{"id":164791,"date":"2014-11-23T08:01:28","date_gmt":"2014-11-23T07:01:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=164791"},"modified":"2014-11-24T10:30:52","modified_gmt":"2014-11-24T09:30:52","slug":"vjeronauk-i-nelagoda-stambiljanja-po-crkvama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/11\/23\/vjeronauk-i-nelagoda-stambiljanja-po-crkvama\/","title":{"rendered":"Vjeronauk i nelagoda \u0161tambiljanja po Crkvama"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: \u017deljko Senkovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Od ne\u010dega treba krenuti. Tako je u odgoju, ljubavi, \u017eivotu. Kako sam skepti\u010dan prema mogu\u0107nosti adekvatnog postuliranja istinskih po\u010dela, najbolje je krenuti \u201ciz sredine\u201d. Ne mo\u017eemo de\u0161ifrirati po\u010detak, ali mo\u017eemo uvidjeti milje u kojemu se doga\u0111a ono \u0161to poku\u0161avamo misliti. To je priznanje na\u0161e neuspje\u0161nosti da spoznamo razloge, te odmaknu\u0107e od himbe i licemjerstva kako smo istinski tuma\u010di zbilje i slova.<\/p>\n

Vi\u0161ekratno su navedeni razlozi zbog kojih je po\u017eeljno ili nepo\u017eeljno imati vjeronauk u hrvatskim \u0161kolama. Ovdje to uzimamo kao zate\u010deno stanje spram kojega se disponiramo u svom ome\u0111enom trokutu: a) \u017eelja (poriv da se bude ili ne bude dijelom mogu\u0107e reaktualizacije vjeruju\u0107e zajednice); b) funkcija (u razli\u010ditim smo ulogama, tj. zbog vjeronauka u\u010denici i roditelji moraju \u010diniti odre\u0111ene stvari, biti na propisanom mjestu u zadano vrijeme itd.); c) sumnja (svatko, vjeruju\u0107i ili nevjeruju\u0107i, ponekad sumnja \u2013 propituje, dvoji \u2013 bilo da sumnja u samu sumnju ili da dvoji oko toga je li neki religiozni \u010din adekvatno bogo\u0161tovan, je li vjeruju\u0107a zajednica na razini njegovog pregnu\u0107a. U tom trojstvu, kroz koje imanencija propituje transcendenciju, doga\u0111aju se mnogobrojna ostvarenja dje\u010djih i roditeljskih uloga, razra\u010dunavanja sa zbiljom. Zbilja je, kako znamo, vrlo \u010desto u velikom raskoraku s idejom koju o njoj imamo.<\/p>\n

Kako razumijem smisao vjeronauka u \u0161kolama, radi se o tome da bi odgoj u religioznosti trebao poticati na vjeru. Deleuze je ustvrdio da je od mi\u0161ljenja va\u017eniji poticaj na mi\u0161ljenje, odnosno od filozofa je va\u017eniji pjesnik. U analogiji s tim, mi\u0161ljenja sam da svaka religija \u017eivi od auto-transcendencije (sebe-nadila\u017eenja). Sve \u0161to se \u010dini u bogoslu\u017eju, u odgoju za religioznost, u onome \u0161to vjernici \u010dine i izgovaraju u zajednici vjernika, put je na duga\u010dkom putovanju. Also sprach Buch.<\/p>\n

Ovo je specifi\u010dno u okviru odgoja\/obrazovanja, jer mlade du\u0161e \u017eive na razme\u0111u sna i jave, djetinji nevino do\u017eivljavaju svijet i najsna\u017eniji su kandidati za slutnju punine o kojoj govori kr\u0161\u0107anska religija, kao pripremi za istinsko vjerovanje (djelovanje, \u017eivljenje). \u201cU\u010de\u0107i, ljudi zapravo zaboravljaju gledati slobodno, jer ljude ne podu\u010davaju po \u0161kolama da bi progledali nego da bi ih oslijepili\u201d (M. Krle\u017ea, Djetinjstvo u Agramu). To \u0161to je dana\u0161nja mlade\u017e u velikom postotku plitka (u\u017easno plitka) i pustopa\u0161no divlja, ote\u017eava stvar. U\u010dionice su diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, ratna podru\u010dja. U\u010diteljice vri\u0161te, u\u010denici ih ne do\u017eivljavaju. Pozicija vjeronauka u tom svijetu od klupa, ud\u017ebenika i dernjave nije sjajna. Me\u0111utim, vjeronauk ima povla\u0161teni polo\u017eaj spram drugih predmeta u \u0161kolama (i) u slijede\u0107em: on je po vokaciji prostor inspiracije i poticanja na dobrotu. On je, nagla\u0161avam, stvaranje prostora u kojemu se mo\u017ee upisivati ono do \u010dega je stalo crkvenim slu\u017ebenicima. Tako\u0111er, pojam prostora dobro opisuje nedostatke i praznine koje se nalaze u mozgovima u\u010denika.<\/p>\n

Nakon vi\u0161egodi\u0161nje prakse vjeronauka u hrvatskim \u0161kolama uo\u010dljiva je nepripremljenost vjerou\u010ditelja za zbilju u kojoj jesmo. Va\u017eno je upozoriti na spomenuti \u201cmilje\u201d, tj. ne treba lutati u tra\u017eenju temelja i po\u010detka. Nije opravdano fluidno ustvrditi kako ni vjeronauk ne uspijeva u svojim intencijama jer su suodgovorni obitelj, dru\u0161tvo, mediji, ku\u0107ni ljubimci i zloduh vremena. Ne. Vjeronauk ne uspijeva u transformaciji religioziteta u istinsko vjerovanje, budu\u0107i da su oni koji bi trebali biti inspiracija i instrukcija neuspje\u0161ni i neizgra\u0111eni. U \u010demu se vidi ta neuspje\u0161nost transformacije?<\/p>\n

Slika-misao 1: Misa u 11 sati u Crkvi Svete obitelji, Jug 2, Osijek. Blizu oltara su \u0161kolska djeca, 3. razred osnovne \u0161kole. Tijekom \u010ditave mise u rukama dr\u017ee knji\u017eice. Izgledaju kao ljudi ispred \u0161altera HZZO-a. \u010cekaju zavr\u0161etak mise da u te knji\u017eice dobiju \u0161tambilje kao potvrdu da su odslu\u0161ali misu. To im je jedan od uvjeta za prvu pri\u010dest. Nema tu vjere. Nema tu ni religije. Nema tu ni\u010dega osim sve\u0107eni\u010dkog discipliniranja, nadzora i kontrole. Isprazno, jadno i nedostojno bilo koje religijske zajednice. \u0160tambilji, fuj.<\/p>\n

Slika-misao 2: \u0160kolska djeca 3. razreda osnovne \u0161kole odlaze u spomenutu \u017eupu, na crkveni vjeronauk. Krajnje je nejasno \u010demu dupliciranje vjeronauka (\u0161kolski, pa crkveni), osim za spomenute svrhe, da se umjesto nesposobnosti transformacije unutardu\u0161evnih dispozicija mladih du\u0161a sve kompenzira koli\u010dinom vremena u kojemu ne\u0107e do\u0107i do izgradnje jedino bitnog: \u017eivota duha. No, dakle, do\u0161la djeca na vjeronauk u Crkvu. Dje\u010daci i djevoj\u010dice. Tamo \u010duju: u osam sati je vjeronauk za dje\u010dake, a u devet sati je vjeronauk za djevoj\u010dice. Ostavimo po strani eksplikaciju nekih, krajnje nezgodnih, implikacija nes(p)retne, predmoderne razdiobe odgoja po spolnoj pripadnosti. Samo konstatiram: istinska paideia (odgoj) je mo\u017eda nemogu\u0107a misija, ali jedino na \u010demu treba ustrajati je da treba nastojati na ozbiljnosti i kvalificiranosti odgajatelja.<\/p>\n

Umjesto moraliziranja, preporu\u010dam razumijevanje. Sapienti sat. I ostalima.<\/p>\n

Kri\u017e \u017eivota.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako razumijem smisao vjeronauka u \u0161kolama, radi se o tome da bi odgoj <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-164791","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=164791"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164791\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=164791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=164791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=164791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}