{"id":166704,"date":"2014-12-13T08:38:08","date_gmt":"2014-12-13T07:38:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=166704"},"modified":"2014-12-13T10:49:21","modified_gmt":"2014-12-13T09:49:21","slug":"sreca-u-potemkinovom-selu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/13\/sreca-u-potemkinovom-selu\/","title":{"rendered":"Sre\u0107a u Potemkinovom selu"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Milko \u0160timac<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/homoeconomicus.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-166705\" title=\"homoeconomicus\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/homoeconomicus.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Osvrnimo se samo oko nas, ne moramo i\u0107i po svetu &#8211; palata Albanija, \u017eeleznica, proizvodnja najsavremenijih lova\u010dkih aviona, avionskih motora u Rakovici&#8230; sve to datira iz vremena nastanka, uobli\u010davanja i kasnijeg punog zamaha kapitalizma. A opet, svedoci smo krize privrede zasnovane na prvenstvenoj ulozi kapitala, tolike, da se mnogi pitaju, zlurado, ili sa olak\u0161anjem, nije li joj do\u0161ao kraj.<\/p>\n<p>Ovim se paradoksom, klju\u010dnim za dana\u0161nju ekonomiju i dru\u0161tvo, bavi Danijel Koen, vode\u0107i svetski filozof, politi\u010dki mislilac i ekonomista, u knjizi Homo economicus (zabludeli) prorok novih vremena. Knjiga je pisana jasno, ne ostavljaju\u0107i ni najmanju sumnju u dijagnozu duha vremena koju uspostavlja i opisuje. Po njemu, u stalnom nadgornjavanju, takmi\u010denju, trudu da budemo bolji, zaboravili smo zbog \u010dega to radimo, za\u0161to nam je to potrebno. Zaboravili smo da bi osnovni cilj svakog \u010doveka i svega onoga \u0161to preduzima, trebalo da bude sre\u0107a.<\/p>\n<p>Koen ne dovodi u pitanje dostignu\u0107a dru\u0161tva zasnovanog na kapital-odnosu. Svestan je svih njegovih dostignu\u0107a i ne spori ih. Opisuje svu njihovu korisnost, u svim segmentima dru\u0161tva. Nadovezuju\u0107i se na takvo razmi\u0161ljanje, slobodni smo da dodamo da i ono \u0161to nedvojbeno pripada srcu tr\u017ei\u0161ta kapitala i finansija &#8211; finansijski instrumenti i inovacije, finansijski aran\u017emani, svojim razvojem su omogu\u0107ili i vo\u0111enje ukupne socijalne politike i socijalne za\u0161tite vi\u0161kovima koje stvaraju. Sve \u0161to je dru\u0161tvo zasnovano na povla\u0111ivanju radnom odnosu uradilo kasnije, neka i to bude slobodno re\u0107i, bilo je da neuspe\u0161no opona\u0161a prethodni sistem, i da ga na kraju ruinira. Ni\u0161ta \u010dudno, jer mu je oduzelo su\u0161tinu i osnovu na kome je po\u010divalo, privatnu svojinu koja je nominovala imovinu i omogu\u0107avala joj tako da postane delatni kapital.<\/p>\n<p>Ne le\u017ei, me\u0111utim, paradoks u odnosu, bolje: sukobu kapital-odnosa i radnog odnosa. Ne, paradoks je u tome \u0161to kapital-odnos, kad nije ni\u010dim regulisan, kad poprimi svoj najrazvijeniji oblik sveprisutnog finansijskog kapitala, toliko disperzovanog da se razdvaja od individualne svojine, prelazi u svoju suprotnost. Jednostavno, kapital-odnos postindustrijskog dru\u0161tva, kojim dominira njegov finansijski oblik, napu\u0161ta sopstveni smisao. Dru\u0161tvo zasnovano na tako razra\u0111enom i visoko razvijenom kapital-odnosu ne li\u010di vi\u0161e na onaj liberalni kapitalizam kome toliko toga dugujemo.<\/p>\n<p>Dobit, a posebno dobit kao osnova za dobrobit, zna\u010de u ovakvom dru\u0161tvu sve manje, a da ne pominjemo tek sre\u0107u koja na dobrobiti treba da se razvija. Sre\u0107u ne posmatra Koen samo kao individualni fenomen, \u010dak na samom po\u010detku ove rasprave jedno poglavlje po\u010dinje opisom poku\u0161aja u jednoj dr\u017eavi da se do\u0111e do op\u0161te sre\u0107e, do bruto dru\u0161tvene sre\u0107e, kako on to formuli\u0161e.<\/p>\n<p>Analiza dalje nastavlja da se bavi pojmom Homo economicusa, na\u010dina na koji je iz sveta ideja i ekonomskih modela postao va\u017ee\u0107i i preovla\u0111uju\u0107i \u017eivotni obrazac. I time po\u010deo polako da nagriza ne samo mogu\u0107nost za boljitak pojedinaca, nego i \u010ditavog dru\u0161tva. Preti li nam propast Zapada, kao nekad Rima, zapita\u0107e se \u010dak Koen u jednom drugom poglavlju knjige.<\/p>\n<p>Postindustrijski kapitalizam zloupotrebljava osnovne postulate kapital-odnosa, razvija ih do kraja i vrhunca smisla, ali se tu ne zaustavlja, nego ih prevodi sa one strane smislenog, pa i po\u017eeljnog i korisnog po dru\u0161tvo. Razara dru\u0161tvene i politi\u010dke institucije i postupke, od porodice do monetarne politike, instrumentalizuju\u0107i sve pod diktatom uspe\u0161nosti i takmi\u010denja.<\/p>\n<p>Do krajnosti razvijeni kapital-odnos, bez regulacije, bez pravi\u010dne fiskalne politike, bez jasno definisanih procedura u jakim institucijama, lako skrene u suprotnost onoga \u0161to ga je stvorilo. Umesto demokratije, koja bez kapitalizma ne postoji, umesto socijalne za\u0161tite koje nema bez vi\u0161ka vrednosti nastalog u zamahu kapitala na tr\u017ei\u0161tu, lako se skre\u0107e u dru\u0161tvene odnose u kojima su demokratske institucije, bilo ekonomske, bilo politi\u010dke demokratije, samo fasada za ne\u0161to \u0161to se svodi na autokratizam.<\/p>\n<p>Od 90-ih godina pro\u0161log stole\u0107a, dru\u0161tvo je nepovratno izmenjeno. Stvorena je posebna hiperklasa, koja nije vezana ni za kapital, ni za rad, nego za upravljanje. Time je ona neutemeljena u bilo \u010dime konkretnom, pa se i prema svetu oko sebe kojim i, na\u017ealost, upravlja, odnosi bez ose\u0107aja za realnost, za stvarne potrebe, ili za iole pravi\u010dnije, ili logi\u010dnije, pa time i odr\u017eivije dru\u0161tvene odnose. Naprotiv, odr\u017eivost i dru\u0161tvena ravnote\u017ea uzmakli su, kako je to precizno opisao Koen, pred stresom &#8211; stres se smatra po\u017eeljnim, on bi trebalo da dr\u017ei ljude u stalnoj radnoj groznici.<\/p>\n<p>Koen, ipak, na kraju ne predla\u017ee nikakva sredstva kojima bi se ova situacija u koju smo zapali dala prevazi\u0107i. On samo upu\u0107uje na njeno dalje promi\u0161ljanje i ponovno vra\u0107anje svesti \u0161ta nam je i kao pojedincima, i kao dru\u0161tvu najva\u017enije. Time se pridru\u017euje mnogim dana\u0161njim misliocima izvrsne dijagnostike. Procesi koji su doveli do krize ekonomije i dru\u0161tva, i u ovoj knjizi su na belodan na\u010din opisani, ali se na tome ostalo. Puno toga o borbi protiv takvih procesa i na\u010dinu vra\u0107anja na osnovne vrednosti kapitalizma tek ostaje da se ka\u017ee.<\/p>\n<p>Veliki broj zemalja u tranziciji, na primer, slede\u0107i ovu \u0161tetnu putanju, i uklapaju\u0107i se mimi\u010dki u savremene trendove, presko\u010dio je gradnju institucija kapitalizma, napravio je samo fasade, samo Potemkinova sela parlamentarizma i tr\u017ei\u0161ta, dok je su\u0161tinski odbranio autoratarizam zamenjuju\u0107i ono \u0161to se zvalo socijalizmom, za nacionalizam i na kraju, za oligarhiju nekolicine politi\u010dkih vo\u0111a i njima (po nu\u017edi) odanih bogata\u0161a.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/dodaci\/nedelja\/knjiga_danas\/sreca_u_potemkinovom_selu.54.html?news_id=294159\" target=\"_blank\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Homo economicus (zabludeli) prorok novih vremena Danijela Koena, Clio, Beograd<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-166704","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166704","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=166704"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166704\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=166704"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=166704"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=166704"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}