{"id":165934,"date":"2014-12-05T16:31:47","date_gmt":"2014-12-05T15:31:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=165934"},"modified":"2014-12-05T16:31:47","modified_gmt":"2014-12-05T15:31:47","slug":"ratni-zlocini-nijesu-proslost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/12\/05\/ratni-zlocini-nijesu-proslost\/","title":{"rendered":"Ratni zlo\u010dini nijesu pro\u0161lost"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i Centar za suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u DOCUMENTA, uo\u010di 6. decembra u znak sje\u0107anja na najkrvaviji dan opsade Dubrovnika od strane JNA 1991. godine, pozivaju Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca Crne Gore da saop\u0161ti da li je dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ne\u0161to uradilo ili namjerava da uradi u okviru procesuiranja ratnih zlo\u010dina koje su izvr\u0161ili pripradnici JNA, odnosno dr\u017eavljani Crne Gore na teritoriji Hrvatske.<\/p>\n

Gotovo 240 dana gra\u0111ani i gra\u0111anke Dubrovnika \u017eivjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a vi\u0161e od \u010detiri mjeseca proveli su u skloni\u0161tima. Na podru\u010dju Konavala, \u017dupe Dubrova\u010dke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uni\u0161tavale su selo za selom, ru\u0161e\u0107i, plja\u010dkaju\u0107i i pale\u0107i civilne objekte. Dio stanovni\u0161tva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mje\u0161tani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bile\u0107i u BIH. Od posljedica rata na dubrova\u010dkom podru\u010dju stradalo je 116 civila\u037e poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zato\u010dene su u logorima Morinj i Bile\u0107a, prognano je 33 hiljade osoba i uni\u0161ten 2.071 stambeni objekat. Na dan 6.decemnbra od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Me\u0111unarodnog univerzitetskog centra i znatno o\u0161te\u0107eno staro jezgro grada.<\/p>\n

Do danas nije saop\u0161teno da je u Crnoj Gori pokrenut krivi\u010dni postupak protiv bilo kojeg lica zbog ratnih zlo\u010dina izvr\u0161enih prilikom opsade Dubrovnika (od 1. oktobra 1991. do kraja juna 1992.)[1] iako su dr\u017eavni zvani\u010dnici prihvatili odgovornost za \u0161tetu od organizovane plja\u010dke u kojoj su crnogorski dr\u017eavljani u\u010destvovali na teritoriji Republike Hrvatske prilikom ratnih dejstava na podru\u010dju Dubrovnika.[2]<\/p>\n

Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo nas je 2012. informisalo da je, u vezi sa de\u0161avanjima na dubrova\u010dkom rati\u0161tu, formiralo predmet povodom jedne krivi\u010dne prijave podnijete protiv nepoznatih lica, pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore, zbog izvr\u0161enog ratnog zlo\u010dina protiv civilnog stanovni\u0161tva, tj. ubistva jednog civila u selu Zvekovica u blizini dubrova\u010dkog aerodroma. Pozivamo Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo da javno saop\u0161ti kakva je sudbina tog predemta i da li je to ostao jedini formiran predmet to danas.<\/p>\n

Za ratne zlo\u010dine izvr\u0161ene prilikom napada na Dubrovnik osu\u0111eni su pred Ha\u0161kim tribunalom samo biv\u0161i general Jugoslovenske narodne armije (JNA), Pavle Strugar,[3] i njemu podre\u0111eni komandant Miodrag Joki\u0107.[4] Pred Ha\u0161kim tribunalom je optu\u017een i penzionisani admiral Milan Zec, ali je 2002. oslobo\u0111en optu\u017ebi[5] dok je, tako\u0111e optu\u017eeni kapetan I klase JNA Vladimir Kova\u010devi\u0107 \u2013 Rambo 2004. godine odlukom Ha\u0161kog suda privremeno pu\u0161ten na slobodu zbog lije\u010denja.[6] U javnosti se \u010desto postavlja pitanje komandne odgovornosti Momira Bulatovi\u0107a, biv\u0161eg (decembar 1990 \u2013 decembar 1992) predsjednika Predsjedni\u0161tva Crne Gore, koji je imao zakonom predvi\u0111enu nadle\u017enost za dono\u0161enje odluke o upotrebi Teritorijalne odbrane Crne Gore \u2013 najmasovnije komponente 2. operativne grupe JNA sastavljene od mobilisanih crnogorskih rezervista u napadu na Dubrovnik. Postavlja se pitanje eventualne krivi\u010dne odgovornosti i nekih slu\u017ebenika crnogorske policije koji su u\u010destvovali u operacijama na dubrova\u010dkom rati\u0161tu.[7]<\/p>\n

\u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo iz Dubrovnika podiglo je krajem 2009. optu\u017enicu protiv 10 oficira biv\u0161e Jugoslovenske narodne armije (JNA)[8] koji se terete, kako su prenijeli mediji, da tokom agresije JNA na podru\u010dje Dubrovnika 1991. i 1992. nijesu poku\u0161ali da sprije\u010de pona\u0161anje podre\u0111enih jedinica protivno \u017denevskim konvencijama: granatiranje naseljenih mjesta; ubijanje civila (116), zatvaranje, zlostavljanje i tjeranje civila u bijeg; ru\u0161enje civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, plja\u010dkanje i paljenje.[9] Od optu\u017eenih su u Crnoj Gori Pavle Strugar i Radovan Komar. Kako sporazum o izru\u010denju vlastitih dr\u017eavljana zaklju\u010den izme\u0111u Crne Gore i Hrvatske 1. oktobra 2010. ne obuhvata i okrivljene za ratne zlo\u010dine[10] (za razliku od sporazuma o izru\u010denju sa Srbijom),[11] Strugaru i Komaru bi za ova djela eventualno moglo biti su\u0111eno samo u Crnoj Gori.[12]<\/p>\n

Iako je op\u0161te poznato da su tzv. vikend ratnici iz Crne Gore u\u010destvovali u plja\u010dki civilnih objekata i mogu\u0107e i drugim ratnim zlo\u010dinima na podru\u010dju Fo\u010de i drugih mjesta u isto\u010dnoj Bosni i Hercegovini u blizini granice sa Crnom Gorom 1992\u20131993. godine,[13] do decembra 2011. godine, niko ni zbog tih zlo\u010dina u Crnoj Gori nije procesuiran.[14]<\/p>\n

Na skupu \u201d'Rat za mir’ \u2013 20 godina kasnije\u201d, koji su organizovali CGO, HRA i Documenta, jedan od o\u0161te\u0107enih svjedoka u slu\u010daju Morinj, Metodije Prka\u010din, optu\u017eio je sudiju Apelacionog suda Crne Gore Milivoja Katni\u0107a da je, kao oficir KOS-a bio najodgovorniji za plja\u010dke i paljevine u Cavtatu.[15] Tako\u0111e, Prka\u010din je naveo da je na rati\u0161tu u svojstvu pripadnika vojne policije vidio i osobu za koju mu je re\u010deno da je Vesna Medenica (vjeruje da je u pitanju predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore) da je potpukovnik Ljubo Kne\u017eevi\u0107, prilikom ulaska transportera u Cavtat koristio \u017eivi \u0161tit od lokalnog stanovni\u0161tva, a da zapovjednici Gojko Dura\u010di\u0107, koji \u017eivi u Baru, i Nemanja Kordolija, koji tako\u0111e \u017eivi u Crnoj Gori, znaju sve o tome \u0161ta je ko radio.[16] Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore demantovala je ove tvrdnje rekav\u0161i da je u to vrijeme redovno obavljala funkciju osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca, dok je sudija Milivoje Katni\u0107 demantovao da je odgovoran za bilo kakve zlo\u010dine. Prema informacijama koje je Akcija za ljudska prava primila od NVO Documenta iz Hrvatske, Metodije Prka\u010din je, nakon odr\u017eanog skupa, obavio razgovor sa inspektorom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U razgovoru je iznio svoja saznanja u vezi prebijanja u Cavtatu, predao relevantnu dokumentaciju i uputio na druge svjedoke.<\/p>\n

Izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zlo\u010dina od strane crnogorskih nadle\u017enih organa je nagla\u0161en i u ovogodi\u0161njem Izvje\u0161taju o napretku koji je sa\u010dinila Evropska komisija, koja jasno poru\u010duje \u201cCrna Gora mora da osna\u017ei svoje napore u borbi protiv neka\u017enjivosti ratnih zlo\u010dina, i da efikasno istra\u017euje, procesuira i ka\u017enjava ratne zlo\u010dine u skladu sa me\u0111unarodnima standardima. Sve va\u017eni navodi o ratnim zlo\u010dinima moraju da se sa du\u017enom pa\u017enjom isprate.\u201d[17]<\/p>\n

Praksa dosada\u0161njeg vo\u0111enja postupaka za ratne zlo\u010dine pred crnogorskim pravosu\u0111em je pokazala ozbiljan nedostatak spodobnosti ovih organa da istra\u017ee, utvrde \u010dinjeni\u010dno stanje i donesu adekvatne presude za po\u010dinjene ratne zlo\u010dine. O\u010dekujemo od novog Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca da promijeni takvo stanje stvari i javnost obavijesti o tome \u0161to je preduzeo ili namjerava da preduzme<\/p>\n

Teak Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorka, Akcija za ljudska prava, Podgorica<\/em><\/p>\n

Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica, Documenta, Zagreb<\/em><\/p>\n

Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorka, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Podgorica<\/em><\/p>\n

————————————-<\/address>\n
[1] Dana 29. decembra 2009, Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Crne Gore je saop\u0161tilo da osim predmeta u vezi logora Morinj, nije formiran drugi predmet koji tretira doga\u0111aje na dubrova\u010dkom podru\u010dju u toku 1991. i 1992, jer Tu\u017eila\u0161tvu do tog datuma nijesu bile podnijete krivi\u010dne prijave protiv crnogorskih dr\u017eavljana (Odgovor na zahtjev za pristup informacijama, arhiva Akcije za ljudska prava)<\/address>\n
[2] Ministar poljoprivrede Republike Crne Gore, Milutin Simovi\u0107, 2005. je izjavio da \u0107e na osnovu potpisanog dokumenta Crna Gora op\u0161tini Konavle uplatiti 375.000 eura kao nadoknadu za 268 muznih krava i izvestan broj teladi i junaca koje su odvedene sa farme u Grudi ratne 1991. Predsjednici Hrvatske i Crne Gore potvrdili su i da traju pregovori o imovini dubrova\u010dkog aerodroma koja je za vreme rata oplja\u010dkana i odnijeta na tivatski aerodrom. Prema podacima hrvatskih dr\u017eavnih organa tokom rata od 1991. \u2013 1992. u dejstvima JNA i crnogorskih rezervista samo na u\u017eem podru\u010dju Dubrovnika uni\u0161teno je, o\u0161te\u0107eno ili ukradeno 336 ve\u0107ih i manjih plovila (\u201eNiko nije kriv\u201c, Monitor, 20. avgust 2010.).<\/address>\n
[3] Pavle Strugar, biv\u0161i general JNA i glavnokomanduju\u0107i u napadu na Dubrovnik (zapovjednik 2. operativne grupe JNA), nastanjen u Crnoj Gori, predao se Ha\u0161kom tribunalu u oktobru 2001. godine. Strugar je 31. januara 2005. progla\u0161en krivim na osnovu krivi\u010dne odgovornosti nadredenog za 2 od 6 tacaka optu\u017enice za kr\u0161enje pravila i obicaja ratovanja sankcionisanih \u017denevskom konvencijom iz 1949. i Dopunskim protokolima iz 1977. kao i obicajnim pravom, a ka\u017enjivim po \u010dlanovima Statuta Me\u0111unarodnog suda, i to zbog napada na civile, uni\u0161tavanja ili hotimi\u010dnog nano\u0161enja \u0161tete ustanovama namenjenim religiji, dobrotvornim svrhama, obrazovanju, umjetnosti i nauci, istorijskim spomenicima i umjetni\u010dkim i nau\u010dnim djelima. U prvostepenom postupku osu\u0111en je na 8 godina zatvora. U postupku po \u017ealbi, 17. jula 2008, na osnovu djelimi\u010dno usvojene \u017ealbe Tu\u017eila\u0161tva, Strugar je pravosna\u017eno osu\u0111en na sedam i po godina zatvora, na umanjenu kaznu od prvobitne zbog njegovog naru\u0161enog zdravlja. Iz zatvora je oslobo\u0111en 20. februara 2009, zbog godina starosti i naru\u0161enog zdravlja, nakon \u0161to je odslu\u017eio vi\u0161e od dvije tre\u0107ine kazne. (Predmet \u201eDubrovnik\u201c br. IT-01-42, \u201eTu\u017eilac protiv Pavla Strugara\u201c: http:\/\/www.un.org\/icty\/bhs\/cases\/strugar\/judgements\/050131\/str-tj050131b.pdf).<\/address>\n
[4] Miodrag Joki\u0107, komandant 9. vojnog-pomorskog sektora JNA i podre\u0111eni Pavlu Strugaru, na osnovu sporazuma sa tu\u017eila\u0161tvom Ha\u0161kog tribunala, 27. avgusta 2003, izjasnio se krivim za kr\u0161enje pravila i obi\u010daja ratovanja po osnovu 6 ta\u010daka optu\u017enice, za ubistvo, okrutno postupanje, napade na civile, pusto\u0161enje, protivpravne napade na civilne objekte, uni\u0161tavanje ili hotimi\u010dno nano\u0161enje \u0161tete civilnim ustanovama. Osu\u0111en je na 7 godina zatvora 18. marta 2004, a presuda je potvr\u0111ena 30. avgusta 2005. Kaznu je izdr\u017eavao u Danskoj dok 3. septembra 2008. nije prijevremeno oslobo\u0111en posle izdr\u017eane dvije tre\u0107ine zatvorske kazne (http:\/\/www.icty.org\/x\/cases\/miodrag_Joki\u0107\/acjug\/bcs\/050830.pdf).<\/address>\n
[5] \u201eMilan Zec oslobo\u0111en optu\u017ebi\u201c, B92, 26. jul 2002. (http:\/\/www.b92.net).<\/address>\n
[6] Specijalni sud u Beogradu je decembra 2007. odbacio optu\u017ebu protiv Vladimira Kova\u010devi\u0107a za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva Dubrovnika, sa obrazlo\u017eenjem da okrivljeni, zbog te\u0161ke bolesti, nije u stanju da prati su\u0111enje (\u201eSud u Beogradu odbacio optu\u017enicu protiv Ramba\u201c, Radio Slobodna Evropa, 5. decembar 2007, http:\/\/www.slobodnaevropa.org\/content\/article\/765255.html).<\/address>\n
[7] Dokumentarni film \u201eAttack on Dubrovnik: Rat za mir\u201c, autora Ko\u010de Pavlovi\u0107a, produkcijska ku\u0107a Obala, 2004. godina. U filmu je prikazana izjava iz oktobra 1991. za TV Milisava Markovi\u0107a, pomo\u0107nika ministra unutra\u0161njih poslova Vlade Crne Gore za Slu\u017ebu javne bezbjednosti o oru\u017eanim akcijama crnogorske policije na dubrova\u010dkom rati\u0161tu. Ministarstvo unutra\u0161njih poslova (MUP) se nalazio u sastavu Vlade premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a. Snage MUP-a Crne Gore na dubrova\u010dkom rati\u0161tu su mobilisane na osnovu Naredbe predsjednika Predsjedni\u0161tva Momira Bulatovi\u0107a str. pov. br. 01\u201314 od 1. oktobra 1991. o mobilizaciji Posebne jedinice milicije u ja\u010dini oja\u010dane pje\u0161adijske \u010dete, Titograd.<\/address>\n
[8] Generala Jevrema Coki\u0107a (do 5.10.1992. komandanta 2. operativne grupe JNA), generala Mileta Ru\u017einovskog (7\u201312. 10.1991. komandanta 2. operativne grupe JNA), generala Pavla Strugara (od 13.10.1991. komandanta 2. operativne grupe JNA), vicedamirala Miodraga Joki\u0107a (komandanta 9. vojno-pomorskog sektora JNA), kapetana bojnog broda\/mornari\u010dkog pukovnika Milana Zeca (na\u010delnika \u0161taba 9. vojno-pomorskog sektora JNA), generala Branka Stankovi\u0107a (komandanta 2. takti\u010dke grupe iz sastava 2. operativne grupe JNA), pukovnika Obrada Vi\u010di\u0107a (komandanta 472. motorizovane brigade JNA) i pukovnika Radovana Komara (na\u010delnika \u0161taba 472. motorizovane brigade JNA). Dvojica drugih JNA oficira, kapetan I klase Vladimir Kova\u010devi\u0107 (komandant 3. bataljona 472. brigade JNA) i poru\u010dnik bojnog broda\/mornari\u010dki kapetan Zoran Gvozdenovi\u0107 (zapovjednik topovnja\u010de 403 Ratne mornarice JNA), tako\u0111e se okrivljuju optu\u017enicom br. 46\/09 zbog izdavanja neposrednih naredbi za granatiranje \u201eistorijskog jezgra Starog grada Dubrovnika, koje je kao cjelina pod za\u0161titom UNESKO-a od 1979. godine i predstavlja spomenik nulte kategorije\u201c, zatim za granatiranje naseljenih mjesta \u201ega\u0111aju\u0107i Cavtat, \u017dupu Dubrova\u010dku, Zaton, Trsteno, hotele Croatia, Belvedere, Plakir, Tirena i Min\u010deta\u201c, kojom prilikom je \u201eubijeno vi\u0161e civila\u201c.<\/address>\n
[9] \u201eDubrova\u010dke optu\u017enice\u201c, Monitor, 7. maj 2010.<\/address>\n
[10] Zakon o potvr\u0111ivanju Ugovora izme\u0111u Crne Gore i Republike Hrvatske o izru\u010denju (Sl. list CG \u2013 Me\u0111unarodni ugovori, br. 1\/2011). Grupa crnogorskih i hrvatskih nevladinih organizacija za ljudska prava zahtijevala je 15.09.2010. da sporazum izme\u0111u Crne Gore i Hrvatske obuhvati i okrivljene za ratne zlo\u010dine (vidi: http:\/\/www.hraction.org\/?p=394).<\/address>\n
[11] Zakon o potvrdivanju Ugovora izme\u0111u Crne Gore i Republike Srbije o izru\u010denju (Sl. list CG \u2013 Me\u0111unarodni ugovori, br. 4\/09, br. 4\/2011 \u2013 Ugovor izme\u0111u Crne Gore i Republike Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora izme\u0111u Crne Gore i Republike Srbije o izru\u010denju zaklju\u010den je u Beogradu, 30. oktobra 2010).<\/address>\n
[12] Posljednje u javnosti dostupne vijesti o postupku su one iz maja 2010, kada je objavljeno da je tu\u017eila\u0161tvo u Dubrovniku za sve optu\u017eene predlo\u017eilo mjere pritvora i raspisivanje potjernica, a \u017dupanijski sud postavio optu\u017eenicima advokate po slu\u017ebenoj du\u017enosti i uputio im optu\u017enice sa poukom o pravu na prigovor. Dosad su stigla \u010detiri prigovora protiv optu\u017enice koje su podnijeli advokati, jedan prigovor je podnio optu\u017eenik li\u010dno (\u201eDubrova\u010dke optu\u017enice\u201c, Monitor, 7. maj 2010).<\/address>\n
[13] Primjera radi, te zlo\u010dine je pomenuo pomo\u0107nik ministra ljudskih prava, Sabahudin Deli\u0107, u emisiji Prizma, TV Vijesti, 25. maja 2011.<\/address>\n
[14] Predsjednica udru\u017eenja \u201e\u017dene \u017ertve rata\u201c iz BiH, Bakira Hase\u010di\u0107, 11. marta 2008. uputila je otvoreno pismo predsjedniku Skup\u0161tine Crne Gore Ranku Krivokapi\u0107u, u kojem je iskazala spremnost da \u201edelegacija silovanih \u017eena i mu\u0161karaca, logora\u0161a, zlostavljanih i premla\u0107ivanih gradana i porodica ubijenih svjedo\u010di u Skup\u0161tini Crne Gore o postupcima i radnjama crnogorskih rezervista i vrlo konkretno o pojedinim imenima tj. po\u010diniteljima i saznanjima gdje su pojedini od njih kriju u Crnoj Gori\u201c (vidi \u201eZvani\u010dna Crna Gora mora da se izvini\u201c, Republika, 12. mart 2008). Na ovo pismo javnosti nije poznato da je predsjednik Skup\u0161tine odgovorio, a tu\u017eila\u0161tvo preduzelo bilo kakve radnje tim povodom.<\/address>\n
[15] \u201eVesna Medenica kao oficir na Dubrova\u010dkom rati\u0161tu?\u201c, portal Vijesti, 2. decembar 2011. Informacija dostupna na: http:\/\/www.vijesti.me\/vijesti\/vesna-medenica-kao-oficir-dubrovackom-ratistu-clanak-49849.<\/address>\n
[16] Isto.<\/address>\n
[17] http:\/\/ec.europa.eu\/enlargement\/pdf\/key_documents\/2014\/20141008-montenegro-progress-report_en.pdf<\/address>\n
\u00a0<\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Praksa dosada\u0161njeg vo\u0111enja postupaka za ratne zlo\u010dine pred crnogorskim pravosu\u0111em je pokazala ozbiljan nedostatak spodobnosti ovih organa da istra\u017ee, utvrde \u010dinjeni\u010dno stanje i donesu adekvatne presude za po\u010dinjene ratne zlo\u010dine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-165934","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/165934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=165934"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/165934\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=165934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=165934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=165934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}