0107e da u tvrtkama kojima upravlja dr\u017eava ili njezine agencije radnici mjesecima ne dobiju pla\u0107e, a da se i \u2018spa\u0161avanje\u2019 takvih firmi (samo nas nemojte spa\u0161avati!) odvija nau\u0161trb ste\u010denih prava radnika.<\/p>\n

Da \u0107e jednom postojati slobodno tr\u017ei\u0161te energenata, tu pri\u010du u dirigiranoj javnosti vi\u0161e ne poku\u0161avaju prodati nikome. Sada se otvoreno govori o strategijama dr\u017eava \u2013 kao novoj geopolitici \u2013 koje odlu\u010duju o svemu. Naravno, mo\u0107ne dr\u017eave odlu\u010duju na ra\u010dun nemo\u0107nih. Ali ponekad mo\u017ee uspjeti i obrnut slu\u010daj. Tako se retroaktivno premijer Zoran Milanovi\u0107 hvali uspjehom pokojnog prethodnika Ivice Ra\u010dana koji da je politi\u010dkim pritiskom osigurao posao proizvodnje elektri\u010dnih tramvaja za grad Zagreb doma\u0107em proizvo\u0111a\u010du Kon\u010daru, sprije\u010div\u0161i da se on dodijeli jednoj mo\u0107nijoj njema\u010dkoj korporaciji. Ne sje\u0107amo se da se prije zadnje ekonomske krize ovakvim intervencionizmom netko ovdje hvalio. Sje\u0107amo se zagovaranja upravo suprotne politike: kako \u0107e nas prodaja velikih sistema (npr. T-Coma) strancima (u ovom slu\u010daju tada ba\u0161 njema\u010dkoj dr\u017eavi) usre\u0107iti kao dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

Kada smo ve\u0107 kod struje, sada hrvatska dr\u017eava slavnim \u2018strukturnim reformama\u2019 navodno \u017eeli napraviti od HEP-a regionalnog igra\u010da. Ali kako? Tako, pi\u0161u u novinama, \u0161to \u0107e broj \u0161efova smanjiti za 45 posto te \u2013 i to je izvu\u010deno u naslov \u2013 otpustiti 700 starijih, pa zaposliti 350 mla\u0111ih radnika! O \u010demu je ovdje rije\u010d? Mo\u017eda o me\u0111ugeneracijskoj solidarnosti, zbog koje ljudi od 55 godina starosti i s desetlje\u0107ima radnog iskustva dobrovoljno odlaze ne bi li oslobodili radna mjesta mladim po\u010detnicima? Da, jo\u0161 se pregovara o otpremninama, valjda i o uvjetima otkupa sta\u017ea, jer za mirovinu ovi \u2018starci\u2019 nemaju uvjeta (radni vijek se produ\u017euje), a tko \u0107e ih sada zaposliti? I ako sve bude O.K., sindikat \u0107e, koji ina\u010de pozdravlja rezanje birokracije, biti zadovoljan. Da, i jo\u0161 \u0107e \u2018starci\u2019, prije negoli ih najure, prakti\u010dno podu\u010diti \u2018mladce\u2019 obavljanju poslova na do ju\u010der svojim radnim mjestima. Svima je jasno o \u010demu je tu rije\u010d. Pa \u2018rastere\u0107enja\u2019 koja provodi firma u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu ogledni su primjer politi\u010dkog manipuliranja radnim odnosima. I to jo\u0161 na slavu i diku razvijanja \u2018tr\u017ei\u0161ta rada\u2019. Otpusti\u0161 za\u0161ti\u0107enije i bolje pla\u0107ene radnike, ma kako dobrima oni mogli biti, i dovede\u0161 nove, uz puno lo\u0161ije ugovore, uvjete i pla\u0107e. A valjda \u0107e i takvi znati ne\u0161to napraviti, kada ih dr\u017eava sutra uputi u susjedne zemlje. Da rade na \u2018za koga je dobro je\u2019 poslovima. I eto sve mudrosti \u2018restrukturiranja\u2019.<\/p>\n

Jedina logika kojom dr\u017eava brani svoje \u2018bolne rezove\u2019 u krajnjoj instanci koja glumi ekonomsku logiku je \u2018punjenje prora\u010duna\u2019. U ovom slu\u010daju radi se o punjenju \u2018smanjenim pra\u017enjenjem\u2019, jer su izra\u010dunali kako bi transformacijom sebi u\u0161tedjeli 2,5 milijardi kuna. Recimo da na trenutak mo\u017eemo razumjeti logiku dr\u017eave, koja glumi poduze\u0107e. Ali ve\u0107 u drugom trenutku svima \u0107e se pokazati da ona to nije! Jer tko \u0107e pomagati svim onim radnicima koji \u0107e, otpremninama usprkos, ovako elegantno otkasati prema masovnom siroma\u0161tvu u starosti? I tko \u0107e tek pomo\u0107i mladima koji \u0107e, budu li imali sre\u0107e da se uop\u0107e zaposle, postati tek dio nove najmasovnije armije u zemlji? One zaposlenih, a siroma\u0161nih!<\/p>\n

Uvijek \u0107e se, izgleda, u budu\u0107nosti raditi o dvije stvari koje ovda\u0161nje dr\u017eave mogu ponuditi na globalnijim tr\u017ei\u0161tima. Jedno su \u2018konkurentni proizvodi\u2019, recimo struja koje \u0107e biti i za izvoz. A drugo, tako\u0111er sve manje skriveno, sve \u2018konkurentnija\u2019 tj. jeftinija radna snaga, koja \u0107e ih, bude li imala sre\u0107e da politikama workfarea bude izabrana, proizvoditi. Mljevena takvim procesima koje norve\u0161ki sindikalist, na\u0161 \u010desti gost Asbj\u00f8rn Wahl, podvodi pod pojam brutalizacije rada (bolje bi bilo re\u0107i brutalizacije me\u0111uljudskih odnosa), u kojoj nikakav bi\u010d vi\u0161e nije potreban, ovda\u0161nja radni\u010dka klasa jedina mora na\u0107i volje i snage da brani dru\u0161tvo.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve to je sada vi\u0161e-manje poznato svima. I to ne iz literature, ve\u0107 iz logike vlastite<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-167673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=167673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167673\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=167673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=167673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=167673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}