{"id":166137,"date":"2014-12-08T08:56:47","date_gmt":"2014-12-08T07:56:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=166137"},"modified":"2014-12-08T09:01:27","modified_gmt":"2014-12-08T08:01:27","slug":"klasno-nacionalno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/08\/klasno-nacionalno\/","title":{"rendered":"Klasno & nacionalno"},"content":{"rendered":"

Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>“Zbog ove izjave vjerojatno \u0107e me napasti”, poru\u010dio je na pro\u0161lotjednom prosvjedu na Markovu trgu predsjednik Hrvatske udruge radni\u010dkih sindikata (HURS) Ozren Matija\u0161evi\u0107 i potom izjavio da je ova vlada “veleizdajni\u010dka” zbog tretmana Imunolo\u0161kog zavoda i Rafinerije Sisak. Matija\u0161evi\u0107 je zaradio burni pljesak nekoliko stotina radnika ovih tvrtki i predvodnika braniteljskog prosvjeda u Savskoj. Prosvjed na Markovu trgu organizirali su predstavnici vi\u0161e sindikalnih podru\u017enica u INA-i te braniteljske organizacije koje djeluju unutar ove kompanije.<\/p>\n

Suprotno o\u010dekivanjima, Matija\u0161evi\u0107a na koncu nitko nije napao, kao \u0161to nisu napadali dio sindikalnih udru\u017eenja i njihovih \u0161efova kad su po\u010detkom devedesetih obilato koristili jezik nacionalizma. Izvjesno je da se do prije nekoliko mjeseci \u0161ef HURS-a ne bi usudio s pozornice zboriti o veleizdajicama u hrvatskim redovima, barem ne u ovakvom kontekstu. Ovdje je, naime, nai\u0161ao na adekvatnu publiku. Njegova izjava nije bila eksces na prosvjedu, ve\u0107 takore\u0107i pravilo. Ono \u0161to je trebao biti bunt protiv najava ga\u0161enja tvrtki u javnom vlasni\u0161tvu i otpu\u0161tanja radnika, postalo je popri\u0161te pobune nacionalno osvije\u0161tenog radni\u0161tva: uz zvuke himne i budnice Ustani bane, gotovo da su se vi\u0161e spominjali Hrvati od radnika. Ve\u0107ina govornika, od isturenih sindikalnih vo\u0111a pa do predstavnika braniteljskih udruga u INA-i, pozvali su se na branitelje koji su dali svoj \u017eivot za Hrvatsku i INA-u. “To\u010dku na i” dao je vo\u0111a braniteljskog prosvjeda u Savskoj \u0110uro Glogo\u0161ki, poru\u010div\u0161i kako “branitelji nisu davali \u017eivote i dijelove tijela” za ovakvu Hrvatsku.<\/p>\n

Re\u010deni doga\u0111aj, me\u0111utim, nije izoliran slu\u010daj. Svojevrsna patriotizacija radni\u010dke borbe u zadnjih je nekoliko mjeseci normalizirana na nekoliko prosvjeda. Paralelno sa \u0161irenjem nacionalisti\u010dkog diskursa uslijed nadolaze\u0107ih izbora, braniteljskog prosvjeda ili povratka \u0160e\u0161elja u Srbiju, koji je u dijelu javnog prostora “legitimirao” radikalno hrvatstvo, odr\u017eano je vi\u0161e prosvjeda protiv planova vlade da otpu\u0161ta radnike i gasi podru\u017enice nacionalnih kompanija. Glavnu rije\u010d su vodili biv\u0161i pripadnici Hrvatske vojske, okupljeni u udruge \u0161to djeluju unutar javnih tvrtki. U Sisku je tako odr\u017ean masovni prosvjed na kojem se spa\u0161avanje rafinerije zazivalo kroz prizmu ratnih iskustava, a radnike mobiliziralo jezikom patriotizma.<\/p>\n

Sini\u0161a Mili\u010di\u0107, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata, ka\u017ee kako je u najmanju ruku rije\u010d o jednom \u010dudnom trendu u kojem 20 godina nakon zavr\u0161etka rata na sindikalnim akcijama branitelji preuzimaju glavnu rije\u010d. “U drugoj polovici devedesetih godina radili smo velike prosvjede. Ne sje\u0107am se da je \u010dak i tada bilo takvog diskursa. Isticanje domoljublja i sindikalno djelovanje osobno mi je nespojivo. Umjesto isticanja privr\u017eenosti odre\u0111enoj naciji, na sindikalnim akcijima fokus bi trebao biti stavljen na radnike koje, bez obzira na spol, rasu ili nacionalnost, poslodavci sve vi\u0161e tla\u010de jednakim intenzitetom”, ka\u017ee Mili\u010di\u0107.<\/p>\n

Na ovim doga\u0111anjima nazo\u010dili su istureni sindikalni predstavnici SSSH, HURS-a i NHS-a, koji ina\u010de izbjegavaju dominaciju ovakvog ideolo\u0161ki nagla\u0161enog diskursa u javnim nastupima. Utoliko se, isti\u010de Mili\u010di\u0107, njihovo prilago\u0111avanje recentnim prosvjedima treba shvatiti kao iskaz \u010distog Sini\u0161a Mili\u010di\u0107: “sticanje domoljublja i sindikalno djelovanje osobno mi je nespojivo. Umjesto isticanja privr\u017eenosti odre\u0111enoj naciji, na sindikalnim akcijima fokus bi trebao biti stavljen na radnike koje, bez obzira na spol, rasu ili nacionalnost, poslodavci sve vi\u0161e tla\u010de jednakim intenzitetom” oportuniteta. “Rije\u010d je o ljudima koji su se odvojili od svoga \u010dlanstva i ne vide dalje od vlastitih interesa. Zato se ne mogu oduprijeti ovakvim tendencijama”, dodaje Mili\u010di\u0107.<\/p>\n

Njegovo mi\u0161ljenje dijeli i Denis Geto, predsjednik HEP-ovog strukovnog sindikata TEHNOS i \u010dlan Radni\u010dke fronte, koji smatra kako su sindikalne sredi\u0161njice odavno obesmislile svoje postojanje: da odr\u017eavaju na skupu sve sindikate i djeluju u njihovo ime. “Ovo je bio jo\u0161 jedan izgovor da se \u0161efovi najve\u0107ih sindikata pojave u javnosti i opravdaju svoje pla\u0107e, i ni\u0161ta drugo. Za to su spremni nazo\u010diti i govoriti na bilo kakvom skupu”, poru\u010duje Geto.<\/p>\n

Sve vidljivija radni\u010dka borba pod pla\u0161tom patriotizma dolazi u dru\u0161tveno-politi\u010dkim okolnostima u kojima, osim ukidanja radnih mjesta i tr\u017ei\u0161no “nerentabilnih” ispostava poduze\u0107a, aktualna vlada najavljuje nove rezove u javnom sektoru, otpu\u0161tanja i ostale neoliberalne mjere.<\/p>\n

Jovica Lon\u010dar iz Baze za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju ka\u017ee kako nacionalizam nije priro\u0111en radnicima, pa ga stoga ne bi trebalo ni promatrati kao prirodnu nepogodu, ve\u0107 dru\u0161tveno uvjetovan proces u kojem ovisno o djelovanju razli\u010ditih dru\u0161tvenih snaga stvari mogu prevagnuti u bilo kojem smjeru.<\/p>\n

“Dakle, kada govorimo o pojavi nacionalisti\u010dke ikonografije na radni\u010dkim protestima treba se zapitati kojim dru\u0161tvenim snagama je u interesu forsirati takve procese i tko bi to trebao spre\u010davati, a ne spre\u010dava”, smatra Lon\u010dar, nagla\u0161avaju\u0107i pritom nu\u017enost promi\u0161ljanja o procesima koji su pripremili tlo za ovakav rast nacionalizma. \u201eNetko bi rekao i vjerojatno ne bi pogrije\u0161io da je Ra\u010danovo iznevjereno obe\u0107anje o sankcioniranju profitera pretvorbe i privatizacije i kasnija redukcija radni\u010dkih prava doprinijela bujanju desnih tendencija daleko vi\u0161e od bilo \u010dega \u0161to su u me\u0111uvremenu radile desne snage\u201c, isti\u010de.<\/p>\n

Sve istaknutiju ulogu braniteljskih udru\u017eenja u radni\u010dkim borbama unutar javnih poduze\u0107a, prema njegovom mi\u0161ljenju, pritom ne bi trebalo gledati jednostrano. “Braniteljske udruge nisu nu\u017eno desno ili reakcionarno orijentirane. Najbolji dokaz za takvu tvrdnju je borba radnika kutinske Petrokemije u kojoj va\u017ean dio – budu\u0107i je vi\u0161e od pola radnika aktivno sudjelovalo u ratu – \u010dini i braniteljska udruga. Analiziraju\u0107i radni\u010dki pokret u Hrvatskoj od 1990. do danas, Marina Ivandi\u0107 i Igor Livada \u0107e ustvrditi da u kutinskom slu\u010daju ustvari radi o repriziranju taktike radni\u010dkih fronotova odozdo \u0161to je koristila KPJ 1930-ih godina”, isti\u010de, podsje\u0107aju\u0107i i na borbu branitelja u obrani zagreba\u010dkog RIZ-a od gra\u0111evinskih \u0161pekulanata potpomognutih politi\u010dkim zale\u0111em. “To naravno ne zna\u010di da nije bilo i krajnje rekacionarnog djelovanja braniteljskih udruga, ali poka\u017eite mi dio dru\u0161tva cijepljen od nazadne politike”, poru\u010duje Lon\u010dar.<\/p>\n

Savjetnik za socijalnu politiku, europska pitanja i projekte SSSH Darko \u0160eperi\u0107 ne misli pak da ima ne\u0161to lo\u0161e u tome da radnici s vremena na vrijeme istaknu svoj patriotizam, primjerice u kontekstu nagla\u0161avanja razlike od la\u017enog patriotizma vlasnika krupnog kapitala. No, dr\u017ei da je opasno ne samo pribli\u017eiti se granici nacionalizma i ksenofobije, nego ve\u0107 i zaboraviti su\u0161tinsku potrebu internacionalizacije radni\u010dke borbe i me\u0111usobne solidarnosti. “Jer to kapital i \u017eeli, okrenuti radnike jedne protiv drugih. Nadmetanje u sni\u017eavanju razine radni\u010dkih i socijalnih prava, u ime pove\u0107anja konkurentnosti, kojem trenutno svjedo\u010dimo me\u0111u \u010dlanicama EU, dovoljna je ilustracija opasnosti stavljanja fokusa radni\u010dke borbe na nacionalni diskurs”, ka\u017ee \u0160eperi\u0107, dodaju\u0107i da su mnogi sindikati u Europi to odavno shvatili, pa se primjerice aktivno bore za ravnopravnost i primjenu jednakih prava na radnike migrante, upravo kako bi sprije\u010dili sni\u017eavanje cijene rada i ostalih radnih prava.<\/p>\n

Da postoje\u0107e politike s naglaskom na mjere \u0161tednje utje\u010du na ovakve pojave, svjedo\u010de i teku\u0107i trendovi u europskim dr\u017eavama.<\/p>\n

Od Ma\u0111arske i Gr\u010dke, do Nizozemske i Velike Britanije, radni\u010dka se borba ve\u0107 du\u017ee vrijeme pomjera u domenu nacionalizma. Nezadovoljni postoje\u0107im politi\u010dkim establishmentom i posebno razo\u010darani lijevim strankama, radnici se sve vi\u0161e okre\u0107u “nacionalno osvije\u0161tenim” strankama koje po\u010divaju na antiimigrantskoj platformi. Zna\u010dajan simptom trenda iskazan je u prvoj polovici 2014. godine, kad je upravo na valu radni\u010dkih glasova dobar dio radikalnih stranki u\u0161lo u parlament EU.<\/p>\n

Znanstvenik sa sveu\u010dili\u0161ta u Laussaneu Daniel Oesch, koji je radio na istra\u017eivanju o ideolo\u0161kim preferencijama pripadnika radni\u010dke klase u dr\u017eavama zapadne Europe uo\u010di europarlamentarnih izbora, isti\u010de za H-Alter kako su razlozi za njihovo sve ve\u0107e glasovanje za radikalnu desnicu dvojaki. Primarni razlozi su, ka\u017ee, kulturolo\u0161ke naravi, jer su oni dominirali izbornim procesima u zadnjih nekoliko godina. “Skepticizam ve\u0107eg dijela pripadnika radni\u010dke klase u Norve\u0161koj, \u0160vicarskoj, Nizozemskoj ili Francuskoj oko vrijednosti koje promoviraju stranke lijevog centra ili ljevice – multikulturalizma, prava istospolnih zajednica, imigracijskih i eurointegracijskih procesa – neki su od klju\u010dnih razloga za sve ve\u0107u popularnost desnih populista me\u0111u radni\u0161tvom”, ka\u017ee Oesch, dodaju\u0107i kako razlog za pomjeranje radnika iz ljevice prema (krajnje) desnim opcijama zapravo le\u017ei i u odgovoru na pitanje: “A \u0161to ste u\u010dinili za nas u zadnje vrijeme?”<\/p>\n

“Lijeve stranke su u ovim i drugim dr\u017eavama mahom uvodile mjere \u0161tednje, izgubiv\u0161i tako kredibilitet me\u0111u radnicima”, navodi on.<\/p>\n

Svje\u017ei primjer za ovakve opservacije je Velika Britanija, \u010dija je javnost jo\u0161 pod dojmom trijumfa UKIP-a na europarlamentarnim izborima, stranke koja promovira agresivnu antiimigrantsku retoriku i bazi\u010dnu neoliberalnu ekonomiju. Nezadovoljni ekonomskom situacijom u dr\u017eavi, pripadnici radni\u010dke klase sve se vi\u0161e udaljuju od Laburista i naginju stranci koja bi prema predvi\u0111anjima trebala osvojiti i do 20 posto na nacionalnim parlamentarnim izborima. Kako bi se prilagodili trendu, konzervativci sada preko premijera Davida Camerona najavljuju smanjenje godi\u0161njih kvota “uvoza” strane radne snage.<\/p>\n

Lon\u010dar pak isti\u010de kako je va\u017eno znati uzroke ovakvih tendencija. “U trenutku kada pristanemo na kompetitivnost pojedinih nacionalnih ekonomija pristali smo i na agitiranje protiv slobode kretanja ljudi i na sve ostale ksenofobne politike koje iz toga slijede. Nacionalna komepetitivnost direktno potkopava temelje me\u0111unarodne radni\u010dke solidarnosti. Ono o \u010demu bismo trebali govoriti jest kako tome stati na kraj.”<\/p>\n

Lon\u010dar se sla\u017ee kako problem le\u017ei i u nepostojanju dru\u0161tveno-politi\u010dkih opcija koje bi propitivale uzroke postoje\u0107ih dru\u0161tvenih tendencija u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama. No, isti\u010de kako problemi po\u010dinju na puno bazi\u010dnijoj razini. “Ako firme u nekoliko dr\u017eava imaju istog vlasnika, ne bi li bilo o\u010dekivano da postoji neki tip sindikalne koordinacije izme\u0111u sindikata koji djeluju kod istog vlasnika neovisno o dr\u017eavi? Me\u0111utim to, kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti na mno\u0161tvu primjera, nije slu\u010daj. Da je takav tip nepovezanosti istovremeno strukturno uvjetovan i poguban za efikasnu organizaciju otpora pokazalo je vi\u0161e analiti\u010dara sindikalnog pokreta, me\u0111u ostalim kana\u0111anin Leo Panitch i Norve\u017eanin Asbjorn Wahl koji su nedavno i gostovali u Hrvatskoj”, ka\u017ee Lon\u010dar.<\/p>\n

Sve ove tendencije uzrokovane su i nedovoljnom osvije\u0161teno\u0161\u0107u radni\u010dke klase, pogotovo kad je rije\u010d o izbjegavanju etnonacionalne zamke u radni\u010dkoj borbi i nu\u017enosti fokusa na me\u0111unarodnu solidarnost, jednom od temelja radni\u010dke borbe. \u0160eperi\u0107 se sla\u017ee kako bi tome puno ve\u0107i doprinos trebali dati i sindikati. “Edukacija, posebno ona politi\u010dka, kroz povijest je uvijek bila va\u017ena djelatnost i izvor snage sindikalnog pokreta. Na\u017ealost, gubitak kredibiliteta ljevice, a i politi\u010dkih elita op\u0107enito, u mnogim zemljama pa i u Hrvatskoj uzrokuje zaziranje sindikata od aktivnijeg bavljenja ovim tipom politi\u010dkih tema”, isti\u010de.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bunt protiv ga\u0161enja tvrtki u javnom vlasni\u0161tvu, postao popri\u0161te pobune “nacionalno osvije\u0161tenog” radni\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-166137","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166137","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=166137"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/166137\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=166137"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=166137"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=166137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}