{"id":167041,"date":"2014-12-17T11:21:08","date_gmt":"2014-12-17T10:21:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=167041"},"modified":"2014-12-17T11:21:08","modified_gmt":"2014-12-17T10:21:08","slug":"kozmetika-ubija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/17\/kozmetika-ubija\/","title":{"rendered":"Kozmetika ubija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svakodnevnim kori\u0161tenjem kozmetike u tijelo ulaze opasne kemikalije koje mogu uzrokovati probleme s ko\u017eom, glavobolje, malformacije fetusa i neplodnost<\/p>\n

Makeup obiluje kemikalijama koje produljuju njegov vijek trajanja, \u010duvaju boje i sprje\u010davaju lju\u0161tenje. Stru\u010dnjaci upozoravaju kako su te kemikalije opasne za zdravlje jer ve\u0107 i kratkotrajna izlo\u017eenost mo\u017ee pove\u0107ati rizik od bolesti srca, umora, gubitka pam\u0107enja, ko\u017enih problema i raka, pi\u0161e Prevention.<\/p>\n

Svakodnevno kori\u0161tenje makeupa dodatno pove\u0107ava rizik od navedenih bolesti jer se kemikalije talo\u017ee u organizmu, tvrde lije\u010dnici.<\/p>\n

Ftalati<\/p>\n

Ovi naftni derivati koriste se u parfemima, ru\u017eevima za usne, lakovima za nokte i kosu, odnosno u kozmeti\u010dkim preparatima koji imaju navedeno “fragrance” ili “parfum”.<\/p>\n

Ftalati ulaze u krvotok i opona\u0161aju \u017eenski hormon estrogen remete\u0107i hormonalnu ravnote\u017eu. Oni mogu tijelo navesti da smanji ili poja\u010da proizvodnju odre\u0111enih hormona. Tako kod mu\u0161karaca smanjuju razinu testosterona \u0161to uzrokuje probleme s plodnosti.<\/p>\n

Oni pospje\u0161uju ulazak u menopauzu. \u017dene koje su u krvi imale vi\u0161u koncentraciju opasnih ftalata u\u0161le su u menopauzu 2,3 godine prije drugih. Tako\u0111er, povezuju se s pove\u0107anim rizikom od raka dojke, dijabetesa, pretilosti i neplodnosti.<\/p>\n

Parabeni<\/p>\n

Parabeni se u kozmetici koriste kao konzervansi i sprje\u010davaju nastanak bakterija i gljivica u makeupu. Me\u0111utim, problem jest u tome \u0161to ba\u0161 kao i ftalati opona\u0161aju estrogen i pospje\u0161uju rast tumornih stanica tako \u0161to mijenjaju gene.<\/p>\n

Posebnu pa\u017enju treba obratiti na parabene poput metil parabena, etil parabena i izobutil parabena koji se apsorbiraju direktno u krvotok, a nalaze se u dezodoransima, hidratantnim kremama i preparativnoj kozmetici.<\/p>\n

Formaldehid<\/p>\n

Opasan i kancerogen formaldehid \u0161titi od bakterija i ima ulogu antiseptika u \u0161amponima, regeneratorima, kremama, kremama za brijanje, gelu za kosu i mlijeku za \u010di\u0161\u0107enje ko\u017ee. Pojavljuje se i pod drugim imenima kao \u0161to je imidazolidinil urea, formalin i formalit. Taj spoj iritira di\u0161ne puteve, mo\u017ee pogodovati nastanku astme, a odgovoran je i za alergijske reakcije na ko\u017ei, vrtoglavicu, glavobolju i probleme s o\u010dima.<\/p>\n

Dibutil ftalat<\/p>\n

Kemikalija dibutil ftalat (DBP) koja je sastavni dio lakova za nokte i sprje\u010dava lju\u0161tenje kancerogena je i povezuje se s neplodno\u0161\u0107u kod mu\u0161karaca i malformacijama fetusa. Europska komisija zabranila je njegovu upotrebu 2004. godine, ali u SAD-u se jo\u0161 uvijek koristi.<\/p>\n

Ulazi direktno u krvotok, a stru\u010dnjaci tvrde da je jo\u0161 opasnija inhalacija laka iz para.<\/p>\n

Sulfati<\/p>\n

Sulfati su sastavni dio \u0161ampona, tonika za \u010di\u0161\u0107enje lica i gelova za tu\u0161iranje. Naj\u010de\u0161\u0107e sadr\u017ee 1,4-Dioxane koji ima kancerogena svojstva i uklanjaju prirodna ulja s ko\u017ee zbog \u010dega ona nakon pranja djeluje isu\u0161eno i zate\u017ee. Naj\u010de\u0161\u0107e uzrokuju iritaciju ko\u017ee i o\u010diju.<\/p>\n

Toluen<\/p>\n

Toluen se dobiva destilacijom benzina ili suhom destilacijom kamenog ugljena i koristi se u proizvodnji lakova i boja za kosu. On zgu\u0161njava boju i produljuje njen vijek trajanja. On mo\u017ee uzrokovati probleme s disanjem i imunitetom, mu\u010dninu i rak, a u trudno\u0107i se povezuje s problemima u razvoju.<\/p>\n

Mineralna ulja<\/p>\n

Mineralna ulja naftni su derivat koja se koriste u hidratantnim kremama, regeneratorima, parfemima, balzamima za usne i sjenilima. Odli\u010dno zadr\u017eavaju vlagu i mogu previ\u0161e navla\u017eiti ko\u017eu zbog \u010dega se lice brzo isu\u0161uje ako se ne nama\u017ee kremom. Tim se stvara svojevrsna ovisnost o kremi.<\/p>\n

Propilen glikol ili polietilen glikol<\/p>\n

Naftni derivati me\u0111u kojima su propilen glikol ili polietilen glikol dio su dezodoransa, losiona poslije brijanja, gela za kosu, \u0161ampona i krema. Oni ba\u0161 kao i mineralna ulja poma\u017eu u boljem zadr\u017eavanju vlage u ko\u017ei, ali sprje\u010davaju razvoj novih stanica ko\u017ee. Oni iritiraju ko\u017eu i kancerogeni su, a polietilen glikol koristi se i u izradi antifriza.<\/p>\n

Butil hidroksi anisol (BHA)<\/p>\n

Butil hidroksi anisol (BHA) je ba\u0161 kao i dibutil ftalat zabranjen u Europi, ali zato se jo\u0161 uvijek koristi u SAD-u. On ulazi direktno u krvotok i mijenja endokrini sustav, a sastavni je dio maskare, korektora, rumenila i sjajila za usne.<\/p>\n

1,4-Dioxane<\/p>\n

Nusprodukt sulfata 1,4-Dioxane sastavni je dio \u0161ampona i pjena za kupanje, ali naj\u010de\u0161\u0107e nije naveden na deklaracijama. Kancerogen je i uzrokuje probleme s ko\u017eom, rak i malformacije djeteta.<\/p>\n

24sata.hr<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svakodnevnim kori\u0161tenjem kozmetike u tijelo ulaze opasne kemikalije koje mogu uzrokovati probleme s ko\u017eom, glavobolje, malformacije fetusa i neplodnost Makeup obiluje kemikalijama koje produljuju njegov vijek trajanja, \u010duvaju boje i sprje\u010davaju lju\u0161tenje. Stru\u010dnjaci upozoravaju kako su te kemikalije opasne za zdravlje jer ve\u0107 i kratkotrajna izlo\u017eenost mo\u017ee pove\u0107ati rizik od bolesti srca, umora, gubitka pam\u0107enja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-167041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=167041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167041\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=167041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=167041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=167041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}