{"id":160712,"date":"2014-10-14T08:21:45","date_gmt":"2014-10-14T06:21:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=160712"},"modified":"2014-10-14T08:21:45","modified_gmt":"2014-10-14T06:21:45","slug":"bokvica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/10\/14\/bokvica\/","title":{"rendered":"Bokvica"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-160713\" title=\"bokvica\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/bokvica.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"100\" \/>Bokvica raste svuda oko nas, a o njoj se malo zna, na primjer, da postoje dvije vrste, polno razli\u010dite.<\/p>\n<p>Mu\u0161ka uskolisna je trajna biljka sa prizemnim, uskim, golim listovima. Zbog izgleda je zovu i konjska rebra, mala bokvica, \u017eilovlak, kon\u010dula, trputac. Na vrhu biljke nalazi se cvijetna klas zeleno-sme\u0111e boje. Ljekoviti dio je korijen, listovi prije cvjetanja, a sjeme poslije sazrijevanja. Iako se smatra da su obije bokvice izuzetno djelotvorne, pojedini stru\u010dnjaci daju prednost mu\u0161koj. Sastojci u njoj poma\u017eu kod oboljenja disajnih organa. Izuzetan su prirodni lijek za plu\u0107nu astmu, upalu alveola, kod ka\u0161lja, \u010dak i tuberkuloze. Posebno je pogodna za djecu jer joj je sok ukusan, naro\u010dito kada se zasladi medom. \u010caj od listova se pije \u0161to je mogu\u0107e topliji.<\/p>\n<p>Svje\u017ee zgnje\u010deno li\u0161\u0107e koristi se kao oblog na mjestu uboda insekata ili ujeda zmije, odnosno rana koje te\u0161ko zarastaju. Sok od svje\u017eeg li\u0161\u0107a nanosi se na ranu, zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje, spre\u010dava upalu i smiruje bol. Tako\u0111e, oblog od listova hladi i odmara noge nakon ve\u0107ih napora.<\/p>\n<p>-\u017denska \u0161irokolisna tako\u0111e je trajna biljka, ali sa listovima u obliku rozete. Jajolikog su oblika, dok je cvjetna stabljika uspravna i okrugla sa duguljastim cvjetnim klasom na vrhu. U narodu je poznata i kao paskavica, pitoma i velika bokvica, \u0161iroki trpunac. Za lije\u010denje se najvi\u0161e koriste listovi, beru se sve dok biljka cvjeta i su\u0161e u tankim slojevima na hladnom i provetrenom mjestu, a korijen se vadi cijele godine. Biljka je djelotvorna kod lije\u010denja rana i \u010direva, jer spre\u010dava upale. Koristi se i kao lijek protiv ka\u0161lja, a poma\u017ee i kod bolesti be\u0161ike, \u010dira na \u017eelucu i dvanaestopala\u010dnom crijevu.<\/p>\n<p>Bokvica se \u010desto spominje u tradicionalnoj medicini kao sredstvo za lije\u010denje hemoroida, ko\u017enih oboljenja, zaustavljanje krvarenja, suzbijanje vaginalnih infekcija. Posebno je odli\u010dan prirodni lijek za vidanje rana jer podsti\u010de regeneraciju tkiva pa samim tim i zarastanje. Izmrvljeni listovi bokvice mogu pomo\u0107i u lije\u010denju otvorenih rana izazvanih trombozom. Zatim, za lije\u010denje p\u010delinjih uboda i uboda drugih insekata.<\/p>\n<p>Po\u0161to ima mo\u0107 da ubla\u017ei upalne procese na ko\u017ei nekada se bokvica \u010desto upotrebljavala i za lije\u010denje akni.<\/p>\n<p>Listovi bokvice sadr\u017ee tanine koji mogu ubla\u017eiti pretjerano menstrualno krvarenje. Iz istog razloga poma\u017eu u lije\u010denju hemoroida.<\/p>\n<p>Ova biljka ima visok sadr\u017eaj sluzi pa blagotvorno djeluje na \u017eeludac i crijeva, zato treba znati da se od njenih svje\u017eih mladih listova mo\u017ee napraviti veoma ukusna salata koja uz to sadr\u017ei vitamin C i provitamin A.<\/p>\n<p>Od svje\u017ee zgnje\u010denog li\u0161\u0107a i soka koji se dobija pravi se oblog za iste bolesti kod kojih poma\u017ee i mu\u0161ka bokvica. Svaku ranu ili posekotinu, koja se iznenada dogodi prilikom boravka u prirodi, uspje\u0161no mo\u017ee da zaceli. Nosite u d\u017eepu preventivno komad \u010diste gaze i ukoliko se tako ne\u0161to dogodi, na ozledu stavite izgnje\u010denu bokvicu ili sok, a onda prekrijte gazom. Poma\u017ee i kod ujeda komaraca i drugih insekata, narodni ljekari savjetuju da se na to mjesto stavi izgnje\u010den list, a zatim utrlja tako da ko\u017ea od soka blago pozeleni. Svrab \u0107e nestati za minut do dva, a otok do sutra. Isto se odnosi i na svrab i ozljedu od ma\u010dijih kand\u017ei.<\/p>\n<p>Osim mu\u0161ke i \u017eenske bokvice, koje imaju najvi\u0161e ljekovitih svojstava, postoji jo\u0161 20-ak vrsta. Mogu da se uberu i bez straha koriste, jer nisu otrovne ni \u0161tetne. Iz vremena ratova i gladnih godina ostalo je upam\u0107eno da su slu\u017eile kao hrana, po ukusu su se posebno izdvajali mladi listovi velike \u017eenske bokvice. Sve vrste ove biljke sadr\u017ee heterozide, aukubozide i enzime invertaze, emulzine, tirozinaze i koagulaze. U listovima ima oko \u010detiri odsto tanina, pektina, limunove kiseline, vitamina C, saponizida i fitoncida. Sjeme sadr\u017ei sluz, masno ulje, bjelan\u010devine i \u0161e\u0107er. Jela od bokvice blagotvorno djeluju kod \u010dira na dvanaestopala\u010dnom crijevu, gastritisa, reguli\u0161u hemoglobin, pobolj\u0161avaju apetit, ali i raspolo\u017eenje. Protiv nesanice je najbolje popiti \u0161oljicu \u010daja ujutru, na prazan \u017eeludac, jednu do dvije preko dana i prije spavanja.<\/p>\n<p>Zeleni sok<\/p>\n<p>Sok od bokvice priprema se tako \u0161to se dobro izgnje\u010di 200 g lista bokvice sa po 100 g koprive, masla\u010dka i stolisnika.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj se istisne kroz \u010distu lanenu krpu, procijedi i zatim prokuva uz skidanje pjene, koja se skuplja na povr\u0161ini. Dodaju se dvije velike ka\u0161ike meda, pa se sadr\u017eaj ponovo kuva, dok se ne zgusne. Kada se ohladi, sipa se u fla\u0161e, a da se ne bi pokvario, u svaku bocu doda se \u010da\u0161ica rakije. Prije upotrebe pomje\u0161a se sa toplom vodom, u odnosu pola-pola.<\/p>\n<p>Biljni eliksir<\/p>\n<p>Osobama koje imaju \u010dir na \u017eelucu i dvanaestopala\u010dnom crijevu preporu\u010duje se eliksir od bokvice. Priprema se tako \u0161to se na ma\u0161ini za meso ili u blenderu samelje 500 g svje\u017eih i dobro opranih listova bokvice. Samljevene listove i sok pomije\u0161ajte sa kilogramom meda i 50 g usitnjene smole propolisa. Sadr\u017eaj se dobro promije\u0161a i ostavi da stoji tri dana, povremeno se mije\u0161a drvenom ili plasti\u010dnom ka\u0161ikom. Nakon tri dana, eliksir se uzima tri puta na dan po jedna ka\u0161i\u010dica (isklju\u010divo drvena ili plasti\u010dna da bi se izbjegla oksidacija), desetak minuta prije obroka. Preporu\u010duje se kod bolesti disajnih organa, bronhitisa i upale plu\u0107a. Od velike je koristi i pu\u0161a\u010dima.<\/p>\n<p>\u010caj<\/p>\n<p>Pored eliksira, svakodnevno bi trebalo popiti ujutru i uve\u010de \u0161olju \u010daja, koji se priprema od 100 g kantariona i po 50 grama i\u0111irota i slatkog korijena. Biljke se pomije\u0161aju, a zatim uzmu dvije ka\u0161i\u010dice i preliju sa 2,5 dl vrele vode. Ostavi se da odstoji pola sata, a zatim procijedi i pije u malim gutljajima, prije jela ujutru i prije spavanja uve\u010de. Dok se uzima lijek, trebalo bi da se izbjegava alkohol, prevreli sirevi, \u010dokolada, izlaganje suncu ili odlazak u solarijum.<\/p>\n<p>KoDren.com<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bokvica raste svuda oko nas, a o njoj se malo zna, na primjer, da postoje dvije vrste, polno razli\u010dite. Mu\u0161ka uskolisna je trajna biljka sa prizemnim, uskim, golim listovima. Zbog izgleda je zovu i konjska rebra, mala bokvica, \u017eilovlak, kon\u010dula, trputac. Na vrhu biljke nalazi se cvijetna klas zeleno-sme\u0111e boje. Ljekoviti dio je korijen, listovi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-160712","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160712"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160712\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}