{"id":166773,"date":"2014-12-14T08:42:42","date_gmt":"2014-12-14T07:42:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=166773"},"modified":"2014-12-14T08:42:42","modified_gmt":"2014-12-14T07:42:42","slug":"zasto-smo-nakon-antibiotika-cesto-bolesni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/14\/zasto-smo-nakon-antibiotika-cesto-bolesni\/","title":{"rendered":"Za\u0161to smo nakon antibiotika \u010desto bolesni?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Otpornost na antibiotike velika je prijetnja javnom zdravlju. Upravo zbog otpornosti na antibiotike, sve je te\u017ee lije\u010diti odre\u0111ene infekcije, a i tro\u0161kovi zdravstvenih sustava u svijetu ubrzano rastu. Otpornost na antibiotike posljedica je prekomjernog uzimanja tih lijekova. Istra\u017eivanja pokazuju da brojke o uzimanju antibiotika u svijetu neprestano rastu. Pacijenti u ordinacijama sami tra\u017ee antibiotike, a lije\u010dnici im daju jer \u017eele biti na razini o\u010dekivanja svojih pacijenata.<\/p>\n

‘Naj\u010de\u0161\u0107i razlog za prepisivanje antibiotika i Hrvatskoj i u svijetu su akutne respiratorne infekcije, odnosno to su infekcije gornjih dijelova di\u0161noga puta kao \u0161to su grlo, \u017edrijelo\u2026 I pacijenti i lije\u010dnici \u017eele da takvi problemi \u0161to prije zavr\u0161e, ali postoji jedan problem. Naime, najve\u0107i dio tih infekcija izazvan je zapravo virusima na koje antibiotici ni na koji na\u010din ne djeluju. I tu zapravo nastaje cijeli problem oko antibiotika. Na\u017ealost, neki lije\u010dnici su skloniji prepisivati antibiotike pacijentima, posebno ako pacijenti inzistiraju. To ovisi o nekoliko stvari, a najvi\u0161e ovisi o edukaciji lije\u010dnika. Hrvatska u pogledu obiteljske medicine nije ba\u0161 na visokoj razini odnosno samo 50 posto lije\u010dnika koji rade u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj su specijalisti obiteljske medicine’, obja\u0161njava nam dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog dru\u0161tva obiteljskih lije\u010dnika.<\/p>\n

Isti\u010de kako je najve\u0107i problem kod akutnih respiratornih infekcija \u2013 strpljenje: ‘Ne da se \u010dekati ni pacijentu, a ni lije\u010dniku da se ti simptomi smire. Kada pacijent po\u010dne uzimati antibiotike i simptomi se smire, onda pacijent misli da antibiotici djeluju, ali to je zabluda. Ti simptomi ionako bi se u tom vremenu smirili sami od sebe.’<\/p>\n

Iako ve\u0107ina ljudi vjeruje kako zna sve o antibioticima, istina je to da je vrlo malo ljudi svjesno o kakvim je lijekovima zaista rije\u010d. ‘Problem nekontroliranog, odnosno \u010destog uzimanja antibiotika vodi prema otpornosti na djelovanje antibiotika. Bakterije su vrlo izdr\u017eljivi organizmi i imaju niz na\u010dina za prilago\u0111avanje kad su izlo\u017eene antibioticima. Najve\u0107i je problem tzv. selektivno izlaganje antibioticima. To je kad se \u010desto koriste odre\u0111ene vrste antibiotika zbog selektivnog izlaganja antibiotiku dolazi do mutacija na bakterijama i one postaju otporne na antibiotike. To postaje svjetski problem zato \u0161to bakterije rezistentne na ve\u0107inu antibiotika putuju i bez problema se prenose s kontinenta na kontinent, a neke od njih su vrlo opasne’, napominje dr. Soldo.<\/p>\n

A uz bakterije idu i nuspojave kao i mogu\u0107i razvoj sekundarne bakterijske infekcije dok se lije\u010di ona koja se prva javila. ‘Antibiotici su jedni od rijetkih lijekova na tr\u017ei\u0161tu koji uvijek imaju nuspojave, a to je zato \u0161to su antibiotici glupi. Oni ne raspoznaju korisne od \u0161tetnih bakterija’, isti\u010de na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

Dodaje kako u svom mehanizmu djelovanja antibiotici uni\u0161tavaju svaku bakteriju koja je osjetljiva na odre\u0111eni antibiotik: ‘Zato se doga\u0111a da antibiotici \u010desto uni\u0161tavaju probavnu, odnosno crijevnu floru. Oni uni\u0161tavaju dobre bakterije koje poma\u017eu da na\u0161a probava funkcionira normalno. Uni\u0161tavaju i bakterije u usnoj \u0161upljini koje nas \u0161tite od virusnih infekcija. Ljudi su vjerojatno i sami primijetili da se razbole nakon uzimanja antibiotika. To se, primjerice, \u010desto doga\u0111a kod infekcije mokra\u0107nih putova. U mokra\u0107nom mjehuru imate floru na koju smo naviknuti i koja ne izaziva nikakav problem. Kad tu floru uni\u0161tite antibiotikom, dajete zapravo priliku lo\u0161im bakterijama poput Escherichia coli da pove\u0107aju svoje kolonije i izazovu infekcije mokra\u0107nog mjehura. Escherichia coli je bakterija koja je sve otpornija na ve\u0107inu antibiotika.’<\/p>\n

Zbog svega navedenog, s antibioticima bismo trebali postupati opreznije. ‘Ve\u0107ina respiratornih infekcija traje pet do sedam dana i ako pacijent nema visoku temperaturu i ote\u017eano gutanje, onda ne bi trebao odmah posezati za antibioticima. Treba pri\u010dekati koji dan i vidjeti \u0161to \u0107e se dogoditi, a ne odmah i\u0107i na antibiotike’, savjetuje dr. Soldo.<\/p>\n

tportal.hr<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otpornost na antibiotike velika je prijetnja javnom zdravlju. Upravo zbog otpornosti na antibiotike, sve je te\u017ee lije\u010diti odre\u0111ene infekcije, a i tro\u0161kovi zdravstvenih sustava u svijetu ubrzano rastu. Otpornost na antibiotike posljedica je prekomjernog uzimanja tih lijekova. Istra\u017eivanja pokazuju da brojke o uzimanju antibiotika u svijetu neprestano rastu. Pacijenti u ordinacijama sami tra\u017ee antibiotike, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-166773","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=166773"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166773\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=166773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=166773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=166773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}