{"id":166907,"date":"2014-12-16T07:50:06","date_gmt":"2014-12-16T06:50:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=166907"},"modified":"2014-12-17T11:01:48","modified_gmt":"2014-12-17T10:01:48","slug":"da-mi-zelimo-ukinuti-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/16\/da-mi-zelimo-ukinuti-kapitalizam\/","title":{"rendered":"Da, mi \u017eelimo ukinuti kapitalizam"},"content":{"rendered":"

\u00a0Autor: Nikola Bajto<\/strong><\/em><\/p>\n

Radni\u010dka fronta organizira se ve\u0107 oko pola godine, a pro\u0161log tjedna odlu\u010dili ste iza\u0107i u javnost. Pored lingvista Mate Kapovi\u0107a i HEP-ovog sindikalista Denisa Geta, tko je jo\u0161 u va\u0161em \u010dlanstvu?<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Uglavnom su to mladi ljudi, aktivisti, radnici, studenti, nezaposleni. Dio njih predstavit \u0107emo u narednom vremenu kako bismo pokazali da sve ne stoji na malom krugu ljudi. Na\u0161a je organizacija i\u0161la u dva smjera, jedan je bio rad na infrastrukturi po raznim gradovima, a drugi povezivanje s radnicima, podr\u0161ka radni\u010dkim prosvjedima i uspostavljanje kontakata s razli\u010ditim sindikalistima, naro\u010dito onim borbenijima. Otvoreni smo za sve koji su zainteresirani za dru\u0161tvene promjene u skladu s na\u0161im programskim principima i zahtjevima.<\/p>\n

Najavili ste da budu\u0107a stranka ne\u0107e imati klasi\u010dnu hijerarhijsku strukturu, no postoji li neko formalno rukovodstvo?<\/em><\/p>\n

Smatramo da je potrebno funkcionirati vi\u0161e demokratski, tako da baza \u010dlanstva ima kontrolu nad rukovodstvom. Naravno da odre\u0111eno rukovodstvo mora postojati, ali sada je sve to jo\u0161 u procesu. Predstoji nam daljnji rad na organizaciji i formalizaciji, a od onoga \u0161to mo\u017eemo najaviti je priprema jedne radni\u010dke sindikalne konferencije na kojoj \u0107emo poku\u0161ati okupiti odre\u0111en broj borbenijih sindikata. Vodimo razgovore o povezivanju radni\u010dkog pokreta i u tom smislu u kontaktu smo sa sindikalistima kao \u0161to su \u017deljko Luk\u0161i\u0107 iz H\u017d-a, Zvonko \u0160egvi\u0107 iz Brodosplita, sindikalisti iz EKN-a i sindikata Feniks HP-a, a bili smo i u kontaktima s Mijatom Stani\u0107em u vezi referenduma o monetizaciji autocesta.<\/p>\n

Uz nekoliko pozitivnih komentara, pojavu antikapitalisti\u010dke stranke ve\u0107ina medija je ignorirala?<\/em><\/p>\n

Ignoriranje se dogodilo od strane najkomercijalnijih medija, a na drugoj strani imali smo reakcije ljudi kojima je uzor neoklasi\u010dna ekonomska \u0161kola i koji su u posljednja dva desetlje\u0107a preuzeli monopol u ekonomskoj znanosti. Oni su nas nastojali proglasiti \u0161arlatanima i poku\u0161ali omalova\u017eiti tvrdnjama da nismo pravi radnici, odre\u0111uju\u0107i tako da radnik mora biti industrijski plavi ovratnik s brkovima i alatom u ruci. To \u0161to otpori dolaze iz ta dva smjera nama samo pokazuje da smo na pravom putu.<\/p>\n

Uzrok krize je u samom sistemu<\/strong><\/p>\n

Kakvo je, nasuprot njima, va\u0161e vi\u0111enje ekonomske stvarnosti?<\/em><\/p>\n

Po nama, osnovni uzroci krize hrvatskog dru\u0161tva su u tome \u0161to je jedna politi\u010dka kasta, koja je proizvod ovog dru\u0161tveno-ekonomskog sistema, u posljednjih 20-ak godina prouzro\u010dila daljnje propadanje dru\u0161tva, otu\u0111enje \u010dovjeka i degradaciju rada. Iz ta tri glavna problema proizlaze svi ostali, a u pozadini tih procesa je mehanizam koji na\u0161i ekonomisti ignoriraju, jer je ekonomska nauka odustala od prou\u010davanja stvarnosti, a to je mehanizam po kojem manjina prisvaja vrijednosti koje ve\u0107ina dru\u0161tva proizvodi. Kada imate stvari postavljene tako da je bitno zadovoljiti potrebe kapitala proiza\u0161le iz privatnog prisvajanja, a ne dru\u0161tva, tada je dru\u0161tvu izbijena kontrola nad njegovim fondom ukupnog rada i nad stvorenom vrijedno\u0161\u0107u i tada imamo spontane procese koje dru\u0161tvo vi\u0161e ne mo\u017ee kontrolirati. Iako ekonomisti koji su pobornici privatnog kapitala proklamiraju njegovu racionalnost i efikasnost, na djelu je zapravo jedan iracionalni sistem, mo\u017eda najiracionalniji u povijesti. To je situacija u kojoj je tehnolo\u0161ki napredak ve\u0107i nego ikad, ali ljudi rade sve vi\u0161e i sve du\u017ee za pla\u0107e kojima mogu kupiti sve manje.<\/p>\n

U Hrvatskoj, k tome, sve vi\u0161e radi sve manje ljudi, dok ostali postaju suvi\u0161ni?<\/em><\/p>\n

To je jo\u0161 jedan od pokazatelja iracionalnosti sistema jer on nije u stanju iskoristiti dru\u0161tveni potencijal koji mu se pru\u017ea i razviti proizvodne snage dru\u0161tva. Ali to je i jedna od njegovih karakteristika, jer ako imate puno nezaposlenih, tada cijena radne snage pada i na taj na\u010din ljudi pristaju na bilo koju pla\u0107u da bi radili. Sve te kontradikcije ukazuju da potrebnu strukturnu promjenu ne mo\u017ee donijeti samo jedna ekonomska politika ili samo jedna politi\u010dka stranka, jer je uzrok upravo u dru\u0161tveno-ekonomskom sistemu.<\/p>\n

\u0160to vi predla\u017eete?<\/em><\/p>\n

Predla\u017eemo smanjenje radnog tjedna sa 40 na 35 sati uz zadr\u017eavanje iste pla\u0107e, \u010dime bismo pove\u0107ali broj zaposlenih. Predla\u017eemo pove\u0107anje relativne pla\u0107e, odnosno onog dijela koji radnik dobije od onog \u0161to stvori, smanjenje dobne granice za umirovljenje, pove\u0107anje mirovina i minimalne pla\u0107e, ograni\u010denje omjera izme\u0111u minimalne i maksimalne pla\u0107e na jedan naprema \u010detiri, stavljanje banaka pod dru\u0161tvenu kontrolu i druge mjere u svrhu razvoja dru\u0161tva, a ne profita.<\/p>\n

Moramo zaustaviti privatizaciju<\/strong><\/p>\n

Trendovi koje opisujete globalno su prisutni. Kolike su mogu\u0107nosti jedne dr\u017eave da krene u suprotnom smjeru?<\/em><\/p>\n

Ono za \u0161to se mi zala\u017eemo nije stvar nekog utopijskog dru\u0161tva, ve\u0107 proizlazi iz samog na\u010dina proizvodnje. Mi nismo protiv tehnologije, nego protiv kapitalisti\u010dke primjene tehnologije u kojoj vidimo da se proizvodnost rada pove\u0107ava, ali ne u korist dru\u0161tva i smanjivanja radnog vremena i radnog vijeka, nego se to jo\u0161 vi\u0161e produ\u017euje, a stvoreni vi\u0161ak vrijednosti se jo\u0161 vi\u0161e prisvaja i jo\u0161 vi\u0161e oplo\u0111uje. Podaci govore da su i u vrijeme rasta BDP-a, kako u Hrvatskoj tako i na globalnoj razini, pla\u0107e rasle sporije od rasta BDP-a. U tom smislu, bojim se da sama distribucija dohotka i proizvedene vrijednosti ne\u0107e puno donijeti, jer vi mo\u017eete staviti neke poreze, ali time ne\u0107ete promijeniti sistem koji stvara raslojavanje. Vidimo da i u vrijeme uspona ekonomije kapital raste isklju\u010divo zato \u0161to nedovoljno pla\u0107a rad, a onda je u vrijeme krize jedini na\u010din da kapital iz nje iza\u0111e taj da smanji cijenu radne snage kako bi ulaganja ponovno postala profitabilna. Mi ne ka\u017eemo da jedna dr\u017eava mo\u017ee rije\u0161iti taj problem. Kapitalizam je globalni sistem i narodi moraju sura\u0111ivati i u zajedni\u0161tvu organizirati dru\u0161tvo. No mogu\u0107e je pru\u017eiti primjer, kao \u0161to je smanjenje radnog tjedna na 35 sati, pa onda i drugi mogu potegnuti to pitanje.<\/p>\n

Taj i drugi va\u0161i prijedlozi, kao \u0161to je ograni\u010denje omjera izme\u0111u najni\u017ee i najvi\u0161e pla\u0107e, ne izgledaju izvedivi bez uklapanja u kontekst nekih opse\u017enijih mjera ili cjelokupne promjene sistema. Ovako, ograni\u010denje pla\u0107a \u010dak bi donijelo jeftiniji menad\u017ement vlasnicima kapitala?<\/em><\/p>\n

To zaista zahtijeva temeljitije promjene i mi smo se kroz na\u0161e programske principe izjasnili za korjenitu promjenu ovog dru\u0161tveno-ekonomskog sistema. Te se mjere ne mogu ostvariti u potpunosti u okviru ovog sistema, ali one ukazuju na njegove navedene iracionalnosti. One govore da bi se dana\u0161nja proizvodnost rada mogla usmjeriti u korist dru\u0161tva i da postoji prostor za smanjenje radnog vremena, a to dolazi u direktnu konfrontaciju s profitom.<\/p>\n

Mimo raspodjele stvorene vrijednosti, dru\u0161tvo koje generalno \u017eeli imati ve\u0107i standard mora stvarati slo\u017eenija radna mjesta i ste\u0107i ve\u0107e organizacijske sposobnosti. Kako gledate na tu dimenziju?<\/em><\/p>\n

To \u0161to nijedna stranka na tom planu nije uspjela ni\u0161ta napraviti tako\u0111er je strukturni problem ovog sistema u kojem je nemogu\u0107e da svi budu zaposleni i da svakome pripadaju plodovi njegovog rada. Glavni problem iz kojeg sve proizlazi je proturje\u010dnost izme\u0111u proizvodnje dru\u0161tva i privatnog prisvajanja. Danas se ljudi zapo\u0161ljavanju u onim granama u kojima je profitna stopa privla\u010dna za ulazak kapitala, a to su prvenstveno uslu\u017ene djelatnosti i turizam. No kada bismo umjesto motivacije za profitom imali usmjerenje na dru\u0161tvene potrebe i razvoj dru\u0161tvenih potencijala, tada bismo mogli sve ljude zaposliti na potpuno druk\u010dijim osnovama.<\/p>\n

Kako se to mo\u017ee posti\u0107i, kroz koje bi industrije trebalo zaposliti ljude?<\/em><\/p>\n

Sve ovisi o tome kako \u0107e se organizirati dru\u0161tveni fond rada: kao danas, putem spontanih ulaganja tamo gdje je najve\u0107i profit, ili putem ulaganja u skladu s jednim svjesnim i konzistentnim strate\u0161kim planom koji \u0107e i\u0107i za dru\u0161tvenim potrebama. Mi danas nemamo sve podatke i dokumentaciju koja bi nam rekla kakav je potencijal hrvatskog dru\u0161tva i te\u0161ko je sada govoriti ho\u0107emo li na primjer razvijati brodogradnju ili petrokemijsku industriju. Radi se o tome da nam nedostaje strategija, ali dugoro\u010dna strategija koja \u0107e uposliti sve kapacitete dru\u0161tva. Da biste razvijali industriju morate znati \u010dime raspola\u017eete, \u0161to se isplati proizvoditi, \u0161to je racionalno izvoziti, a \u0161to uvoziti, no vidjeli smo da je upravo jedan od preduvjeta restauracije kapitalizma bilo uni\u0161tavanje institucija koje su se bavile takvim prora\u010dunima. Ovako, napamet, ni\u0161ta se ne mo\u017ee govoriti. Za razvoj industrije nu\u017eni su plan i analiza koju mi, na\u017ealost, danas nemamo. No zato prije svega moramo uz reviziju pretvorbe i privatizacije zaustaviti daljnju privatizaciju i staviti banke pod dru\u0161tvenu kontrolu, moramo osnovne stupove ekonomije staviti pod kontrolu dru\u0161tva kako bismo stvorili preduvjete za taj najte\u017ei zadatak organiziranja dru\u0161tva. Vidimo kako je ono danas organizirano na kaoti\u010dan na\u010din i to se manifestira kroz ove krize.<\/p>\n

Razvoj u interesu dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n

Dakle, vi se sada ponajprije zala\u017eete za promjenu perspektive. Koliko ste bliski nekim kejnzijanskim rje\u0161enjima?<\/em><\/p>\n

Smatramo da industrijalizacija nije mogu\u0107a u ovom dru\u0161tveno-ekonomskom sistemu. Jedino njegovim ukidanjem mogu\u0107 je daljnji razvoj punih potencijala dru\u0161tva. Kejnzijanizam se, kao \u0161to znamo, razvio iz suprotne te\u017enje, za o\u010duvanjem postoje\u0107eg sistema, a puna zaposlenost u njegovoj koncepciji je zaposlenost samo odre\u0111enog radnog kontingenta.<\/p>\n

Za vas promjena sistema ne zna\u010di promjenu neoliberalnog kapitalizma u neki drugi oblik, nego podrazumijeva ukidanje kapitalizma? Ho\u0107e li Radni\u010dka fronta s time nastupati kao s primarnim ciljem ili kao s kona\u010dnim ciljem, prije kojeg \u0107e zastupati neka prelazna rje\u0161enja?<\/em><\/p>\n

Da, to zna\u010di ukidanje kapitalizma. Krajnji cilj nam je ukidanje kapitalizma i karakter stranke je antikapitalisti\u010dki, a primarni ciljevi su nam da se uka\u017ee, da ve\u0107ina dru\u0161tva spozna, da svi ovi problemi o kojima govorimo, kao \u0161to su nezaposlenost ili mala poljoprivredna i industrijska proizvodnja, proizlaze iz dru\u0161tveno-ekonomskog sistema, a ne iz uspjeha ili neuspjeha pojedine ekonomske politike.<\/p>\n

Iako golemi dio kola\u010da odlazi kapitalu, je li ipak mogu\u0107e unutar kapitalizma ostvarivati razvoj? Kako gledate na to da zapadne kapitalisti\u010dke zemlje ostvaruju izuzetnu zaposlenost, da su neke tranzicijske evropske zemlje daleko uspje\u0161nije od Hrvatske?<\/em><\/p>\n

Kod nas je, kao u ve\u0107ini tih zemalja, na djelu restauracija kapitalizma, a s druge strane sve su te zemlje Zapadne Evrope razvijenije u kapitalisti\u010dkom smislu. Me\u0111utim, one su svoj razvoj temeljile na iskori\u0161tavanju doma\u0107eg radni\u0161tva ili zemalja na periferiji EU-a i zemalja Tre\u0107eg svijeta. To \u0161to je kod njih ve\u0107a pla\u0107a, to je zato \u0161to je zbog tehnolo\u0161kog razvoja ona relativna pla\u0107a tamo daleko ve\u0107a nego u nerazvijenim zemljama. No ako tamo imate duplo ve\u0107u pla\u0107u, budite sigurni da je kapital na nju pristao zato \u0161to je njegov radnik ostvario daleko vi\u0161e nove vrijednosti nego radnik u Hrvatskoj. Sada je pitanje \u017eeli li dru\u0161tvo takav razvoj u kojem \u0107e rezultati rada pripadati dru\u0161tvu ili razvoj u kojem \u0107e oni pripadati jednoj uskoj manjini. To je pitanje i mi vjerujemo, a vidimo i dokaze, da razvoj dru\u0161tva postoji jedino ako je u interesu dru\u0161tva, a ne ako je u interesu manjine.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dimitrije Bira\u010d: Politi\u010dka kasta u posljednjih 20 godina prouzro\u010dila daljnje propadanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-166907","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=166907"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166907\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=166907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=166907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=166907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}