Iz Udru\u017eenja geografa u Bosni i Hercegovini isti\u010du da protestuju zbog nakane bh. parlamataraca da “ratifikuju” granice Bosne i Hercegovine s Republikom Crnom Gorom.<\/p>\n
“Ratifikacija se ne mo\u017ee i ne smije sprovesti na dio teritorija krajnjeg jugoisto\u010dnog dijela Bosne i Hercegovine toponomasti\u010dkog imena Sutorina, koji je plod voluntarsti\u010dkog dogovora nekada\u0161njih predsjednika dvije susjedne republike u biv\u0161oj zajedni\u010dkoj dr\u017eavi”, saop\u0161teno je iz Udru\u017eenja geografa u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
U Udru\u017eenju smatraju da su dosada\u0161nje reakcije autora-patriota potpuno opravdane jer s pravom upozoravaju politi\u010dare da ne ratifikuju granicu sa Republikom Crnom Gorom, jer na taj na\u010din dio legitimnog prostora Bosne i Hercegovine ustupaju susjedu, prenosi Fena.<\/p>\n
“Nema niko pravo da ratifikuje sporazum kojeg nema. Isto tako nema niko pravo da legalizuje voluntaristi\u010dke dogovore, koji nikada nisu ratifikovani u zvani\u010dnim republi\u010dkim organima. Ostaje nejasno kako i na osnovu kojih elemenata \u0107e to uraditi dana\u0161nji politi\u010dari. Trabaju obnoviti znanje da je Bosna i Hercegovina priznata u granicama Berlinskog kongresa iz 1878. Berlinski kongres je potvrdio teritoriju uklju\u010duju\u0107i i Sutorinu, geografski horion, o \u010demu svjedo\u010di topografska karta, list Trebinje, mjerila 1:150.000 iz 1884, dakle nakon Berlinskog kongresa”, stoji u saop\u0161tenju.<\/p>\n
“Komisija za granice i eksperti radili su na utvr\u0111ivanju granice izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Crne Gore i za njih nije bilo ni\u0161ta sporno sem jednog dijela gdje je odlu\u010deno da ona ide potokom. Oni su Savjetu ministara BiH predlo\u017eili da verifikuje granicu izme\u0111u BiH i Crne Gore. To \u0107emo sjutra razmatrati na sjednici Savjeta ministara BiH i vidje\u0107emo kakav \u0107e stav biti. \u010cuo sam proteklih dana kako neki otvaraju neka pitanja kao sporna”, rekao je u izjavi za Anadoliju Sredoje Novi\u0107, ministar civilnih poslova BiH.<\/p>\n
Dr\u017eavni ministri prihvatili su sredinom septembra pro\u0161le godine prijedlog da se na dijelu neusugla\u0161ene grani\u010dne crte izme\u0111u Fo\u010de i Pljevalja ona povu\u010de prirodnom granicom – potokom koji dijeli ovo podru\u010dje na dva pribli\u017eno ista dijela: sjeverni dio pripao je Crnoj Gori, a ju\u017eni dio BiH.<\/p>\n
Potom je Dr\u017eavno povjerenstvo za granicu BiH, u skladu s ovim zaklju\u010dkom, sprovelo aktivnosti na identifikaciji i opisu granice s Crnom Gorom.<\/p>\n
Ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, odnosno da sedam kilometara duga\u010dko primorje sa rijekom i mjestom Sutorina, Igalom, Njivicama i drugim selima pravno pripadaju unutar granica BiH.Vlasti u BiH takve inicijative o promjenama granica na tom podru\u010dju nikada zvani\u010dno nisu inicirale.<\/p>\n
Du\u017eina granice izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Crne Gore iznosi 268 kilometara i u po\u010detku je razmatrana u okviru razgovora o granici izme\u0111u BiH i tada\u0161nje SRJ, te Bosne i Hercegovine i Dr\u017eavne Zajednice Srbije i Crne Gore, a potom su, od osamostaljenja Crne Gore, zapo\u010deti razgovori povjerenstava za granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iz Udru\u017eenja geografa u Bosni i Hercegovini isti\u010du da protestuju zbog nakane bh. parlamataraca da “ratifikuju” granice Bosne i Hercegovine s Republikom Crnom Gorom. “Ratifikacija se ne mo\u017ee i ne smije sprovesti na dio teritorija krajnjeg jugoisto\u010dnog dijela Bosne i Hercegovine toponomasti\u010dkog imena Sutorina, koji je plod voluntarsti\u010dkog dogovora nekada\u0161njih predsjednika dvije susjedne republike u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-163148","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163148"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163148\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}