{"id":159972,"date":"2014-10-06T08:52:09","date_gmt":"2014-10-06T06:52:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=159972"},"modified":"2014-10-06T08:52:09","modified_gmt":"2014-10-06T06:52:09","slug":"deset-tocaka-o-sindikalnoj-strategiji-borbe-protiv-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/10\/06\/deset-tocaka-o-sindikalnoj-strategiji-borbe-protiv-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"Deset to\u010daka o sindikalnoj strategiji borbe protiv klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: \"\"<\/strong><\/em>*<\/p>\n

Uo\u010di prosvjeda \u201cPeople\u2019s Climate March\u201d, u New Yorku je odr\u017eana panel diskusija \u201cRadna mjesta, klimatske promjene i sistemska promjena\u201d. Naglasak je stavljen na dvije to\u010dke koje \u010desto izostaju u borbi protiv klimatskih promjena: \u201cPrva je da klimatske promjene mogu potaknuti otvaranje radnih mjesta. Druga je da, premda \u0107emo se trebati boriti za svaku neposrednu reformu za koju mo\u017eemo, ne\u0107emo spasiti planet bez da promijenimo klasnu strukturu na\u0161eg dru\u0161tva. Trebamo se boriti protiv interesa biznisa koji zanemaruju ekolo\u0161ke prijetnje i trebamo iz temelja promijeniti strukturu mo\u0107i kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva.\u201d Donosimo prijevod izlaganja Asbj\u00f8rna Wahla na tom doga\u0111aju.<\/p>\n

Budu\u0107i da je za svaki od na\u0161ih doprinosa tako velikoj temi kao \u0161to su klimatske promjene predvi\u0111eno tek nekoliko minuta, odlu\u010dio sam izlo\u017eiti deset kratkih to\u010daka o sindikalnoj strategiji borbe protiv klimatskih promjena. Najprije \u0107u ukratko utvrditi neke od va\u017enih \u010dinjeni\u010dnih osnova na kojima moramo utemeljiti na\u0161e strategije i politike.<\/p>\n

1. Klimatske promjene ne predstavljaju prijetnju koja \u0107e se dogoditi u budu\u0107nosti, one se ve\u0107 doga\u0111aju sada i ovdje, ljudskog su podrijetla, a njihove su posljedice katastrofalne.<\/p>\n

2. Klimatska prijetnja imat \u0107e \u0161iroke posljedice po dru\u0161tveni razvoj \u2013 bilo kao rezultat samih klimatskih promjena, bilo kao rezultat mjera za sprje\u010davanje ili ubla\u017eavanje klimatskih promjena. Dakle, bez obzira ho\u0107emo li poduzeti ne\u0161to ili ne, na\u010din na koji \u017eivimo i radimo zna\u010dajno \u0107e se promijeniti. Nedjelovanje, ili odga\u0111anje djelovanja, predstavlja najve\u0107u prijetnju \u2013 s pogubnim posljedicama.<\/p>\n

3. Budu\u0107i da \u0107e mjere za suzbijanje klimatskih promjena zahtijevati velike promjene u dru\u0161tvu, predstoji nam odlu\u010duju\u0107a dru\u0161tvena borba. Stoga je borba protiv klimatskih promjena prije svega borba za dru\u0161tvenu mo\u0107, borba oko toga kakvu vrstu dru\u0161tva \u017eelimo. To u trenutnoj situaciji zna\u010di da \u0107e borba protiv klimatskih promjena morati biti sjedinjena s borbom protiv u\u010dinaka ekonomske krize \u2013 krize kapitalizma \u2013 i silnica koje je oblikuju.<\/p>\n

4. Dana\u0161nji re\u017eim ekonomskog rasta i bespo\u0161tedne eksploatacije prirodnih resursa integralan je dio kapitalisti\u010dke ekonomije. Uski fokus na politiku za\u0161tite okoli\u0161a, naime, ne\u0107e biti dostatan. Klimu i borbu za za\u0161titu okoli\u0161a moramo postaviti u \u0161iri politi\u010dki kontekst. Bit \u0107e nu\u017ean pristup koji je kriti\u010dan prema sistemu. Kako bismo sprije\u010dili klimatske promjene, bit \u0107e nam potrebna demokratska kontrola nad ekonomijom \u2013 posebice nad proizvodnjom i distribucijom energije. Stoga ekolo\u0161ka, kao i ekonomska, kriza, ne predstavljaju tek prijetnju, ve\u0107 i priliku da se izbori va\u017ena i nu\u017ena dru\u0161tvena promjena.<\/p>\n

5. Zbog svog strate\u0161kog polo\u017eaja u dru\u0161tvu, sindikalni \u0107e pokret imati glavnu ulogu u ovoj dru\u0161tvenoj borbi. Me\u0111utim, sindikati \u0161irom svijeta nalaze se u defanzivi i pod ogromnim su pritiskom jakih ekonomskih sila. Stoga, kako bi sindikalni pokret bio u stanju preuzeti vode\u0107u ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, mora ga se revitalizirati, preusmjeriti i reaktivirati.<\/p>\n

6. Za razliku od onoga \u0161to nam govore neki dijelovi ekolo\u0161kog pokreta, klimatska se politika ne mo\u017ee svesti na puko pitanje \u017ertvovanja, na pitanje kojeg se dijela na\u0161ih te\u0161ko izborenih prava moramo odre\u0107i. Borba mora ponajprije biti usredoto\u010dena na stvaranje boljeg dru\u0161tva za sve. Financiranje mjera za ubla\u017eavanje emisija CO2 mora stoga i\u0107i ruku pod ruku s radikalnom redistribucijom bogatstva \u2013 sa Sjevera prema Jugu, te od bogatih prema siroma\u0161nima. Bez toga ne\u0107e biti mogu\u0107e ostvariti \u0161iroku potporu za politike koje su nu\u017ene u borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n

7. Kako bismo sprije\u010dili klimatske promjene bit \u0107e potrebno opse\u017eno restrukturiranje na\u0161ih dru\u0161tava. Moraju se smanjiti aktivnosti koje \u0161tete klimi, a razvijati obnovljivi izvori energije, energetska u\u010dinkovitost te ekolo\u0161ki odr\u017eive aktivnosti \u2013 na planiran i sustavan na\u010din koji \u0161titi i ja\u010da dru\u0161tvenu i ekonomsku sigurnost ljudi. Ne mo\u017eemo prihvatiti da odre\u0111ene skupine radnika moraju snositi teret mjera za ubla\u017eavanje klimatskih promjena putem nezaposlenosti i marginalizacije. Drugim rije\u010dima, tranzicija mora biti pravedna \u2013 a kako bi bila pravedna, mora biti isplanirana i provedena na demokratski na\u010din. Sva ozbiljna istra\u017eivanja pokazala su kako \u0107e politike nu\u017ene u borbi protiv klimatskih promjena otvoriti vi\u0161e radnih mjesta no \u0161to \u0107e ih uni\u0161titi. Ovdje se ponajprije radi o mo\u0107i radni\u0161tva na tr\u017ei\u0161tu radne snage, o kra\u0107em radnom vremenu te o na\u010dinu raspodjele nu\u017enog rada u dru\u0161tvu.<\/p>\n

8. Tranzicija u ekolo\u0161ki odr\u017eivo dru\u0161tvo nosi sa sobom mnoge pogodnosti. Tisu\u0107e novih poslova bit \u0107e otvoreno u javnom prijevozu, obnovljivim izvorima energije, adaptacijama domova i odr\u017eivim industrijama. Smanjenje stakleni\u010dkih plinova tako\u0111er \u0107e dovesti do manje zaga\u0111enih radnih mjesta i zajednica. Pove\u0107ana demokratska kontrola nad ekonomijom smanjit \u0107e kompeticiju i pritiske na radnim mjestima. Zna\u010dajni u\u010dinci takvog razvoja bit \u0107e smanjenje stresa, naprezanja i mentalnog pritiska.<\/p>\n

9. Tr\u017ei\u0161na rje\u0161enja klimatske krize koja su promovirale vlade i jake ekonomske interesne skupine, prvenstveno putem trgovanja uglji\u010dnim emisijama, do sada nisu uspjela polu\u010diti rezultate. A ne\u0107e nas spasiti ni sastanci na globalnoj razini. One uspjehe koje smo ostvarili u pove\u0107anoj dru\u0161tvenoj jednakosti, pristojnim radnim mjestima, smanjenju siroma\u0161tva, jednakosti spolova, itd., nismo u na\u0161im dru\u0161tvima ostvarili kroz sastanke na globalnim razinama. Kako bismo spasili klimu potrebni su nam pravno obvezuju\u0107i me\u0111unarodni ugovori. No, kako bi to ostvarili nu\u017eno je mobilizirati dru\u0161tvene snage prema alternativnim rje\u0161enjima utemeljenima na solidarnosti, jednakosti i ljudskim potrebama. Vlade i multinacionalne kompanije na zadnjem su klimatskom summitu, 19-om COP-u u Var\u0161avi, pokazale ne samo nesposobnost da krenu naprijed, ve\u0107 su zapravo napravile korak unazad. One su, dakle, imale svoju priliku, i podbacile. Vrijeme je da drugi preuzmu.<\/p>\n

10. Dakle, kako bismo uspjeli u ovoj dru\u0161tvenoj borbi, moramo izgraditi \u0161iroke, dugotrajne narodne saveze. Do takvih saveza ponajvi\u0161e mora do\u0107i izme\u0111u radni\u010dkog i ekolo\u0161kog pokreta. Borba protiv klimatskih promjena borba je za demokratizaciju ekonomije i dru\u0161tva, preraspodjelu bogatstva, slobodnu upotrebu na\u0161eg zajedni\u010dkog znanja \u2013 bez barijera koje postavlja patentni re\u017eim. Kako bismo spasili klimu, moramo promijeniti dru\u0161tvo. Tek tada mo\u017eemo stvoriti uvjete potrebne za izgradnju boljeg \u017eivota za sve nas \u2013 uklju\u010duju\u0107i na\u0161e potomstvo.<\/p>\n

*Asbj\u00f8rn Wahl, savjetnik, Norve\u0161ki Sindikat javnih i komunalnih zaposlenika<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klimu i borbu za za\u0161titu okoli\u0161a moramo postaviti u \u0161iri politi\u010dki kontekst<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-159972","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159972"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159972\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}