{"id":163201,"date":"2014-11-06T18:05:31","date_gmt":"2014-11-06T17:05:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=163201"},"modified":"2014-11-06T10:10:55","modified_gmt":"2014-11-06T09:10:55","slug":"zasto-je-moguce-da-dusa-postoji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/11\/06\/zasto-je-moguce-da-dusa-postoji\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je mogu\u0107e da du\u0161a postoji"},"content":{"rendered":"

Henri Pirs Stap je teorijski fizi\u010dar Univerziteta u Kaliforniji – Berkli koji je radio sa nekolicinom o\u010deva osniva\u010da kvantne mehanike. On ne tra\u017ei dokaz da du\u0161a postoji, ve\u0107 ka\u017ee da postojanje du\u0161e odgovara zakonima fizike.<\/p>\n

\"\"Nije istina kada se ka\u017ee da vjerovanje u du\u0161u ne mo\u017ee biti nau\u010dno, tvrdi Stap. Ovde se rije\u010d “du\u0161a” odnosi na li\u010dnost nezavisnu od mozga ili ostatka ljudskog tijela koja mo\u017ee da pre\u017eivi smrt. U svom radu pod nazivom “Kompatibilnost savremene fizi\u010dke teorije sa pre\u017eivljavanjem li\u010dnosti”, on pi\u0161e: “Jake sumnje u pre\u017eivljavanje li\u010dnosti samo na osnovu vjerovanja da posmrtno pre\u017eivljavanje nije u skladu sa zakonima fizike, su neosnovane.”<\/p>\n

On radi sa kopenhagenskom interpretacijom kvantne mehanike – vi\u0161e ili manje interpretacijom koju su koristili osniva\u010di kvantne mehanike, Nils Bor i Verner Hajzenberg. \u010cak su i oni imali neslaganja o tome kako kvantna mehanika funkcioni\u0161e, a razumijevanja teorije su u to vrijeme bila razli\u010dita. Stapov rad o kopenhagenskoj interpretaciji je veoma uticajan. Napisao ga je 1970-ih, a Hajzenberg je napisao dodatak za njega.<\/p>\n

Za\u0161to kvantna teorija daje naznake o postojanju \u017eivota nakon smrti?<\/p>\n

Stap obja\u0161njava da osniva\u010di kvantne teorije tra\u017ee od nau\u010dnika da u su\u0161tini podijele svijet na dva dijela. Dio iznad, klasi\u010dna matematika mo\u017ee da objasni fizi\u010dke procese empirijski isku\u0161ene. Dio ispod, kvantna mehanika opisuje domen “koji ne zahtijeva potpuni fizi\u010dki determinizam”.<\/p>\n

Za taj drugi dio, Stap je napisao: “Mo\u017ee se konstatovati da evoluirano stanje sistema drugog dijela ne mo\u017ee da se upari sa bilo kojim klasi\u010dnim opisom karakteristika vidljivim za posmatra\u010de.”<\/p>\n

Kako onda nau\u010dnici posmatraju nevidljivo? Oni biraju odre\u0111ena svojstva kvantnog sistema i postavljaju aparaturu kako bi vidjeli efekte na fizi\u010dke procese “dio iznad”. Klju\u010d je u izboru onoga ko vodi eksperiment. Prilikom rada sa kvantnim sistemom, izbor posmatra\u010da je pokazao fizi\u010dki uticaj na ono \u0161to se manifestuje i \u0161to se mo\u017ee posmatrati u dijelu iznad.<\/p>\n

Stap je citirao Borovu analogiju za ovu interakciju izme\u0111u nau\u010dnika i rezultata njegovog eksperimenta: “To je slu\u010daj slijepog \u010dovjeka sa \u0161tapom: kada se \u0161tap dr\u017ei labavo, granica izme\u0111u osobe i spoljnog svijeta nalazi se izme\u0111u ruke i \u0161tapa; ali kada se \u0161tap dr\u017ei \u010dvrsto on postaje dio samog testiranja: osoba osje\u0107a kao da se produ\u017eila do vrha \u0161tapa.”<\/p>\n

Fizi\u010dko i mentalno su povezani na dinami\u010dan na\u010din. U smislu odnosa izme\u0111u uma i mozga, \u010dini se da posmatra\u010d mo\u017ee da odr\u017ei odre\u0111enu mo\u017edanu aktivnost koja bi ina\u010de bila nestalna. To je izbor sli\u010dan izboru nau\u010dnika da odlu\u010di koja svojstva kvantnog sistema da izu\u010dava.<\/p>\n

Kvantno obja\u0161njenje toga kako um i mozak mogu biti odvojeni i druga\u010diji, a opet povezani zakonima fizike “su dobrodo\u0161lo otkri\u0107e”, napisao je Stap. “To rje\u0161ava problem koji je zarazio nauku i filozofiju vjekovima – zami\u0161ljena potreba nauke da ili izjedna\u010di um i mozak ili da mozag u\u010dini dinami\u010dki nezavisnim od uma.”<\/p>\n

Stap je rekao da nije u suprotnosti sa zakonima fizike to \u0161to li\u010dnost umrle osobe mo\u017ee da se prika\u010du \u017eivoj osobi, kao \u0161to je slu\u010daj sa tzv. zaposjednuto\u0161\u0107u duhom. Ono ne zahtijeva nikakvo mijenjanje osnova ortodoksne teorije, mada mu je potrebna “opu\u0161taju\u0107a ideja da se fizi\u010dki i mentalni doga\u0111aji de\u0161avaju samo kada su upareni zajedno”.<\/p>\n

Klasi\u010dna fizi\u010dka teorija mo\u017ee samo da izbjegne problem, a klasi\u010dni fizi\u010dari mogu samo da rade na diskreditaciji intuicije kao proizvoda ljudske savjesti, rekao je Stap. Nauka bi morala umjesto toga da prizna “fizi\u010dke efekte savjesti kao fizi\u010dke probleme koji moraju biti rije\u0161eni u dinami\u010dkim uslovima”.<\/p>\n

Kako ovo razumijevanje uti\u010de na moral dru\u0161tva?<\/p>\n

Nadalje, va\u017eno je odr\u017eati ljudski moral kako bi se ljudi smatrali za vi\u0161e od ma\u0161ina od krvi i mesa.<\/p>\n

U drugom radu, pod imenom “Pa\u017enja, namjera i volja u kvantnoj fizici”, Stap je napisao: “Sada se priznaje to da \u0107e asimilacija javnosti ovim ‘nau\u010dnim pogledom’, prema kojem je svako ljudsko bi\u0107e u su\u0161tini mehani\u010dki robot, imati zna\u010dajan i korozivni uticaj na moral dru\u0161tva”.<\/p>\n

On je pisao o “rastu\u0107oj tendenciji da ljudi sebe osloba\u0111aju tu\u017ebe tvrde\u0107i da nije ‘Ja’ onaj koji je kriv, ve\u0107 mehani\u010dki proces unutar tijela: ‘moji geni su me natjerali na to’ ili ‘visok \u0161e\u0107er u krvi je uzrok’.<\/p>\n

Izvor: Nacionalna geografija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Henri Pirs Stap je teorijski fizi\u010dar Univerziteta u Kaliforniji – Berkli koji je radio sa nekolicinom o\u010deva osniva\u010da kvantne mehanike. On ne tra\u017ei dokaz da du\u0161a postoji, ve\u0107 ka\u017ee da postojanje du\u0161e odgovara zakonima fizike.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-163201","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163201\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}