{"id":163466,"date":"2014-11-09T07:49:59","date_gmt":"2014-11-09T06:49:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=163466"},"modified":"2014-11-09T10:42:03","modified_gmt":"2014-11-09T09:42:03","slug":"cilj-eticne-banke-stvaranje-maksimalna-koristi-za-zajednicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/11\/09\/cilj-eticne-banke-stvaranje-maksimalna-koristi-za-zajednicu\/","title":{"rendered":"Cilj eti\u010dne banke stvaranje maksimalna koristi za zajednicu"},"content":{"rendered":"

Razgovarala: \u017darka Radoja<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"Hrvatska uskoro dobija prvu eti\u010dnu banku, ebanku, \u010dija je uloga, kako navode osniva\u010di, da radi za zajedni\u010dko dobro i osigura pravo na primanje kredita kroz poslovni proces koji se sastoji od prikupljanja sredstava i prenamene tih sredstava u oblike kredita za kulturne, dru\u0161tvene i ekolo\u0161ke projekte. Eti\u010dne banke kroz svoje aktivnosti poti\u010du dru\u0161tvenu inkluziju, odr\u017eivi razvoj, razvoj socijalne ekonomije i socijalnog poduzetni\u0161tva te svijest javnosti o ulozi novca. Ukratko sve suprotno od onoga \u0161to smo navikli kod klasi\u010dnih komercijalnih banaka.<\/p>\n

Jedan od pokreta\u010da eti\u010dne banke u Hrvatskoj, konsultant Goran Jeras predstavi\u0107e beogradskoj publici ebanku u Kulturnom centru REX u Beogradu 8. novembra u 19 \u010dasova. Tim povodom objavljujemo kratak razgovor koji smo vodili na Zelenoj akademiji na Visu ove godine.<\/p>\n

KONTRA: Zbog \u010dega ste do\u0161li na ideju da pravite eti\u010dnu banku?<\/em><\/p>\n

Jeras: Sama ideja je nastala prije \u010detiri godine. Radio sam kao konzultant za komercijalne banke u Nizozemskoj. Kao fizi\u010dar zapravo ni\u0161ta nisam znao o bankarstvu. Slu\u010dajno sam zavr\u0161io u tom poslu i kroz njega u\u010dio sve o bankama i financijama. Kako je to bilo doba kada je krenula i financijska kriza, pokazalo se da je puno klasi\u010dnih bankarskih modela tu krizu do\u010dekalo potpuno nespremno i zapravo sami su bili uzroci krize zbog toga \u0161to su radili stvari krivo. To je bio poticaj za promi\u0161ljanje bankarskih modela. Kako sam kroz to vreme i u\u010dio, bio sam otvoreniji i nisam bio optere\u0107en postoje\u0107im spoznajama koje se cijelo vrijeme perpetuiraju u klasi\u010dnom bankarstvu.<\/p>\n

Sve skupa mi se u\u010dinilo postavljeno na krivim temeljima, kao \u0161to je orijentiranost banaka ne na kreditiranje realne ekonomije nego na ulaganje na financijska tr\u017ei\u0161ta; potpuni nedostatak transparentnosti i ulaganja jer se uop\u0107e ne zna gdje banke ula\u017eu novce; ogroman nesrazmjer u primanjima \u010dlanova uprave u odnosu na primanja ostatka stanovni\u0161tva. Sve to mi se \u010dinilo neprirodnim. Iz frustracije prema klasi\u010dnom bankarskom sektoru po\u010deo sam razmi\u0161ljati kako to ne bi tako trebalo funkcionirati nego na nekim boljim principima. Po\u010deo sam o tome pri\u010dati svojim prijateljima, koji su bili u raznim strukama. Neki od njih su se interesirali za sli\u010dne probleme. Po\u010deli smo istra\u017eivati alternativne bankarske probleme i shvatili da neki od njih ve\u0107 postoje i rade, da u Europi funkcioniraju banke koje ne rade na klasi\u010dnom bankarskom principu. Po\u010deli smo ih prou\u010davati i dobili neke ideje kako postoje\u0107e modele eti\u010dkih banaka jo\u0161 mo\u017eemo dodatno unaprijediti. Tako smo krenuli.<\/p>\n

KONTRA: \u0160ta su osnovni principi eti\u010dne banke?<\/em><\/p>\n

Jeras: Eti\u010dna banka stavlja bankarstvo u potpuno drugu ulogu. Cilj takvih banaka nije stvaranje maksimalnog profita nego stvaranje maksimalne koristi za zajednicu, \u0161to zna\u010di da su to banke koje ne gledaju samo \u010distu ekonomsku korist, nego gledaju da projekt osim \u0161to je ekonomski odr\u017eiv, uz to mora imati i pozitivnu dru\u0161tvenu i ekonomsku funkciju, ne smije utjecati na okoli\u0161 na na\u010din da iscrpljuje njegove resurse vi\u0161e nego \u0161to su u stanju obnoviti se i ne smije imati negativne posljedice na dru\u0161tvo u kojem djeluje, poput pove\u0107anja nezaposlenosti, socijalne nejednakosti i sli\u010dno. To su osnovni principi ulaganja.<\/p>\n

Osim toga, eti\u010dne banke su u vlasni\u0161tvu svojih korisnika, \u0161to zna\u010di da nemaju malobrojne vanjske dioni\u010dare koji su zainteresirani samo za profit. Korisnicima poma\u017eu u upravljanju njihovim resursima i transparentne su, \u0161to zna\u010di da su sva ulaganja, budu\u0107i da su korisna za zajednicu, ekonomski odr\u017eiva i ekolo\u0161ki odr\u017eiva, odnosno javno objavljena. Tako je i sa pla\u0107ama zaposlenika koje su tako\u0111er javno dostupne. Po na\u010delima eti\u010dnog bankarstva ograni\u010den je omjer izme\u0111u najvi\u0161e i najni\u017ee pla\u0107e u banci i on iznosi 1,7 odsto. Posljednja specifi\u010dnost je demokratsko upravljanje – eti\u010dnim bankama se upravlja uglavnom po principu ‘jedan \u010dovjek – jedan glas’, bez obzira na visinu ulo\u017eenog kapitala \u0161to zna\u010di da oni koji imaju vi\u0161e novaca ne mogu nametati svoja pravila u poslovanju banaka.<\/p>\n

KONTRA: Kad bih ja htela da otvorim ra\u010dun u eti\u010dkoj banci, \u0161ta bi mi bilo potrebno?<\/em><\/p>\n

Jeras: Da bi se uop\u0107e mogle koristiti usluge banke, pa izme\u0111u ostalog i otvaranje ra\u010duna, treba se postati \u010dlan organizacije koja je vlasnik banke. To je u slu\u010daju Hrvatske Zadruga za eti\u010dno financiranje. \u010clanom zadruge se mo\u017ee postati ako se uplati zadru\u017eni ulog od 2.500 kuna (oko 330 evra) i ukoliko se prihvate na\u010dela poslovanja eti\u010dnih banaka – stvaranje solidarne ekonomije u kojoj je poanta u povezivanju i me\u0111usobnom pomaganju, a ne samo individualni interes.<\/p>\n

KONTRA: Neke od eti\u010dni<\/em>h banaka dosta detaljno proveravaju svoje klijente, u Italiji, recimo, uposlenici odlaze da razgovaraju sa njihovim kom\u0161ijama. Da li je to rad koji je svojstven takvim bankama ili to zavisi od banke do banke?<\/em><\/p>\n

Jeras: Ne bih koristio rije\u010d ‘provjerava’, nego bih rekao ‘upoznaje’. ‘Provjerava’ ima negativnu konotaciju koja pretpostavlja odnos nepovjerenja, dok je eti\u010dno bankarstvo usmjereno na obrnuto, na odnose povjerenja me\u0111u sudionicima. Eti\u010dnim bankama je itekako stalo da detaljno poznaju svoje klijente, da znaju \u010dime se oni zapravo bave, a ne samo da listaju nekakve papire koji prikazuju njihovo financijsko stanje, njihovo poslovanje u pro\u0161lim godinama i sli\u010dno. To zahtjeva odlazak na teren, upoznavanje ljudi koji vode projekat, koji vode poduze\u0107e, upoznavanje zaposlenika, ljudi kojima se proizvodi prodaju, zajednice u kojoj poduze\u0107e radi i to je ono \u0161to omogu\u0107ava eti\u010dnim bankama da procjene da li ta investicija ima pozitivan dru\u0161tveni utjecaj ili nema. Osim toga im smanjuje rizik jer kad se gleda teoretski \u0161to je rizik, rizik je mjera nesigurnosti. Nesigurnost uvijek proizlazi iz nepoznavanja. \u0160to bolje i detaljnije znate projekt, to je rizik manji i zbog toga su eti\u010dne banke u mogu\u0107nosti bolje upravljati rizicima nego komercijalne banke, \u0161to onda dovodi do mogu\u0107nosti pru\u017eanja kredita po ni\u017eim kamatnim stopama i po manjem postotku nevra\u0107anja kredita nego \u0161to je to kod komercijalnih banaka.<\/p>\n

KONTRA: Videli smo kako su komercijalne banke pro\u0161le u ekonomskoj krizi, neke do najve\u0107ih svetskih banaka je na kraju spasavala dr\u017eava. Ka<\/em>ko prolaze eti\u010dne banke?<\/em><\/p>\n

Jeras: Eti\u010dne banke u pravilu prolaze puno bolje. Kako sam \u017eivio u Nizozemskoj sedam godina, prva eti\u010dna banka s kojom sam do\u0161ao u kontakt je nizozemska Triodos banka. Ona je u doba financijske krize bila najbr\u017ee rastu\u0107a banka u Nizozemskoj. Rasla je, u prosjeku, sa godi\u0161njom stopom od 18 posto, dok su od pet najve\u0107ih nizozemskih banaka njih tri morale biti spa\u0161ene, ili kako se ka\u017ee bailoutane od strane dr\u017eave. Od preostale dvije – jednu je kupila strana banka, koja je bila bailoutana u mati\u010dnoj dr\u017eavi. Pokazalo se u doba krize da su eti\u010dne banke puno stabilnije, a tu stabilnost mogu zahvaliti upravo tome \u0161to se ne kockaju, \u0161to ne ula\u017eu i ne spekuliraju na financijskom tr\u017ei\u0161tu, u financijske proizvode, nego ula\u017eu u konkretne projekte realne ekonomije nad kojima mogu imati neku kontrolu i koje mogu poznavati.<\/p>\n

KONTRA: Prema kojim klijentima su eti\u010dne banke najvi\u0161e okrenute?<\/em><\/p>\n

Jeras: Postoje varijacije od banke do banke. Ono \u0161to je zajedni\u010dki nazivnik jeste da su sve te banke krenule od klijenata koji su bili zapostavljeni od strane drugih komercijalnih banaka. To su banke koje su financirale takozvani tre\u0107i sektor, odnosno udruge, neprofitne organizacije, socijalna poduze\u0107a, sve one koji su orijentirani na stvaranje dru\u0161tvenog dobra, a ne isklju\u010divo ekonomski materijalnog. Me\u0111utim, budu\u0107i da su se pokazale uspje\u0161nim u tim sektorima, eti\u010dne banke su se po\u010dele \u0161iriti i u sektore malog i srednjeg poduzetni\u0161tva i jedinica lokalne samouprave, pogotovo zadruga i zadru\u017enih saveza. To su tipi\u010dni klijenti eti\u010dnih banaka. U veoma malom broju slu\u010dajeva eti\u010dne banke rade sa korporacijama, zato jer su one \u010desto orijentirane samo na profit, a ne na dobrobit zajednica i to ih \u010dini neadekvatnima za financiranje u eti\u010dnim bankama.<\/p>\n

KONTRA: Kad mo\u017eemo o\u010dekivati otvaranje banke u Hrvatskoj?<\/em><\/p>\n

Jeras: Ovo je projekt koji radimo ve\u0107 \u010detiri godine. Prve dvije godine su bile usmjerene na pripremanje modela, prou\u010davanje modela, na stvaranje osnovnog znanja. Nakon toga se krenulo u pronala\u017eenje investitora, budu\u0107i da je po hrvatskim zakonima za osnivanje banke potrebno prikupiti pet milijuna eura. Da bi se prikupio taj novac, poku\u0161ali smo otkriti da li u Hrvatskoj postoje zainteresirani klijenti koji bi bili ujedno suvlasnici u eti\u010dnoj banci i spremni ulo\u017eiti taj kapital. Dvije godine smo proveli hodaju\u0107i po terenu, odlaze\u0107i od mjesta do mjesta, od sela do sela i razgovaraju\u0107i sa raznim organizacijama, poduze\u0107ima, poljoprivrednicima… Poku\u0161ali smo vidjeti da li bi oni bili zainteresirani. Pokazalo se da je interes neo\u010dekivano velik tako da smo u aprilu 2014. osnovali prvu pravnu osobu. To je Zadruga za eti\u010dno financiranje, koja je u trenutku osnivanja imala najve\u0107i broj (101) inicijalnih osniva\u010da u Hrvatskoj. Sada je taj broj narastao preko 300 i budu\u0107i da smo skupili ve\u0107 dovoljnu financijsku snagu za osnivanje banke krenuli smo u proces dobijanja licence od Hrvatske narodne banke kako bi mogli po\u010deti s radom. O\u010dekujemo da \u0107emo sredinom 2015. mo\u0107i po\u010deti s radom.<\/p>\n

Kontra-press<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Goran Jeras: Iz frustracije prema klasi\u010dnom bankarskom sektoru po\u010deo sam razmi\u0161ljati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-163466","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163466\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}