{"id":160523,"date":"2014-10-12T07:57:39","date_gmt":"2014-10-12T05:57:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=160523"},"modified":"2014-10-13T09:05:31","modified_gmt":"2014-10-13T07:05:31","slug":"odgajanje-djece-u-humanistickom-duhu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/10\/12\/odgajanje-djece-u-humanistickom-duhu\/","title":{"rendered":"Odgajanje djece u humanisti\u010dkom duhu"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autorica: Marinella Matej\u010di\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-160524\" title=\"Nada Topic Peratovic\/screenshot\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/Nada-Topic-Peratovic-300x227.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"227\" \/>Rijetko koji\/a aktivist\/kinja koji\/a se bavi ljudskim pravima u Hrvatskoj nije \u010dula za Nadu Topi\u0107 Peratovi\u0107. Od 2012. godine, kada je sudjelovala u organizaciji Povorke ponosa, prosvjedovala uz \u010dlanice razli\u010ditih MPO udruga i otvorila put svojem aktivizmu do danas, u\u010dinila je velike stvari za promicanje prava Druga\u010dijih u Hrvatskoj. \u017divot na dvije adrese, onoj zagreba\u010dkoj i \u0161vicarskoj, ne ometa je u provo\u0111enju aktivisti\u010dkih nauma.<\/p>\n<p>Nada Topi\u0107 Peratovi\u0107 autorica je knjige &#8220;Humanizam za djecu&#8221;. Razgovarale smo s njom o po\u010decima njezinog aktivizma, feminizmu, Centru za gra\u0111ansku hrabrost, ali i o ulozi u UN-ovom Vije\u0107u za ljudska prava. \u0160to za nju zna\u010di feminizam i na koje na\u010dine djeluje na \u0161irenju humanizma u Hrvatskoj i svijetu, te za\u0161to se odlu\u010dila napisati knjigu takvog tipa u dana\u0161njem vremenu, pro\u010ditajte u nastavku.<\/p>\n<p><em>Na koji na\u010din bi se ti definirala \u2013 aktivistkinja, feministkinja, humanistkinja?<\/em><\/p>\n<p>Svim svojim bi\u0107em, prije svega ostalog \u2013 feministkinja.<\/p>\n<p>Feministkinje s ovih prostora pru\u017eile su mi razumijevanje i potporu za moje feministi\u010dke stavove i, \u0161to je jo\u0161 bitnije, podu\u010dile me feministi\u010dkoj etici odgovornosti i brige.<\/p>\n<p>Solidarnost nije samo srame\u017eljivo promrmljane rije\u010di \u010dija je svrha smirivanje vlastite gra\u0111anske savjesti. Solidarnost nije tiha \u017eenska pomo\u0107 pro\u0161aputana ispod glasnog pla\u0161ta patrijarhata. Feministi\u010dka solidarnost zapo\u010dinje odlukom da saslu\u0161amo ispovijest Druge osobe, da \u010dujem njezino iskustvo, njezine vrijednosti, stavove i odluke. Da rije\u010dima damo prostor i vrijeme kako bi bile izre\u010dene njezinim glasom. Biti solidarna zna\u010di razumijeti pri\u010du Druge.<\/p>\n<p>Moja \u017eelja da poslu\u0161am pri\u010de Drugih me potaknula da se 2012. godine pridru\u017eim Organizacijskom odboru Povorke ponosa u Zagrebu, da poslu\u0161am pri\u010de, iskustva, strahove, ali i nadanja LGBT osoba. Te godine sam se aktivirala i u borbi za pravedniji Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji i upoznala divne i hrabre \u017eene koje su morale voditi \u017eivotne borbe ne samo po bolnicama, nego i na prosvjedima \u2013 usprkos i dr\u017eavi i Crkvi i dru\u0161tvu. One su svoja tijela podvrgavale ne samo mnogobrojnim bolnim i nimalo bezazlenim medicinskim zahvatima, nego su morale u najbeznadnijim trenucima svog \u017eivota sebe i svoja tijela izlagati u javnosti, u neza\u0161ti\u0107en prostor, gdje su trpjele svakojake osude i uvrede \u2013 i za medicinski izbor na koje su se odlu\u010dile, i za aktivizam kojim su se neumorno bavile.<\/p>\n<p>Ateistkinja sam. Jasno i glasno to govorim \u2013 jer mislim da je, posebice u na\u0161em dru\u0161tvu, jako bitno izre\u0107i svoj\/e identitet\/e. No, ateizam vi\u0161e govori o onome \u0161to nisam, nego \u0161to jesam. A to \u0161to nisam je samo jedna odrednica mog identiteta. Meni je to vremenom postalo nedovoljno. Stoga sam prihvatila racionalnu spoznaju, kriti\u010dku misao, i \u0161to je najbitnije \u2013 na\u010delo humanosti. Jednom rije\u010dju, prigrlila sam humanisti\u010dku misao koja se odli\u010dno nadopunjuje s mojom feministi\u010dkom biti.<\/p>\n<p><em>Koliko je opse\u017eno tvoje djelovanje i od kuda crpi\u0161 energiju \u2013 \u0161to te navelo da po\u010dne\u0161 s aktivisti\u010dkim djelovanjem?<\/em><\/p>\n<p>Spoznaja da patrijarhalne strukture mo\u0107i na sli\u010dan na\u010din opresivno djeluju prema onima koji su na marginama mo\u0107i, da se diskriminacija ponavlja i da se u biti radi o jednoj te istoj matrici \u2013 bilo da se radi o \u017eenama, radnicama, LGBT osobama, neplodnim parovima, pa i \u017eivotinjama \u2013 vodila me od jednog aktivizma prema drugome.<\/p>\n<p>Zahvalna sam hrabrim i samouvjerenim feministkinjama Balkana \u0161to su me podu\u010dile feministi\u010dkoj solidarnosti \u2013 jer je ta nepatvorena solidarnost prema drugima dala i meni puno toga \u2013 ispunila me kao bi\u0107e na jedan poseban na\u010din.<\/p>\n<p>Biti solidarna zna\u010di ne zaustaviti se na razumijevanju i suosje\u0107anju, nego aktivno i vidljivo svoje vlastito bi\u0107e solidarizirati s osobom uz koju smo. Biti solidarna zna\u010di svjesno prihvatiti u kojem fa\u0161isti\u010dkom svijetu mo\u0107i \u017eivimo, spoznati na\u0161u ulogu podmazanog kota\u010di\u0107a i, prije svega, sebi priznati da nepatvorena i nesebi\u010dna solidarnost s drugima i razli\u010ditima nije mogu\u0107a ako ne postoji spremnost za dekonstrukciju diskriminacijskog sustava \u2013 sustava koji je i doveo do potrebe za solidariziranjem \u2013 pa i po cijenu dekonstrukcije vlastitog identiteta izgra\u0111enog na temeljima istog.<\/p>\n<p>Feministi\u010dki aktivizam je za mene zna\u010dio hodati u Povorci ponosa u Zagrebu, ali i na drugoj Povorci u Splitu, znaju\u0107i da moja vidljivost, moje tijelo \u2013 uz opasnost od napada grubih rije\u010di i te\u0161kih kamenica \u2013 zna\u010di ja\u010du potporu obespravljenima nego tisu\u0107u pisama i izjava podr\u0161ke.<\/p>\n<p><em>Od kuda ideja za &#8220;Humanizam za djecu&#8221; i jesi li ikada posumnjala u ostvarenje projekta?<\/em><\/p>\n<p>\u0160to me kao autoricu ponukalo da napi\u0161em ovu knjigu?<\/p>\n<p>Prije svega \u2013 vlastito roditeljstvo. \u017delja da svojoj k\u0107eri ponudim svoje rije\u010di, snagu i podr\u0161ku i u trenucima kada ne mogu biti uz nju. Ionako joj stalno obja\u0161njavamo dru\u0161tvenopoliti\u010dku zbilju u kojoj \u017eivi(mo), ali i vrijednosti koje njena obitelj cijeni i koje su \u010desto u raskoraku s tom zbiljom.<\/p>\n<p>Bu\u0111enje nacionalisti\u010dkih osje\u0107aja po\u010detkom devedesetih povezano je i s bu\u0111enjem religiozne svijesti. No, \u0161to je jo\u0161 bitnije, povezano je s uspostavljanjem normativa gra\u0111anina u novonastalim zemljama biv\u0161e Jugoslavije koji zahtijeva identitet \u010dovjeka odre\u0111ene (bijele) rase, odre\u0111ene (heteroseksualne) orijentacije, odre\u0111ene (\u010distokrvne) nacionalnosti te svakako odre\u0111enog (naj\u010de\u0161\u0107e konzervativnog, patrijarhalnog) religijskog svjetonazora, kao i odre\u0111enog domoljubnog (desnog) pogleda na nedavna ratna doga\u0111anja.<\/p>\n<p>Sve osobe koje ne odgovaraju zadanom obrascu, tj. identitetu \u2013 bilo da su potomci druga\u010dijih i\/ili nacionalno mije\u0161anih obitelji, da na pro\u0161la ratna doga\u0111anja ne gledaju nekriti\u010dki, da su (i dalje) ireligioznog svjetonazora, da potje\u010du iz LGBTIQ zajednice \u2013 i danas su nevidljive, neravnopravne te \u010desto napadane. Jednom rije\u010dju, svi mi &#8220;druga\u010diji&#8221; od &#8220;ve\u0107ine&#8221; smo i u dru\u0161tvu i u politici na marginama mo\u0107i.<\/p>\n<p>Ova knjiga slu\u017ei upravo osna\u017eivanju svih nas &#8220;druga\u010dijih&#8221; \u2013 zbog \u010dega, osim ateisti\u010dko-agnosti\u010dkih, sekularnih i humanisti\u010dkih vrijednosti, sadr\u017ei i taj &#8220;druga\u010diji&#8221;, ali ni\u0161ta manje vrijedan, pogled na svijet te feministi\u010dke i ljudskoprava\u0161ke vrijednosti, pa \u010dak i pomalo otvara osjetljivo podru\u010dje kulture odgovornosti i suo\u010davanja s (nedavnom) pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n<p><em>Je li to jedina knjiga u RH za koju je fundraising odr\u017ean na platformi Kickstarter? Gdje ste je do sada predstavili i u koliko primjeraka \u0107e biti tiskana? Radi \u010dega si odlu\u010dila da se knjigu treba odmah prevesti?<\/em><\/p>\n<p>Ako se ne varam, to je jedina knjiga za koju je preko Kickstarter platforme uspje\u0161no skupljen novac. Od prikupljenog novca smo tiskali knjige na engleskom i njema\u010dkom jeziku jer nam se ovog ljeta pru\u017eila prilika da ih predstavimo \u0161irokoj ateisti\u010dko-humanisti\u010dkoj publici. Na World Humanist Congressu, odr\u017eanom po\u010detkom kolovoza u Oxfordu, tisu\u0107u delegata\/kinja iz vi\u0161e od 40-tak zemalja su se tri dana dru\u017eili, upoznavali i osna\u017eivali u svom ireligioznom svjetopoimanju. Tako su se poznati ateisti\/kinje i humanisti\/kinje poput Richard Dawkinsa, A.C. Graylinga, PZ Myersa, Maryam Namazie i mnogih drugih posjetitelja\/ica s velikim zanimanjem upoznali se s knjigom &#8220;Humanizam za djecu&#8221;. Na Denkfestu 2014 po\u010detkom rujna u Zurichu smo imali promociju knjige za njema\u010dko govorno podru\u010dje. Tako\u0111er smo dogovorili suradnju i prijevod knjige na druge jezike, pa mo\u017eemo uskoro o\u010dekivati i srpsko, francusko, arapsko, talijansko i banglade\u0161ko izdanje knjige. A nedavno mi se javio prevoditelj knjige iz Myanmara.<\/p>\n<p>Kona\u010dno i uz pomo\u0107 Udru\u017eenja Slobodnih mislitelja \u0160vicarske uspjeli smo prikupiti novac i za tiskanje hrvatske (originalne) verzije knjige. Ona \u0107e se mo\u0107i kupiti preko internet stranica udruge Zentrum f\u00fcr Zivilcourage iz \u0160vicarske, koja je sunakladnica knjige ili na promocijama knjige koje \u0107emo imati ovih mjeseci po Hrvatskoj. Sve verzije knjige nude se u tvrdom uvezu ili kao e-book.<\/p>\n<p><em>Kako je nastao Centar za gra\u0111ansku hrabrost?<\/em><\/p>\n<p>Centar za gra\u0111ansku hrabrost je feministi\u010dka i slobodnomisliteljska udruga. Predstavlja i glas ireligioznih osoba, humanisti\u010dke i slobodne misli, ali i feministi\u010dki glas aktivizma i borbe za ljudska prava (posebice prava \u017eena i LGBT osoba), te rodnu ravnopravnost. Nastao je iz potrebe da u jednoj udruzi objedinimo identitete koji nam se svi \u010dine podjednako bitni i usko povezani. Tako je prvi projekt, koji je prethodio nastanku Centra, Lilith Club, feministi\u010dki i slobodnomisliteljski kru\u017eok koji slu\u017ei osna\u017eivanju \u017eenskog otpora protiv opresivnih religija, tradicija i kulture. Slijedila je Slobodnomisliteljska Akademija u kojoj u okviru na\u0161ih humanisti\u010dkih radionica djeci \u0161kolskog uzrasta na njima primjeren na\u010din pribli\u017eavamo humanisti\u010dku misao, feministi\u010dku solidarnost, znanstvenu i racionalnu spoznaju, sve nadahnuto djelima boraca i borkinja za ljudska prava.<\/p>\n<p><em>Koja je tvoja funkcija u UN-u?<\/em><\/p>\n<p>Atheist Alliance International, \u010diji\/e smo dugogodi\u0161nji\/e \u010dlanovi\/ce, su me zamolili da predstavljam njihovu organizaciju u UN-ovom Vije\u0107u za ljudska prava u Genevi. \u017divim u \u0160vicarskoj, dvije godine sam studirala u Genevi, dovoljno dobro poznajem grad i jezik , a itekako poznajem potrebe ireligioznih osoba te sam s odu\u0161evljenjem prihvatila ponu\u0111eno mi mjesto.<\/p>\n<p><em>Koji su tvoji (va\u0161i) planovi za budu\u0107nost?<\/em><\/p>\n<p>Na\u0161i budu\u0107i projekti koncentriraju se oko knjige &#8220;Humanizam za djecu&#8221;. Javljaju nam se ireligiozne osobe iz raznih dijelova svijeta, koji bi rado preveli ili ve\u0107 prevode na\u0161u knjigu. Uz prijevod, dopu\u0161teno im je da knjigu prilagode svom kulturnom podneblju, da djeci pribli\u017ee aktivizam i borbu osoba koje su njima bitne. Sve \u0107e se knjige mo\u0107i u e-book formatu nabaviti i preko interneta, neke besplatno, a neke uz malu naknadu.<\/p>\n<p>Nastavljamo i s humanisti\u010dkim radionicama u Zagrebu, ali tako\u0111er smo okupili tim koji bi te radionice odr\u017eavao u Rijeci. Razmatramo i najnoviji projekt \u2013 obu\u010davanje zainteresiranih i entuzijasti\u010dnih aktivista\/kinja da budu predava\u010di\/ce na\u0161ih humanisti\u010dkih radionica u svojim mjestima stanovanja. Materijal i sadr\u017eaj bi im bio besplatno dostupan, starije predava\u010dice bi ih podu\u010davale i nadgledale, a vodili bi radionice na isti na\u010din kako ih vodimo mi u Zagrebu. \u017delja nam je da se humanisti\u010dka misao \u0161iri i izvan velikih gradova.<\/p>\n<p>Svi ti projekti zahtijevaju puno anga\u017emana i mi se nadamo odazivu zainteresiranih osoba koje bi rado postali\/e \u010dlanovi\/\u010dlanice na\u0161e udruge. Pozivamo zainteresirane pojedince\/pojedinke da nam se jave na mail clanstvo@civilcourage.hr i da s nama zajedno pridonose osna\u017eivanju feministi\u010dke i humanisti\u010dke misli.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.libela.org\/razgovor\/5533-odgajanje-djece-u-humanistickom-duhu\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nada Topi\u0107 Peratovi\u0107: Prigrlila sam humanisti\u010dku misao<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-160523","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160523"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160523\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}