{"id":163771,"date":"2014-11-12T08:07:47","date_gmt":"2014-11-12T07:07:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=163771"},"modified":"2014-11-13T09:14:23","modified_gmt":"2014-11-13T08:14:23","slug":"zivot-na-tockovima-radi-novinarstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/11\/12\/zivot-na-tockovima-radi-novinarstva\/","title":{"rendered":"\u017divot na to\u010dkovima radi novinarstva"},"content":{"rendered":"

Autor: Dino Jahi\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n

\"\"Elena Stancu je freelance novinarka iz Rumunije koja sara\u0111uje sa ve\u0107im brojem publikacija, uklju\u010duju\u0107i Marie Claire, National Geographic, Esquire, Men\u2019s Health i lokalne magazine. Po\u010dela je raditi kao novinarka prije 10 godina i uglavnom pi\u0161e o nasilju u porodici, trgovini ljudima, \u017eivotu unutar zatvora i diskriminaciji manjina. Zbog novinarstva se odrekla komfora i \u017eivi u tzv. rekreacijskom vozilu (RV).<\/p>\n

Nedavno si bila me\u0111u finalistima za presti\u017enu Kurt Schork nagradu u kategoriji freelance novinarstva a ranije si osvajala i druga priznanja. \u0160ta to zna\u010di za tebe?<\/em><\/p>\n

Bilo koja vrsta nagrade je poticaj za mene. Prije svega jer \u017eivim u maloj zemlji i obi\u010dno se suo\u010davam sa frustracijom malih kultura \u2013 ni\u0161ta \u0161to pi\u0161em, istra\u017eujem i objavljujem nije od me\u0111unarodnog zna\u010daja. Osim toga, rumunski mediji se bore s velikim gospodarskim problemima i novinari jedva da mogu pokriti \u017eivotne tro\u0161kove. U 2013. godini sam bila nagra\u0111ena za pri\u010du u okviru programa Balkan Fellowship for Journalistic Excellence. Istra\u017eivala sam korupciju u rumunskom zdravstvenom sistemu. Mediji su ranije pisali samo o korumpiranim lije\u010dnicima koji tra\u017ee i uzimaju mito od pacijenata, ali ovaj fenomen nije analiziran dublje, niti su istra\u017eivani razlozi koji mladog studenta medicine pretvaraju u beskrupuloznog lije\u010dnika. A obja\u0161njenje su brojna mita koja mora platiti kako bi uop\u0161te postao lije\u010dnik.<\/p>\n

Trenutno radi\u0161 na dva zanimljiva projekta za koja si dobila stipendije?<\/em><\/p>\n

Pro\u0161le godine, sa rumunskim fotografom Cosminom Bumbutum, koji je i moj de\u010dko, dobila sam Rosalynn Carter Fellowship for Mental Health Journalism \u2013 radimo na multimedijalnom projektu o nasilju nad djecom. Polazna ta\u010dka nam je bilo istra\u017eivanje organizacije Save the Children koje je pokazalo da 63 posto rumunske djece priznaje da je pretu\u010deno od strane roditelja, dok 38 posto roditelja priznaje da tu\u010de svoju djecu, a 20 posto smatraju da je premla\u0107ivanje obrazovanje. U Rumuniji je \u0161amaranje djece kad ne slu\u0161aju prihvatljivo pona\u0161anje. Premla\u0107ivanje je dio na\u0161e kulture i samo brzim pogledom oko sebe smo do\u0161li do ovog zaklju\u010dka: mladi i stari, kriminalci i vrijedne majke, bankari i hipsteri, odrasli dana\u0161nje Rumunije, u sebi nose o\u017eiljke nasilnog djetinjstva. Nazvali smo na\u0161 projekat O\u017eiljci. Identificirali smo tri glavne kategorije: kontekst siroma\u0161tva i alkoholizma, zatvorenici sa nasilni\u010dkim pona\u0161anjem i intelektualci koji se boje govoriti o svojim brigama i depresiji zbog dru\u0161tvene stigme. Nakon toga smo po\u010deli dokumentiranje i sve radove objavljujemo na na\u0161em sajtu. Osim ovoga, od juna 2014. radimo na jo\u0161 jednom projektu o nasilju u porodici. Razgovarali smo sa zatvorenikom koji je osu\u0111en jer je ubio svoju suprugu, a potom smo oti\u0161li u njegovo selo razgovarati sa njegovom obitelji, prijateljima, sve\u0107enikom, policijom, i porodicom mrtve supruge. Doznali smo da je prakti\u010dno cijelo selo, koje je znalo da tu\u010de svoju \u017eenu, bilo moralni suu\u010desnik u ubistvu. Pri\u010da i fotografije su objavljeni u magazinu Esquire.<\/p>\n

Vas dvoje ste izabrali veoma zanimljiv na\u010din \u017eivota \u2013 nemate jedno mjesto stanovanja nego \u017eivite na to\u010dkovima i putujete Rumunijom. Zbog \u010dega?<\/em><\/p>\n

Kao u cijelom svijetu, mediji u Rumuniji imaju velike ekonomske probleme. Nema novca za va\u017ene pri\u010de za koje je potrebno vi\u0161e vremena. Redakcije nisu zainteresovane za duge i te\u0161ke pri\u010de i ne mogu priu\u0161titi da njihovi novinari posvete vi\u0161e mjeseci jednom projektu. Jedino rje\u0161enje za nas kako bi mogli nastaviti raditi du\u017ee forme novinarstva i posvetiti cijelu godinu odre\u0111enom projektu, je bilo da smanjimo tro\u0161kove i preselimo se u RV. U novembru 2013. godine podnijela sam ostavku kao zamjenica urednika rumunskog izdanje Marie Claire, prestali smo iznajmljivati stan u Bukure\u0161tu i preselili se u RV, a sada putujemo po Rumuniji kako bismo bolje razumjeli kulturu nasilja. Ove godine napravili smo vi\u0161e od 60 razgovora sa \u017ertvama, roditeljima, psiholozima, policijom, politi\u010darima, nevladinim organizacijama. \u017divimo u zajednicama u kojima snimamo i pi\u0161emo jer \u017eelimo da ih razumijemo, da se vidi \u0161ta jedu, \u010ditaju, razmi\u0161ljaju, gdje su odrasli, koji su njihovi uzori.<\/p>\n

Kako je uop\u0161te biti freelancer i baviti se istra\u017eivanjima u Rumuniji?<\/em><\/p>\n

Najve\u0107a prepreka je nedostatak sredstava. Mediji ne omogu\u0107avaju novinarima da rade na du\u017eim projektima nego dr\u017ee nekoliko zaposlenika u redakcijama i prisiljavaju ih da proizvode bezvrijedan ali profitabilan sadr\u017eaj. No taj kontekst stvorio je u Rumuniji iznena\u0111uju\u0107i trend. U posljednjih nekoliko godina, javile su se nezavisne grupe novinara koje se bave istra\u017eiva\u010dkim novinarstvom. Oni se financiraju od grantova, crowdfundingom, od svojih roditelja, stipendijama, ponekad gladuju ali rade va\u017eno i vrijedno novinarstvo.<\/p>\n

Posje\u0107ivala si zatvore u Rumuniji \u2013 kako ti je bilo raditi u takvim uslovima?<\/em><\/p>\n

Volim raditi u zatvorima, posebno onima za maloljetne i mlade zatvorenike. Tu su siroma\u0161ni ljudi, sa margina rumunskih zajednica, koji nisu imali nikakvu \u0161ansu osim da zavr\u0161e tu. Ve\u0107ina ih je zatvoreno zbog sitnog kriminala, kao \u0161to je kra\u0111a torbe. Pisala sam o ranoj fazi njihovih \u017eivota, veliki procenat rumunskih zatvorenika ne zna \u010ditati i pisati, ne mo\u017ee se zaposliti, a ponekad \u010dak po\u010dine zlo\u010din samo da se vrate u zatvor. Unutar zatvora, \u017eivot je bolji za njih: imaju hranu i toplo mjesto.<\/p>\n

Da li su institucije u Rumuniji otvorene za saradnju s novinarima i kako funkcioni\u0161e pristup informacijama?<\/em><\/p>\n

Ne, nisu otvorene. \u010cekala sam mjesecima na slu\u017ebeni odgovor iz rumunskog Ministarstva zdravstva i dobila nepotpun odgovor i to nakon \u0161to sam napravila puno pritisaka, uklju\u010duju\u0107i i pritu\u017ebu ministru. Oni ne odgovaraju jer puno ljudi u rumunskim institucijama su nesposobni i ne znaju kako komunicirati s medijima. Ponekad odgovore, ako imate sre\u0107e, ali ponekad \u0107ete dugo \u010dekati. Ne odgovaraju na vrijeme i ne daju vam tra\u017eene informacije. Ne nu\u017eno jer \u017eele ne\u0161to sakriti, nego zato \u0161to nemaju podatkekoje trebate (statistika, strategije). Mo\u017eete ih tu\u017eiti, ali je potrebno puno strpljenja. Neki novinari podnesu tu\u017ebe i pobijede na sudu.<\/p>\n

Ovaj intervju je objavljen u sklopu projekta ‘Public Data Now’ podr\u017eanog od strane Holandske ambasade u BiH. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo mo\u017eete \u010ditati u na\u0161em serijalu<\/address>\n

Media.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Elena Stancu je freelance novinarka iz Rumunije koja se zbog novinarstva odrekla konfora<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":163772,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-163771","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163771"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163771\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/163772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}