pu\u0161tanjem hiljade balona<\/a> ve\u010deras, u liniji od 15 kilometara, kako bi podsjetili na nekada\u0161nju barijeru iz vremena hladnog rata, koja je dijelila Zapadni i Isto\u010dni Berlin.<\/p>\nSat posle pono\u0107i, 13. avgusta 1961, Isto\u010dna Njema\u010dka je zape\u010datila granicu izme\u0111u isto\u010dnog dijela Berlina, koji su kontrolisali Sovjeti, i zapadnog dijela, pod upravom saveznika. U narednih nekoliko nedjelja, radnici su podigli 155 kilometara dugu barijeru, koja je okru\u017eivala Zapadni Berlin.<\/p>\n
Najmanje 136 ljudi, uklju\u010duju\u0107i i nekoliko djece, poginulo je u poku\u0161aju da pre\u0111e zid. Neke su ubili grani\u010dari Isto\u010dne Njema\u010dke, a drugi su se udavili u hladnoj vodi obli\u017enje rijeke \u0160preje, podsje\u0107a Beta.<\/p>\n
Jedan od poslednjih koji je izgubio \u017eivot bio je Kris Gefroj, 20-godi\u0161njak koji je ustrijeljen devet mjeseci prije pada zida.<\/p>\n
Mnoga mjesta na kojima su ljudi ginuli u poku\u0161aju da pre\u0111u zid i domognu se Zapadne Njema\u010dke sada su obilje\u017eena posebnim oznakama.<\/p>\n
Sam zid, visok 3,6 metara, bio je spoljni dio sna\u017eno utvr\u0111enog pojasa koji su \u010dinili i bodljikava \u017eica, metalna ograda, \u010duvarske kule, skriveni alarmi i psi \u010duvari.<\/p>\n
Komunisti\u010dki lider Valter Ulbriht nazvao ga je “antifa\u0161isti\u010dkim za\u0161titinim zidom”, iako je u realnosti njegova svrha bila da zaustavi ljude da odu na Zapad.<\/p>\n
Uprkos opasnoj prepreci, i zaprije\u0107enoj te\u0161koj kazni ukoliko budu uhva\u0107eni, hiljade ljudi je poku\u0161alo da pobjegne kroz tunele ispod zida, preko njega ili preplivavaju\u0107i rijeku pored njega.<\/p>\n
Mnogi su iskoristili prednost razgranate berlinske kanalizacione mre\u017ee i podzemne \u017eeljeznice. Drugi su koristili la\u017ene paso\u0161e, pravljene za Zapadne Njemce, kojima je bilo dozvoljeno da pojsete Isto\u010dni Berlin.<\/p>\n
Tokom 28-godi\u0161njeg postojanja, Berlinski zid je slu\u017eio kao simbol komunisti\u010dke represije. Zapadni lideri, uklju\u010duju\u0107i i ameri\u010dkog predsjednika D\u017eona Kenedija, \u010desto bi posjetili Zid, kada su bili u Berlinu.<\/p>\n
Uve\u010de, 9. novembra 1989, zapadno-njema\u010dka televizija emitovala je vijest da su komunisti\u010dke vlasti odlu\u010dile da ukinu zabranu putovanja i dozvole Isto\u010dnim Njemcima da putuju manje-vi\u0161e slobodno. \u010cim je to objavljeno, hiljade Isto\u010dnih Berlinaca pohrlilo je u Zapadni Berlin, da proslave slobodu sa svojim sunarodnicima.<\/p>\n
Nekoliko mjeseci posle toga do\u0161lo je do sloma komunisti\u010dkog re\u017eima. Isto\u010dna i Zapadna Njema\u010dka ujedinile su se ponovo 3. oktobra 1990.<\/p>\n
Ru\u0161enje zida 1989. godine postalo je mo\u0107an simbol kraja hladnog rata, podsje\u0107a BBC.<\/p>\n
Zid je prolazio Berlinom u du\u017eini od 155 kilometara, ali danas se mo\u017ee vidjeti jo\u0161 oko tri kilometra koliko je sa\u010duvano.<\/p>\n
Vi\u0161e od milion posjetilaca do\u0161lo je u Berlin ovog vikenda da prisustvuje sve\u010danostima, koje su po\u010dele 7. novembra nave\u010de, a koje \u0107e kulminirati danas na Brandenbur\u0161koj kapiji.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Berlinski zid pao je na dana\u0161nji dan, prije 25 godina, \u0161to je bio klju\u010dni doga\u0111aj u slomu komunizma i uvod u ujedinjenje Njema\u010dke 1990. Jubilej pada Berlinskog zida bi\u0107e obilje\u017een u glavnom gradu Njema\u010dke koncertima, govorima i pu\u0161tanjem hiljade balona ve\u010deras, u liniji od 15 kilometara, kako bi podsjetili na nekada\u0161nju barijeru iz vremena hladnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-163524","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163524","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163524"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163524\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/berlinski-zid-potpisi-150x150.jpg\" "\\"berlinski-zid-potpisi\\"")
Berlinski zid pao je na dana\u0161nji dan, prije 25 godina, \u0161to je bio klju\u010dni doga\u0111aj u slomu komunizma i uvod u ujedinjenje Njema\u010dke 1990.<\/p>\n