{"id":159888,"date":"2014-10-05T10:30:40","date_gmt":"2014-10-05T08:30:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=159888"},"modified":"2014-10-05T10:30:40","modified_gmt":"2014-10-05T08:30:40","slug":"dan-ce-trajati-25-sati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/10\/05\/dan-ce-trajati-25-sati\/","title":{"rendered":"Dan \u0107e trajati 25 sati"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-159889\" title=\"dan ce trajati 25 sati\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/dan-ce-trajati-25-sati-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/>\u017delite da se vrijeme kona\u010dno uspori, pa da bolje koristite svoje dane?<\/p>\n<p>\u017delja vam se mo\u017eda upravo ostvaruje. Naime, nau\u010dnici su dokazali da se vrijeme na Zemlji usporava i da \u0107e za 200 miliona godina dan trajati oko 25 sati.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici mjere vrijeme atomskim \u010dasovnicima. Najta\u010dniji sat trenutno se nalazi u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju u Koloradu (SAD) i na osnovu vibracija atoma cezijuma mjeri vrijeme.<\/p>\n<p>\u010cak i za 300 miliona godina, on ne\u0107e gubiti ni jedan sekund.<\/p>\n<p>Gravitacija uti\u010de na tok vremena. Testovi Ajn\u0161tajnove teorije relativiteta pokazuju da [to je posmatra\u010d bli\u017ee izvoru gravitacije, kao \u0161to je Zemlja, vrijeme sporije proti\u010de.<\/p>\n<p>Sinhronizovanje atomskih \u010dasovnika na razli\u010ditim nadmorskim visinama pokazuje, zapravo, razli\u010dito vrijeme.<\/p>\n<p>Vrijeme, onakvo kako ga danas do\u017eivljavamo, nije uvijek postojalo.<\/p>\n<p>Prema Ajn\u0161tajnovoj teoriji relativiteta, izme\u0111u ostalog, vrijeme po\u010dinje Velikim praskom prije oko 13,7 milijardi godina.<\/p>\n<p>Po\u0161to su vrijeme i prostor povezani, nije mogu\u0107e imati vrijeme bez kretanja. Veliki prasak tako je pokrenuo materiju iz jedne si\u0107u\u0161ne ta\u010dke.<\/p>\n<p>Zamislite to ovako: ba\u0161 kao \u0161to ne mo\u017eete oti\u0107i sjevernije od Sjevernog pola, ne mo\u017eete mjeriti vrijeme prije Velikog praska.<\/p>\n<p>Prema neurologu Dejvidu Iglmanu, svako od nas \u017eivi oko 80 milisekundi u pro\u0161losti. Naime, ljudski mozak ne do\u017eivljava trenutne doga\u0111aje do djeli\u0107a sekunde nakon \u0161to se dese.<\/p>\n<p>Vrijeme na Zemlji se usporava. Zbog gravitacionog djelovanja Mjeseca, sun\u010dev dan se produ\u017eava za oko dvije milisekunde svakog vijeka, po\u0161to se Zemljina rotacija usporava.<\/p>\n<p>Za oko 200 miliona godina, dan \u0107e trajati 25 sati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017delite da se vrijeme kona\u010dno uspori, pa da bolje koristite svoje dane? \u017delja vam se mo\u017eda upravo ostvaruje. Naime, nau\u010dnici su dokazali da se vrijeme na Zemlji usporava i da \u0107e za 200 miliona godina dan trajati oko 25 sati. Nau\u010dnici mjere vrijeme atomskim \u010dasovnicima. Najta\u010dniji sat trenutno se nalazi u Nacionalnom institutu za standarde [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-159888","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159888","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159888"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159888\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159888"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159888"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159888"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}