prenosi Jutarnji.hr.<\/a><\/p>\nOd zemalja u regionu, Hrvatska tro\u0161i resurse 1,86 planeta, stil \u017eivota u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planete, a u Srbiji 1,43 planeta, \u0161to je istovjetno globalnom prosjeku, dok Makedonija tro\u0161i, 1,7 planete, a Slovenija tro\u0161i \u010dak 2,64.<\/p>\n
Izvje\u0161taj pokazuje da su se od 1970. do 2010. godine populacije riba, ptica, sisara, vodozemaca i gmizavaca na planetu smanjile za 52 posto. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 posto, \u0161to je dvostruko ve\u0107i gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Populacije divljih \u017eivotinja smanjile su se za vi\u0161e od polovinu.<\/p>\n
Ve\u0107ina nestalih vrsta dolazi iz tropskih podru\u010dja, dok je Latinska Amerika do\u017eivjela najdramati\u010dniji gubitak vrsta. Najve\u0107a prijetnja biolo\u0161koj raznolikosti dolazi od kombinovanih u\u010dinaka uni\u0161tavanja i gubitka stani\u0161ta, uticaj lova i ribolova je tako\u0111e zna\u010dajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornijim za mogu\u0107e izumiranje vrsta.<\/p>\n
Globalne emisije ugljen dioksida glavni su uzrok globalnog zagrijavanja i ve\u0107 uti\u010du na biolo\u0161ku raznolikost i biokapacitet planeta, naro\u010dito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.<\/p>\n
Preko 200 svjetskih rje\u010dnih slivova, koji pru\u017eaju dom za vi\u0161e od 2,5 milijarde ljudi, do\u017eivljava te\u0161ku nesta\u0161icu vode najmanje mjesec dana godi\u0161nje.<\/p>\n
Blizu milijarde ljudi je gladno, a klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemlji\u0161ta, ugro\u017eavaju biolo\u0161ku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nesta\u0161ica hrane, pi\u0161e u izvje\u0161taju WWF-a.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatska tro\u0161i resurse 1,86 planeta, BiH 1,46 planete, a u Srbiji 1,43 planeta, \u0161to je istovjetno globalnom prosjeku, dok Makedonija tro\u0161i, 1,7 planete, a Slovenija tro\u0161i \u010dak 2,64<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-159418","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159418"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159418\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/WWF-logo-150x150.jpg\" "\\"WWF"){kind=logo}
Svjetska organizacija za za\u0161titu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) u izvje\u0161taju o stanju planeta 2014., objavljenom danas u cijelome svijetu pi\u0161e da “ekolo\u0161ki otisak”, kojim se mjeri potro\u0161nja prirodnih resursa \u010dovje\u010danstva, nastavlja da raste ida bi nam trebala jedna i poa planeta kako bi se obnovili svi neophodni resursi.<\/p>\n