{"id":162861,"date":"2014-11-03T07:55:18","date_gmt":"2014-11-03T06:55:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=162861"},"modified":"2014-11-04T10:55:25","modified_gmt":"2014-11-04T09:55:25","slug":"kazneno-popravna-makedonija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/11\/03\/kazneno-popravna-makedonija\/","title":{"rendered":"Kazneno-popravna Makedonija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"Zaista, gledano s racionalne ta\u010dke, nema ni\u0161ta skandalozno u ud\u017ebenicima za gra\u0111ansko obrazovanje u kojima se djeci nudi podani\u010dko vaspitanje, a o \u010demu sam i ja pisala pro\u0161le nedjelje. Prikazivanje vlasti kao svemo\u0107ne, nasuprot lojalnom i poslu\u0161nom gra\u0111aninu uop\u0161te nije novina: mi nikada nismo ni imali gra\u0111ane da bismo se sada pla\u0161ili za budu\u0107e generacije! Svojevremeno, u \u201ekomunizmu\u201c pjevali smo o tome da policija trenira strogo\u0107u, s tim \u0161to se ona tada zvala milicija. Ostali su zapam\u0107eni i stihovi druge popularne pjesme \u201epravila, pravila, da bi ki\u010dmu savila\u201c. A negdje nakon uvo\u0111enja \u201edemokratije\u201c i kapitalizma, kru\u017eio je dobar vic, koji i danas poti\u010de na razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

\u010cuo strani kapitalista da ovde postoji jedan jako miran i poslu\u0161an narod. Kupio je fabriku i odlu\u010dio da testira radnike. Najprije je produ\u017eio radno vrijeme – protesta nema. Radnici su mirno produ\u017eili s radom \u010dak i sa smanjenom platom. Slede\u0107e je bilo ukidanje slobodnog dana, pa dnevne pauze, itd. Ve\u0107 zaprepa\u0161\u0107en, vlasnik je sazvao skup i najavio da \u0107e se slede\u0107eg dana radnici morati objesiti. Opet – ti\u0161ina! Iznerviran, vlasnik je uzviknuo: \u201ePobogu, ima li ko da pita ne\u0161to?\u201c Pojavljuje se stidljivo jedna ruka u gomili: \u201e\u0410, u\u017ead \u0107ete nam vi dati ili da sami nabavimo?\u201c<\/p>\n

Podani\u0161tvo i strah u kostima postoje odavno, daleko jo\u0161 prije \u201ekomunizma\u201c, a ono \u0161to se danas nalazi u sadr\u017eaju ud\u017ebenika je samo ta\u010dan opis stvarnosti i dominantne politi\u010dke kulture. Nasuprot uvjerenju pojedinaca da je ovdje bio sru\u0161en totalitarni re\u017eim da bi bila uspostavljena demokratija (oni vjerovatno sebe zami\u0161ljaju nekakvim herojima tranzicije), \u010dinjenice govore o imploziji starog re\u017eima, a epicentar \u010dak nije ni bio u Makedoniji. Kao \u0161to je malo pridonijela raspadu federacije, jo\u0161 manje je do\u017eivjela demokratsko prolje\u0107e. Ono \u0161to radi sada\u0161nja vlast je samo nadgradnja na ve\u0107 solidno postavljenim temeljima podani\u0161tva, oportunizma, straha i apatije mase ljudi, koje su jo\u0161 bile i pauperizirane u toku uvo\u0111enja \u201edemokratije\u201c.<\/p>\n

Valja ponoviti da je pravo najsna\u017eniji instrument u rukama svake vlasti. No, ova na\u0161a s jedne strane vr\u0161i deregulaciju ekonomske sfere (u saglasnosti sa zahtjevima neoliberalizma, za \u0161to je jo\u0161 i hvaljena za \u201edoing business\u201c). Ona sama ima podani\u010dku poziciju prema spoljnim centrima mo\u0107i (a to svakako nisu NATO i EU), pa \u010dak i doslovce rasprodaje teritoriju i resurse. Prema vlastitim gra\u0111anima se odnosi obrnuto – tu dolazi do hiperregulacije. Otkako smo ponovili gradivo iz ve\u0107 poznatog modela simbioze partije i dr\u017eave, i otkako je dr\u017eava postala najve\u0107i poslodavac i majka-hraniteljica, sada vlast koristi svoju vi\u0161u \u201emoralnu\u201c poziciju kada od svoje \u201edjce\u201c tra\u017ei da je podr\u017eavaju i izdr\u017eavaju! Drugi izvor prihoda i nema. Zato, ona \u0107e prvo sebe izuzeti iz pravila koja name\u0107e (a tu ulaze, zanimljivo, i sudije), ona uspostavlja sigurni izvor prihoda putem kazni i uvo\u0111enja poreza za svoje podanike!<\/p>\n

Mnogo puta je pisano i govoreno o ideolo\u0161koj penetraciji, tj. o opravdanju hiperregulacije u funkciji igradnje nacije, novog \u010dovjeka, novo-starih vrijednosti, ali daleko manje pa\u017enje posve\u0107ujemo profitabilnosti takvih politika. Na taj na\u010din se osigurava ne samo samoreprodukcija i odr\u017eanje re\u017eima, nego se osigurava i finansijska osnova takve vladavine (\u0161to, ustvari, \u010dini dijalekti\u010dko jedinstvo, jer jedno zavisi od drugog). Zakon u Makedoniji nije onaj o kome su pisali Lok ili Ruso. Hobs je u pravu, jer i ovde zakon ne kreira mudrost ve\u0107 Vlast!<\/p>\n

Kao i vlasnik iz onog vica, tako i vlast pro\u0161iruje svoje zahtjeve. Ukidanje radni\u010dkih i \u017eenskih prava, diskriminacija marginalnih grupa je gola \u010dinjenica. Pravna dr\u017eava (u Bizmarkovom smislu) svakog dana u svakom pogledu sve vi\u0161e napreduje. Otkako je bez ikakvot ozbiljnijeg otpora uvela seriju \u201ereformi\u201c, sada su na redu pogubna (mada ponekad i tragikomi\u010dna) rje\u0161enja, kao \u0161to su ona o ka\u017enjavanju svakoga ko potra\u017ei pomo\u0107 susjeda koji \u017eivi izvan radijusa od 500 metara, pa sve do pravila o biciklisti\u010dkim zvonima.<\/p>\n

U vrijeme o\u010daja, \u010dovjek se mora uhvatiti za humor kao za slamku spasa mentalnog zdravlja: hvala Bogu da zakonodavac nije propisao kazne za one koji rade za sebe a za to nemaju licencu, pa me tako ne\u0107e niko kazniti ako sama o\u010distim stan ili prevedem svoju kolumnu! U duhu te slobode, \u010dak i moja majka ne\u0107e biti ka\u017enjena ako mi spremi pitu, jer spada u najbli\u017ei rod, ali ako neka tetka ili strina uradi to, ve\u0107 rizikuje kaznu od nekoliko hiljada eura.<\/p>\n

Najve\u0107i muk vlada u odnosu na nova pravila o oporezivanju \u201ehonoraraca\u201c i nezaposlenih koji povremeno dobiju prihod za izvr\u0161enu uslugu. Vlasti to pravdaju borbom protiv \u201esive ekonomije\u201c (kao da ona druga uop\u0161te postoji)\u00ac, ali je \u010dinjenica da tako osigurava sebi ve\u0107i bud\u017eet. Stara narodna ka\u017ee da se uvijek kida tamo gde je najtanje, a najlak\u0161e je pod prijetnjom visokih kazni uzeti iz d\u017eepova siroma\u0161nih, i to u iznosu od 35-40 procenata od zarade.<\/p>\n

\u0410naliza mnogih zakonskih rje\u0161enja pokazuje da je ka\u017enjivo \u010dak i biti siroma\u0161an, pa jedina nada ovih ljudi je da vjeruju u selektivnu pravdu za \u010dlanove vladaju\u0107e partije – partiska knji\u017eica te mo\u017ee spasiti od kazne.<\/p>\n

Legislativa sve manje slu\u017ei za ure\u0111ivanje dru\u0161tvenih odnosa u funkciji op\u0161teg dobra, p\u0430 dr\u017eava se sve vi\u0161e pretvara u jedan ogroman kazneno-popravni zavod. Brzina kojom se uvode kazne unosi dopunski strah! Gra\u0111anin pokorni je s pravom upla\u0161en. Da apsurd bude jo\u0161 ve\u0107i, to je onaj isti gra\u0111anin kome svakodnevno govore o juna\u010dkoj pro\u0161losti i o tome da je on veliki Makedonac ili Albanac. \u010covjek je postao potencijalni delikvent, a politi\u010dka zajednica u kojoj \u017eivi (njegov politi\u010dki dom) je kazneno-popravni dom u kome Vlast ima o\u010dinsku figuru da brine i da ka\u017enjava.<\/p>\n

Najnovija najava je o ka\u017enjavanju onih susjeda koji ne\u0107e prijaviti slu\u010daje porodi\u010dnog nasilja, pa po svemu sude\u0107i sti\u017ee nova generacija potkaziva\u010da. Veliki Brat mo\u017ee biti miran: njegovi \u0107e podanici kontrolisati i prokazivati jedni druge kada se radi o porodi\u010dnim ili drugim aktivnostima. Granica izme\u0111u Lex-a i Rex-a je izbrisana. Autoritarni sistemi nisu uvijek naklonjeni otvorenoj represiji – za\u0161to bi \u010dinili to ako svojoj samovolji mogu dati pravni oblik i tako \u201eobjektiviziraju\u201c svoju volju kao dru\u0161tvenu? Pravni lavirint koji se svakodnevno dogra\u0111uje postaje sredstvo za ru\u0161enje jednakosti, za za\u0161titu mo\u0107nih i pretstavlja direktan upad u \u010dovjekovu slobodu.<\/p>\n

Po\u0161tovanje Zakona radi straha delegitimi\u0161e i zakon i pravdu koju on name\u0107e. On prestaje biti brana od nepravde, ve\u0107 je prvenstveno sredstvo opresije kojom se ljude navodi da dopuste da njihova materijalna dobra prelaze u dr\u017eavni ili tu\u0111i posjed, blokira ih u gra\u0111anskim akcijama, kontroli\u0161e medije, uni\u0161tava li\u010dnu reputaciju neistomi\u0161ljenika i stavlja ih u kolektivni ili pojedina\u010dni kavez.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a>
\nPrevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u0161tovanje Zakona radi straha delegitimi\u0161e i zakon i pravdu koju on name\u0107e<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-162861","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=162861"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162861\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=162861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=162861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=162861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}