{"id":161706,"date":"2014-10-24T07:33:03","date_gmt":"2014-10-24T05:33:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=161706"},"modified":"2014-10-23T20:38:24","modified_gmt":"2014-10-23T18:38:24","slug":"kako-je-edward-snowden-promijenio-novinarstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/10\/24\/kako-je-edward-snowden-promijenio-novinarstvo\/","title":{"rendered":"Kako je Edward Snowden promijenio novinarstvo"},"content":{"rendered":"

Autor: Steve Coll<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"\u201cCitizenfour,\u201d novi dokumentarac o Edwardu Snowdenu, koji je snimila Laura Poitras, izme\u0111u ostalog je i novinarski prilog o novinarstvu. Zapo\u010dinje citatom iz prepiske izme\u0111u Poitras i njenog novog izvora, koji se predstavljao samo kao \u201cCitizenfour\u201d. Ispostavlja se da je ovaj izvor Snowden. Ubrzo, Poitras i Glenn Greenwald, u to vrijeme kolumnista za Guardian, putuju u Hong Kong da se sastanu sa Snowdenom u hotelskoj sobi.<\/p>\n

U tom trenutku jo\u0161 uvijek ne znaju da li je Snowden zaista osoba za koju se predstavlja. Ne znaju ni da li su njegovi materijali autenti\u010dni. Pa ipak, Poitras odmah uklju\u010duje svoju kameru. Greenwald, koji je studirao pravo, vrlo vje\u0161to ispituje Snowdena. Postepeno, Snowdenov zna\u010daj postaje jasan. Sekvenca je sadr\u017eajna i napeta i ima mnogo upe\u010datljivih aspekata. Jedan od njih je taj da svjedo\u010dimo istorijski va\u017enoj praksi iz izvje\u0161tavanja i provjere izvora u trenutku dok se de\u0161ava. To je isto kao da je Bob Woodward snimio svoj prvi sastanak u gara\u017ei sa Dubokim grlom.<\/p>\n

Snowden je u filmu prikazan kao lukav, \u010dvrst, i zagonetan. Snowden je kazao da nikada nije razgovarao sa novinarima prije nego \u0161to je kontaktirao Poitras. \u201cNisam znao ni\u0161ta o medijima,\u201d kazao je za Guardian pro\u0161log ljeta. \u201cBio sam djevi\u010danski izvor.\u201d Ovo ne zvu\u010di sasvim ubjedljivo: mo\u017eda on nikada nije razgovarao sa novinarima, ali se pona\u0161ao iznimno sofisticirano, i tada i kasnije \u2013 on je veoma daleko od poslovi\u010dnog \u201cnaivnog izvora.\u201d<\/p>\n

Zapravo, jedan od najmanje komentarisanih aspekata slu\u010daja Snowden jeste da je on svojim primjerom, kao izvor, uticao na pobolj\u0161anje novinarske prakse. Kao \u0161to je poznato, kada je Snowden prvi put kontaktirao Greenwalda, insistirao je da ovaj kolumnista s njim komunicira samo putem kodiranih kanala. Greenwaldu je to bilo mrsko. Tek kasnije, kada je Poitras kazala Greenwaldu da bi se ipak trebao potruditi, Snowden ga je prihvatio kao sagovornika.<\/p>\n

Bilo je evidentno neko vrijeme prije nego \u0161to se pojavio Snowden da se najbolje prakse u istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu i za\u0161tita svjedoka moraju mijenjati \u2013 u velikoj mjeri zbog prelaska novinarstva (i toliko mnogo drugih aspekata \u017eivota) na digitalne kanale. Tre\u0107i novinar kojem je Snowden dostavio dokumente Dr\u017eavne agencije za bezbjednost (NSA), Barton Gellman, iz lista Washington Post, bio je poznat u svojoj redakciji po tome \u0161to je rano usvojio praksu kodiranja. Ali to je bila te\u0161ka evolucija, iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n

Novinari jako mnogo komuniciraju, a kodiranje \u010dini tu naviku zahtjevnijom. Ve\u0107ina novinara ne posjeduje tehni\u010dke vje\u0161tine da samostalno donesu odluke o tome koje prakse su najefektivnije i najefikasnije. Tako\u0111e, ista digitalna revolucija koja je donijela prislu\u0161kivanje i izvore kao \u0161to je Snowden, poremetila je novinske ku\u0107e i njihove modele poslovanja. Bud\u017eet za obuke se smanjio. U takvom nestabilnom okru\u017eenju, ekonomskom i u smislu publike, za\u0161tita izvora i integritet nezavisnog novinarstva u nekim redakcijama su se spustili na listi prioriteta.<\/p>\n

Snowden je sada pru\u017eio veoma vidljiv primjer kako, u situacijama visokog rizika, kodiranje mo\u017ee, pa i u minimalnoj mjeri, stvoriti vrijeme i mjesto za nezavisne novinarske odluke o tome \u0161ta objaviti i za\u0161to. Snowden nije tra\u017eio da se njegov identitet za\u0161titi du\u017ee od nekoliko dana \u2013 \u010dini se da je mislio da to ne bi uspjelo du\u017ee od toga, ali i da je \u017eelio da se otkrije javnosti. Pa ipak, koraci koje je preduzeo da za\u0161titi svoje podatke i njegovi razgovori sa novinarima omogu\u0107ili su da Guardian i Post objave svoje prve pri\u010de i skrenu globalnu pa\u017enju na Snowdena.<\/p>\n

Bio je potreban stru\u010dnjak iznutra, koji je rizikovao svoj \u017eivot i svoju slobodu, da poka\u017ee koliko su kodiranje i povezane mjere bezbjednosti va\u017ene. \u201cNije bilo rizika da \u0107e komunikacija biti ugro\u017eena,\u201d Snowden je kazao za Guardian, referiraju\u0107i se na to kako je postupao u svom odnosu sa Poitras i drugima prije njihovog sastanka u Hong Kongu. \u201cMogli su me uni\u0161titi,\u201d ali su njegovo kodiranje i druge prakse za bezbjednost podataka osigurale da \u201cuop\u0161te nije bilo mogu\u0107e\u201d presresti njegovu komunikaciju sa novinarima \u201cosim ako je novinari namjerno ne proslijede vladi.\u201d<\/p>\n

U mijenjanju praksi nezavisnog novinarstva, klju\u010dno pitanje je koliko \u010desto i na koje na\u010dine vlade \u2013 na\u0161a i vlade drugih zemalja \u2013 sistematski i ciljano prislu\u0161kuju novinarsku komunikaciju. Zbog svih ovih razli\u010ditih otkri\u0107a o prislu\u0161kivanju, to je oblast u kojoj je slu\u010daj Snowden dao najmanje odgovora. \u010cini se da mo\u017eemo slobodno pretpostaviti najgore, ali, \u0161to se ti\u010de praksi ameri\u010dke vlade, postoje velike rupe u na\u0161em razumijevanju. Naredbe Bijele ku\u0107e, Patriotski zakon, Zakon o prislu\u0161kivanju stranih agenata, svi mogu biti osnova za prislu\u0161kivanje novinara. Pa ipak, vlada nikada nije otkrila svoju politiku, niti istoriju svojih konkretnih praksi nakon napada 11. septembra.<\/p>\n

U septembru, Novinarski odbor za slobodu \u0161tampe i vi\u0161e od dvadesetak medijskih organizacija pitali su Nadzorni odbor za privatnost i gra\u0111anske slobode, nezavisno dr\u017eavno tijelo, da se pozabavi ovim pitanjima i da javnosti objavi svoje nalaze. \u201cProgram prislu\u0161kivanja u svrhu dr\u017eavne bezbjednosti ne smije se koristiti kako bi se zaobi\u0161le va\u017ene su\u0161tinske i proceduralne za\u0161tite na koje novinari i njihovi izvori imaju pravo,\u201d stajalo je u njihovom pismu. \u201cO ovim programima se mora javno objaviti dovoljno detalja, tako da novinari i njihovi izvori budu bolje obavije\u0161teni o prikupljanju i upotrebi podataka iz njihove komunikacije.\u201d<\/p>\n

Iz ugla novinara, Edwardi Snowdeni ovog svijeta su \u010desti koliko i Halleyeva kometa. Nije mogu\u0107e raditi novinarski posao efektivno i rutinski ako radite tako da svaka komunikacija mora biti posebno za\u0161ti\u0107ena. Pitanje \u0161ta su najbolje novinarske prakse stoji i dalje otvoreno, kao i pitanje za\u0161tite privatnosti u \u0161irem smislu.<\/p>\n

Buka<\/a>\/The New Yorker<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U mijenjanju praksi nezavisnog novinarstva, klju\u010dno pitanje je koliko \u010desto i na koje na\u010dine vlade \u2013 na\u0161a i vlade drugih zemalja \u2013 sistematski i ciljano prislu\u0161kuju novinarsku komunikaciju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-161706","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=161706"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161706\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=161706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=161706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=161706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}