{"id":166340,"date":"2014-12-10T08:52:57","date_gmt":"2014-12-10T07:52:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=166340"},"modified":"2014-12-11T10:21:34","modified_gmt":"2014-12-11T09:21:34","slug":"gej-slaveni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/10\/gej-slaveni\/","title":{"rendered":"Gej Slaveni"},"content":{"rendered":"

Autor: Mladen Barbari\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Gej Slaveni, kako bi to napisali Rusi i Ukrajinci, ili Hej Slov\u00e1ci, kako glasi original, \u010dudnovata je pjesma koju na ovim prostorima \u010desto pogre\u0161no smatramo dugogodi\u0161njom himnom SFRJ. Kao \u0161to rekosmo, u Hrvatskoj se ova pjesma smatra jugokomunisti\u010dkim reliktom mra\u010dnih vremena, ali u rodnoj Slova\u010dkoj ima posve drugu konotaciju. Naime, nerijetko se izvodi na misi zadu\u0161nici katoli\u010dkog i slova\u010dkog mu\u010denika Jozefa Tisa. \u201ePrevedeno\u201c na hrvatski, to je pjesma koja bi se u Hrvatskoj pjevala na misi zadu\u0161nici Anti Paveli\u0107u.<\/p>\n

Dobro ste pro\u010ditali, ono \u0161to je Ante Paveli\u0107 za Hrvatsku, za Slova\u010dku je otprilike katoli\u010dki sve\u0107enik Jozef Tiso. Kada nije navije\u0161tao Evan\u0111elje, Tiso se bavio politikom te je 1939. godine s Adolfom Hitlerom dogovorio samostalnost Slova\u010dke pod protektoratom Rajha pa se, kako je to dvije godine kasnije u\u010dinio i Paveli\u0107, proglasio Vodcem, ili Vo\u0111om.<\/p>\n

Hej Slov\u00e1ci tako je 1939. godine postala slu\u017ebena himna ove fa\u0161isti\u010dke dr\u017eave te se i danas slova\u010dka desnica radije veseli uz ovu pjesmu negoli uz slu\u017ebenu himnu Nad Tatrom Sijeva. Tiso je imao manje sre\u0107e od Paveli\u0107a te je 1945. godine obje\u0161en kao izdajnik dok je Hej Slovaci pala u zaborav sve do osamostaljenja Slova\u010dke. Upravo kada je o\u017eivjela u Slova\u010dkoj ta je pjesma “umrla” na na\u0161em prostoru.<\/p>\n

Kako je uop\u0107e ovakva pjesma postala popularna u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji, ne\u0161to je du\u017ea pri\u010da. Naime, samu pjesmu napisao je slova\u010dki evangelik Samuel Tom\u00e1\u0161ik jo\u0161 1834. godine kada je \u0161e\u0107u\u0107i Pragom tu\u017eno primijetio da se njema\u010dki koristi vi\u0161e od doma\u0107eg slavenskog jezika. Kako je kasnije zapisao u dnevnik, odmah mu je na um pala stara poljska pjesma Jeszcze Polska nie zgin\u0119\u0142a, kiedy my \u017cyjemy (Jo\u0161 Poljska nije propala, dok mi \u017eivimo).<\/p>\n

\"\"<\/a>“Ta stara melodija odmah mi je zazvonila u grudima i napravio sam prvi stih; Hej Slovaci, jo\u0161 je \u017eiva na\u0161a slova\u010dka rije\u010d”, stoji u zapisima ovog pjesnika. Ubrzo su rije\u010di, pjevane uz poljsku narodnu melodiju nepoznatog autora, postale simbolom panslavenskog nacionalizma. Na ove prostore pjesmu je posebno popularizirao Ilirski pokret nakon \u0161to ju je sredinom 19. stolje\u0107a preveo pisac Dragutin Rakovac nazvav\u0161i ju Hej Iliri. Pjesma je ubrzo postala slu\u017ebenom himnom dru\u0161tva “Sokol” te je tijekom Prvog svjetskog rata imala va\u017enu ulogu na boji\u0161tu. Naime, slavenski vojnici s razli\u010ditih strana fronte ovom su se pjesmom prepoznavali i izbjegavali pucati jedni na druge.<\/p>\n

Premda je se sje\u0107amo kao himne SFR Jugoslavije, zanimljivo je kako je ona to bila samo tri godine. Naime, krajem Drugog svjetskog rata te\u0161ko je bilo prona\u0107i pjesmu koja bi podjednako odgovarala svim nacijama u Jugoslaviji te je ova popularna panslavenska himna uzeta kao privremeno rje\u0161enje upravo zato jer je nijedna nacija nije mogla svojatati. Uz izbacivanje Boga i nekoliko preinaka Hej Slaveni se po\u010dela koristiti u SFRJ.<\/p>\n

Ipak, komunisti\u010dke vlasti bolje rje\u0161enje nisu uspjele prona\u0107i te je tek 1977. godine Hej Slaveni zakonom progla\u0161ena privremenom himnom. Ni u sljede\u0107em desetlje\u0107u nitko nije do\u0161ao s boljim prijedlogom pa je pjesma napokon progla\u0161ena slu\u017ebenom himnom tek 1988. godine kada se ve\u0107 nazirao kraj dr\u017eave. Valja istaknuti da je zbog ove posu\u0111ene himne SFRJ zapravo godinama imala sve\u010danu pjesmu vrlo nalik onoj poljskoj od koje je posudila osnovnu melodiju.<\/p>\n

Lupiga.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160izofrena povijest jedne pjesme i nekoliko dr\u017eava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-166340","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=166340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166340\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=166340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=166340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=166340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}