{"id":164434,"date":"2014-11-19T08:41:00","date_gmt":"2014-11-19T07:41:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=164434"},"modified":"2014-11-19T08:41:00","modified_gmt":"2014-11-19T07:41:00","slug":"zlocini-samo-djelomicno-istrazeni-i-procesuirani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/11\/19\/zlocini-samo-djelomicno-istrazeni-i-procesuirani\/","title":{"rendered":"Zlo\u010dini samo djelomi\u010dno istra\u017eeni i procesuirani"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>18. studenoga 1991. padom potpuno uni\u0161tenog Vukovara okon\u010dana je tromjese\u010dna opsada i granatiranje grada od strane JNA i srpskih paravojnih snaga. Tijekom tri mjeseca na Vukovar je palo vi\u0161e od 6,5 milijuna granata. Tog se dana prisje\u0107amo svih stradalih u Vukovaru i okolici. Tijekom ta tri mjeseca usmr\u0107eno je u Vukovaru vi\u0161e od tri tisu\u0107e civila i branitelja, me\u0111u kojima i 86.<\/p>\n

Nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila pro\u0161lo je torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji (Staji\u0107evu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Aleksincu i Ni\u0161u).<\/p>\n

Tijekom posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potra\u017eio je spas u vukovarskoj bolnici. No, nakon zauzimanja bolnice od strane JNA, major \u0160ljivan\u010danin je proveo trija\u017eu nakon koje je 20. studenog 1991. godine izdvojeno 269 osoba od kojih samo desetak nije ubijeno. Odvedeni su na Poljoprivredno dobro Ov\u010dara gdje su ih pripadnici TO i paravojnih srpskih snaga malterirali te tijekom poslijepodneva i no\u0107i ubili. Iz masovne grobnice ekshumirano je i identificirano 200 osoba, dok za 65 osoba posmrtni ostaci jo\u0161 nisu prona\u0111eni. Najmla\u0111a \u017ertva smaknu\u0107a ranjenih i zarobljenih na Ov\u010dari imala je 17, a najstarija 72 godine. Ubijene su i dvije \u017eene, jedna od njih bila je u visokoj trudno\u0107i.<\/p>\n

Zlo\u010dini po\u010dinjeni u Vukovaru u razdoblju od po\u010detka ratnih sukoba, 26. kolovoza 1991. godine, do pada Vukovara, 18. studenoga 1991. godine, te u mjestima u okolici Vukovara, samo su djelomi\u010dno istra\u017eeni i procesuirani. Unato\u010d \u010dinjenici da je za neka mjesta u okolici Vukovara provedena istraga, da su podignute optu\u017enice, da su neki optu\u017eenici progla\u0161eni krivima i osu\u0111eni na bezuvjetne kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih i drugih nesrpskih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila nakon okupacije, ostala neistra\u017eena i neprocesuirana.<\/p>\n

Za zlo\u010dine po\u010dinjene nad civilima i zarobljenicima za vrijeme opsade Vukovara, nakon njegova pada te za zlo\u010dine u okolini Vukovara, podignuto je niz opu\u017enica.<\/p>\n

Tu\u017eila\u0161tvo za ratne zlo\u010dine Republike Srbije podiglo je ve\u0107i broj optu\u017enica koje se odnose na zlo\u010dine po\u010dinjene u Lovasu, Sotinu, Bogdanovcima, Ov\u010dari (5 optu\u017enica) i Vukovaru. Na temelju podignutih optu\u017enica provedeni su ili se vode brojni kazneni postupci. Izdvajamo postupak za zlo\u010dine u Lovasu koji je ponovno u fazi glavne rasprave a nakon \u0161to je Apelacijski sud u Beogradu ukinuo osu\u0111uju\u0107u presudu donijetu 26. lipnja 2012. godine protiv \u010detrnaestorice pripadnika paravojnih formacija i biv\u0161e JNA. Tako\u0111er, sredinom prosinca 2013.<\/p>\n

Ustavni sud Srbije usvojio je ustavnu \u017ealbu jednog od optu\u017eenika u predmetu Ov\u010dara, Sa\u0161e Radaka, osu\u0111enog na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u likvidaciji 200 ranjenika, bolesnika i medicinskih radnika. Documenta je po\u010detkom ove godine upozorila na odluku Ustavnog suda Srbije u predmetu Ov\u010dara smatraju\u0107i da je u pitanju presedan koji ne doprinose pravdi za obitelji ubijenih na Ov\u010dari.<\/p>\n

\u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo u Vukovaru je, po\u010dev\u0161i od 1991. godine pa do 30. rujna 2013., pokrenulo kaznene postupke protiv 291 osobe, od \u010dega je u tijeku prekid istrage u odnosu na 20 osumnji\u010denika, protiv 232 osobe je podignuta optu\u017enica, 85 osoba je osu\u0111eno, a protiv 53 postupak je nakon podignute optu\u017enice jo\u0161 u tijeku. \u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo u Osijeku je pokrenulo kaznene postupke protiv 912 osoba, od \u010dega je u odnosu na 33 osumnji\u010denika istraga u tijeku, protiv 16 osoba istraga je u prekidu, optu\u017eeno je 492 osobe, od \u010dega je 96 osoba osu\u0111eno, a u tijeku je kazneni postupak po podignutoj optu\u017enici protiv 218 osoba.<\/p>\n

Veliki dio postupaka pred sudovima u Hrvatskoj provedeni su u odsutnosti po\u010dinitelja koji su i danas nedostupni pravosu\u0111u RH-a, a u niz predmeta su\u0111enja su u tijeku ili jo\u0161 nisu ni otpo\u010dela. Tijekom 2011. godine, od strane nadle\u017enog \u017eupanijskog dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, podignute su optu\u017enice protiv odgovornih zapovjednih osoba za ratne zlo\u010dine nad zarobljenicima koji su po\u010dinjeni u logorima i zatvorima u Srbiji. Tu\u017eila\u0161tvo za ratne zlo\u010dine u Beogradu jo\u0161 uvijek nije pokrenulo kaznene postupke zbog prethodno navedenih zlo\u010dina, iako navodni po\u010dinitelji borave na teritoriju Republike Srbije.<\/p>\n

MKSJ \/ Na prostoru Vukovara i okolice po\u010dinjeni su brojni zlo\u010dini poput ubojstava, deportacija, prisilnog premje\u0161tanja, bezobzirnog razaranje stambenih, kulturnih i vjerskih objekata, plja\u010dkanje javne i privatne imovine… Tu\u017eiteljstvo Ha\u0161kog tribunala prikupilo je o po\u010dinjenim zlo\u010dinima obilje dokaza na temelju kojih je pokrenuto \u0161est kaznenih postupaka protiv devetoro optu\u017eenika (Mrk\u0161i\u0107, \u0160ljivan\u010danin, Radi\u0107, Milo\u0161evi\u0107, Dokmanovi\u0107, Simatovi\u0107, Stani\u0161i\u0107, \u0160e\u0161elj i Had\u017ei\u0107).<\/p>\n

Zlo\u010dini po\u010dinjeni na poljoprivrednom dobru “Ov\u010dara” predmet su optu\u017ebe protiv \u010dak sedmero optu\u017eenika protiv kojih je pokrenuto pet kaznenih postupaka. Jedan je okon\u010dan pravomo\u0107nom osudom u odnosu na Mrk\u0161i\u0107a i \u0160ljivan\u010danina, postupci protiv Milo\u0161evi\u0107a i Dokmanovi\u0107a obustavljeni su zbog smrti optu\u017eenika, dok su postupci protiv Had\u017ei\u0107a i \u0160e\u0161elja u fazi dono\u0161enja prvostupanjske presude.<\/p>\n

Zlo\u010din na “Veleprometu” tako\u0111er je predmet dva postupka u tijeku, protiv \u0160e\u0161elja i Had\u017ei\u0107a. Petorica okrivljenika (Milo\u0161evi\u0107, Had\u017ei\u0107, \u0160e\u0161elj, Simatovi\u0107 i Stani\u0161i\u0107) navode se u zasebnim optu\u017enicama kao sudionici udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata \u010diji je svrha bila stvaranje “Velike Srbije” nasilnim uklanjanjem ve\u0107ine nesrpskog stanovni\u0161tava.<\/p>\n

Apeliramo kako zlo\u010din po\u010dinjen na \u201eVeleprometu\u201c mora biti predmet detaljnog istra\u017eivanja, i to stoga \u0161to sudbine mnogih \u017ertava, koji su do brutalnog odvo\u0111enja i razdvajanja od \u010dlanova obitelji sa kojima su bili na Veleprometu, gdje su poku\u0161ali potra\u017eiti pomo\u0107 i spas, do danas nisu razrije\u0161ene. Obitelji znaju da su ih zadnji put vidjele, primjerice 19. studenoga 1991. godine, i nakon toga im se gubi trag. Popisa \u017ertava s \u201eVeleprometa\u201c nema, ili nije javno dostupan. \u017drtve navedene u postoje\u0107im optu\u017enicama nisu sve \u017ertve koje su odvedene s \u201eVeleprometu\u201c i koje se do danas vode kao nestale .<\/p>\n

Vojislav \u0160e\u0161elj \/ koji trenuta\u010dno u\u017eiva privremenu slobodu iz “humanitarnih razloga” optu\u017een je za govor mr\u017enje kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti – podstrekavanje na vr\u0161enje zlo\u010dina kao “verbalni delikt”. Optu\u017enica protiv \u0160e\u0161elja zasnovana je, izme\u0111u ostalog, na njegovoj “zapaljivoj”, “ekstremno nacionalisti\u010dkoj retorici” kojom je svoje sljedbenika pozivao na vr\u0161enje zlo\u010dina. Rije\u010d je dakako o poticanju na vr\u0161enje zlo\u010dina kao posebnom obliku individualne kaznene odgovornosti. Tim govorima vr\u0161en je i progon Hrvata i poticano njihovo ubijanje na dva lokaliteta: Strati\u0161te izme\u0111u poljoprivrednog dobra Ov\u010dara i Grabovo gdje su iz vatrenog oru\u017eja ubijena 246 nesrba iz vukovarske bolnice i ” Velepromet” gdje su srpske snage me\u0111u kojima su bili i tzv. \u0160e\u0161eljevi dragovoljci, izdvojili \u0161est pojedinaca i ubili ih.<\/p>\n

U predmetu \u0160e\u0161elj optu\u017eba je bila fokusirana na dokazivanje neposredne veze izme\u0111u \u0160e\u0161eljevih govora i konkretnih zlo\u010dina po\u010dinjenih kao izravna posljedica njegovih govora. Optu\u017euje ga se kao supo\u010dinitelja – poticatelja u ubojstvima i progonima, a ne samo zbog izgovorene rije\u010di kao takve.<\/p>\n

Odluka Sudskog vije\u0107a Me\u0111unarodnog kaznenog suda za ratne zlo\u010dine u biv\u0161oj Jugoslaviji (MKSJ), kojom se optu\u017eenika Vojislava \u0160e\u0161elja iz humanitarnih razloga pu\u0161ta na privremenu slobodu, donesena je upravo uo\u010di obilje\u017eavanja Dana sje\u0107anja na \u017ertve Vukovara. Nije dugo trebalo da samozvani \u010detni\u010dki vojvoda Vojislav \u0160e\u0161elj nastavi s ratno hu\u0161ka\u010dkom retorikom i govorom mr\u017enje, pokazuju\u0107i time ne samo da nije spreman izraziti \u017ealjenje, ni kajanje za po\u010dinjene ratne zlo\u010dine, ve\u0107 upravo suprotno \u2013 da je i u budu\u0107e spreman podr\u017eati ovakvu vrstu politike u ime velikosrpske ideologije.<\/p>\n

U kontekstu ovih \u010dinjenica, kada se na podru\u010dju Vukovara jo\u0161 uvijek tra\u017ee posmrtni ostaci oko 350 osoba, a zlo\u010dini nisu potpuno istra\u017eeni ni zlo\u010dinci adekvatno ili uop\u0107e ka\u017enjeni, posve je razumljivo da obitelji \u017ertava izra\u017eavaju nezadovoljstvo i sumnju u pravi\u010dno su\u0111enje MKSJ te nezadovoljstvo sporim procesuiranjem zlo\u010dina od strane pravosu\u0111a Hrvatske i Srbije. Mnoge obitelji koje jo\u0161 uvijek \u010dekaju informacije o sudbini svojih \u010dlanova, ovaj \u010din do\u017eivljavaju kao jo\u0161 jedan u nizu udaraca u tra\u017eenju pravde, koja bi, po svemu sude\u0107i, za Vukovar mogla izostati.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i aktivnostima pojedinih \u010dlanova obitelji \u017ertava, primjerice u Sotinu, njihovim stalnim traganjem za tijelima \u017ertava, informacijama o mjestima zlo\u010dina i pokopa, inzistiranjem na suradnji pravosu\u0111a u istra\u017eivanju i procesuiranju zlo\u010dina, do\u0111e se do otkrivanja masovnih grobnica sa posmrtnim ostacima \u017ertava. I tada postaje jasno da bez suradnje istra\u017eiteljskih timova i pravosudnih tijela sa \u010dlanovima obitelji \u017ertava nema niti kvalitetna istrage, niti pomaka u traganju za \u017ertvama.<\/p>\n

Tog istog 18. studenoga 1991., na drugom kraju Hrvatske, dogodio se jo\u0161 jedan te\u017eak zlo\u010din. Jugoslavenska narodna armija pod zapovjedni\u0161tvom Ratka Mladi\u0107a, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je hrvatske obrambene polo\u017eaje i u\u0161la u selo \u0160kabrnja. Kre\u0107u\u0107i se od ku\u0107e do ku\u0107e, pripadnici srpskih snaga mu\u010dili su i ubili 43 civila i 15 branitelja. Sljede\u0107eg dana srpske paravojne formacije uz pomo\u0107 JNA ulaze u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 hrvatskih civila.<\/p>\n

Pre\u017eivjeli seljani su protjerani, a njihova imovina zapaljena ili oplja\u010dkana. Pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobje\u0107i iz \u0160kabrnje i okolice su nastavljena sve do velja\u010de 1992. godine, a ukupno je do oslobo\u0111enja mjesta u Oluji 1995. godine u \u0160kabrnji ubijeno 86 osoba.<\/p>\n

U jednoj od pravomo\u0107nih presuda haa\u0161kog suda za zlo\u010dine u \u0160kabrnji stoji: “JNA je zajedno sa snagama MUP-a SAO Krajine i TO izvr\u0161ila napade na ve\u0107i broj ve\u0107insko hrvatskih sela i podru\u010dja, uklju\u010duju\u0107i \u0160kabrnju i Nadin te su tijekom tih napada nad nesrpskim stanovni\u0161tvom po\u010dinili kaznena djela ubojstva, razaranja, plja\u010dke, zato\u010denja, mu\u010denja i okrutnog postupanja”.<\/p>\n

Pravosu\u0111e Republike Hrvatske je do sada donijelo samo jednu osu\u0111uju\u0107u presudu protiv 26 okrivljenika od kojih je samo jedan bio prisutan tijekom su\u0111enja pred \u017dupanijskim sudom u Zadru 1994. godine a za zlo\u010dine u \u0160kabrnji. Tijekom 2007. osu\u0111ena Edita Ra\u0111en je zatra\u017eila obnovu postupka te nakon ponovljenog su\u0111enja, oslobo\u0111ena je optu\u017ebi. Nakon izru\u010denja jedne od 25 osoba koje su osu\u0111ene u odsutnosti, te ponovljenog su\u0111enja u 2012., Renato Petrov je nepravomo\u0107no oslobo\u0111en optu\u017ebi i to zbog nedosatka dokaza.<\/p>\n

Zbog ovog je zlo\u010dina vo\u0111eno vi\u0161e kaznenih postupaka pred Me\u0111unarodnim kaznenim tribunalom za biv\u0161u Jugoslaviju u Den Haag-u pa je tako u odnosu na dvojicu optu\u017eenika donijeta osu\u0111uju\u0107a presuda i to protiv Milana Babi\u0107a, u svojstvu predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine, koji je bio osu\u0111en na 11 godina zatvora, te Milana Marti\u0107a, u svojstvu Na\u010delnika policije u Kninu, sekretara za unutarnje poslove RSK, ministra obrane SAO Krajine, ministra unutarnjih poslova SAO Krajine i kona\u010dno predsjednika RSK, koji izvr\u0161ava kaznu u trajanju od 35 godina zatvora.<\/p>\n

Ured tu\u017eiteljstva MKSJ teretio je zbog \u0160kabrnje i Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, kao i Jovicu Stani\u0161i\u0107a i Franka Simatovi\u0107a, biv\u0161e \u0161efove Dr\u017eavne sigurnosti Srbije, koji su prvostupanjskom presudom donesenom tijekom 2013. godine nepravomo\u0107no oslobo\u0111eni krivnje.<\/p>\n

Ha\u0161ka optu\u017enica protiv Mladi\u0107a ne obuhva\u0107a zlo\u010din u \u0160kabrnji.<\/p>\n

Dokumenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obljetnica opsade, pada i zlo\u010dina u Vukovaru te stradanja civila u \u0160kabrnji \u2013 23 godine poslije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":65887,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-164434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=164434"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164434\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/65887"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=164434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=164434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=164434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}